U Republici Srpskoj, u Centru za obuku Ministarstva unutrašnjih poslova RS, krajem januara ove godine otvoreno je predstavništvo Centra za borbu protiv terorizma Ministarstva unutrašnjih poslova Mađarske (TEK). Zvanična svrha aktivnosti opisana je kao razmjena informacija radi sprječavanja terorističkih prijetnji, provođenje zajedničkih obuka (uključujući i taktičku medicinu) i naučna i tehnička podrška specijalnim jedinicama Ministarstva unutrašnjih poslova RS. No, da li je otvaranje kancelarije TEK samo uska profesionalna saradnja između sigurnosnih struktura Budimpešte i Banja Luke?
Jedinstvena kancelarija
Otvaranje predstavništva Centra za borbu protiv terorizma Ministarstva unutrašnjih poslova Mađarske u Centru za obuku Ministarstva unutrašnjih poslova RS u Zalužanima, kod Banja Luke, održano je 28. januara 2026. godine uz učešće ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Željka Budimira i direktora Centra za borbu protiv terorizma Ministarstva unutrašnjih poslova Mađarske Janoša Hajdua.
Ministar Budimir je izjavio da je svrha otvaranja ove kancelarije saradnja u razmjeni informacija i obuci, što bi trebalo doprinijeti borbi protiv terorizma. „Protiv terorizma možemo se boriti samo razmjenom informacija, što je važno za prevenciju, ali i, kada je potrebno, korištenjem specijalnih antiterorističkih jedinica“, rekao je. „Migracijska kriza nam je donijela nove izazove, čiji je zajednički cilj jačanje regionalne saradnje, a osnova toga je saradnja sa TEK-om, koji ima iskustva, i od kojeg možemo mnogo naučiti.“
Direktor mađarskog Centra za borbu protiv terorizma, Hajdu, napomenuo je da se saradnja sastoji u stvaranju efikasnog sistema koji će doprinijeti sigurnosti država i građana. „Da bi agencije za provođenje zakona, a posebno antiterorističke službe, mogle adekvatno odgovoriti na sve izazove koji proizlaze iz terorizma, jednostavna saradnja nije dovoljna; potrebno je razmjenjivati različite pristupe i iskustva, proučavati međusobna područja nadležnosti i razgovarati o stručnim pitanjima koja su od zajedničkog interesa“, rekao je.
Hajdu je naglasio da otvaranje kancelarije predstavlja praktičnu implementaciju Memoranduma o razumijevanju o jačanju policijske saradnje između Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i Centra za borbu protiv terorizma Ministarstva unutrašnjih poslova Mađarske iz februara prošle godine. Memorandum obuhvata borbu protiv terorizma, razmjenu informacija i najboljih praksi, tehničku i naučnu saradnju, kao i saradnju u oblasti zajedničke obuke za obavljanje najsloženijih zadataka u oblasti sigurnosti.
Prema dostupnim informacijama, Mađarska nema slično predstavništvo TEK-a nigdje drugdje.
Hitna „obuka“
Aktivna saradnja između mađarskog Centra za borbu protiv terorizma i Republike Srpske počela je skandalom. Prije skoro godinu dana, nekoliko desetina policajaca TEK-a stiglo je u RS tokom sudskog postupka protiv Milorada Dodika kako bi, kako su tvrdili bosanski i mađarski opozicioni mediji, spriječili hapšenje političkog lidera Srba iz Bosne i Hercegovine i organizovali njegov bijeg u Mađarsku.
Početni plan je navodno bio da se Dodik prebaci preko hrvatsko-mađarske granice u području Beli Manastir – Mohač bez obavještavanja hrvatskih vlasti. Prema „planu B“, Dodik je trebao biti prevezen kroz Srbiju dužom rutom, prelazeći srpsko-mađarsku granicu u blizini grada Segedina.
Međutim, Dodika niko nije pritvorio, a mađarske specijalne snage su se vratile kući bez njega.
Kasnije su iz Centra za borbu protiv terorizma izjavili da se radilo o zajedničkim vježbama koje su bile pripremane mnogo unaprijed. Međutim, novinari naglašavaju da to ne može biti istina, jer je sve organizovano u velikoj žurbi, što se ne dešava u slučaju planiranih vježbi policijskih jedinica.
Na primjer: Ambasada Mađarske u Sarajevu je tek na dan dolaska službenika TEK-a obavijestila Graničnu policiju Bosne i Hercegovine i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine da će u zemlju ući 78 nenaoružanih pripadnika antiterorističke jedinice. Bosanski zvaničnici su tada tvrdili da su prvi specijalci iz Mađarske ušli u Bosnu i Hercegovinu kao civili, bez uniformi i bez oružja, u civilnim vozilima i preko nekoliko graničnih prelaza, te da su zapravo već bili u Bosni i Hercegovini kada je zvanično Sarajevo obaviješteno o njihovom dolasku.
Treba napomenuti da je, uprkos svom nazivu, Centar za borbu protiv terorizma mađarskog Ministarstva unutrašnjih poslova od samog početka svog djelovanja prvenstveno bio povezan s politikom, a ne s borbom protiv terorizma.
Nakon otvaranja ureda TEK-a u Republici Srpskoj, bosanski mediji su podsjetili da je struktura osnovana odmah nakon Orbanovog dolaska na vlast 2010. godine, a za njenog šefa imenovan je Janoš Hajdu, koji je godinama bio Orbanov lični tjelohranitelj, još dok je bio u opoziciji. Novinari opisuju TEK kao „privatnu vojsku“, pa čak i kao Orbanove „pretorijance“.
Medijske publikacije navode čitav niz slučajeva Centra koji imaju politički karakter. Primjer iz posljednjih dana je učešće TEK-a u skandaloznom zadržavanju vozila za prevoz gotovine ukrajinske državne banke. Vozila su putovala iz Austrije u Ukrajinu s velikom količinom gotovine i plemenitih metala. Trenutno ne postoji potpuni pregled incidenta, ali postoji zanimljiv detalj – kako su novinari saznali, premijer Mađarske posjetio je sjedište Centra nekoliko sati prije „specijalne operacije“.
Neviđeni slučaj zadržavanja bankarskih vozila ne samo da je dodatno intenzivirao sukob između Budimpešte i Kijeva, već je još jednom pokrenuo pitanje uloge i mjesta TEK-a u sistemu vlasti koji je Orban izgradio.
U širem kontekstu
Zvanično otvaranje predstavništva mađarskog Centra za borbu protiv terorizma u Republici Srpskoj, iako predstavljeno kao element resorne, usko profesionalne saradnje između policijskih institucija, treba posmatrati u mnogo širem kontekstu.
Za Banja Luku i sadašnje političke lidere RS, politička i sigurnosna saradnja sa Budimpeštom je instrument za razvoj entiteta Bosne i Hercegovine u pravcu veće autonomije; način afirmacije vanjske politike nezavisne od zvaničnog Sarajeva; osiguranje garancija podrške od važnog regionalnog igrača; lobiranje interesa RS u EU, NATO-u, kao i u Vašingtonu i Briselu (kako pišu mediji, upravo je mađarski lider doprinio ukidanju američkih sankcija zvaničnicima RS i bio je jedan od onih koji su blokirali uvođenje sankcija protiv Dodika na nivou Europske unije).
Predstavništvo TEK-a, pored obavljanja mogućih specifičnih zadataka vezanih za lične dogovore između Orbana i Dodika, ima mogućnost da obavlja svojevrsnu ulogu alternativnog „centra moći“ — stvarne ili čisto simbolične, u zavisnosti od toga šta je traženo u Banjoj Luci i na šta je Budimpešta pristala.
Za Mađarsku, saradnja sa RS je čak i slojevitija.
Otvaranje stalnog predstavništva Centra za borbu protiv terorizma u Republici Srpskoj ima za cilj, prije svega, jačanje sigurnosne komponente strateškog partnerstva između Budimpešte i Banje Luke. Vlada Viktora Orbana dugo je djelovala kao „advokat“ Republike Srpske i lidera bosanskohercegovačkih Srba lično (novinari tvrde da je upravo Orban blokirao izdavanje Interpolove potjernice za Miloradom Dodikom), a institucionalizacija podrške u sigurnosnoj sferi izgleda kao logičan nastavak i konsolidacija takve politike. Osim toga, umjesto hitne reakcije, kao u slučaju „plana za Dodikovu evakuaciju“, sada postaje moguća trajna podrška u kriznim situacijama. Naravno, TEK u RS će djelovati u skladu s Orbanovim uputama, a ne u skladu s uputama Sarajeva ili EUFOR-a.
Iza Orbanovih leđa
„Mađarska pod vodstvom Viktora Orbana posljednjih godina intenzivno jača posebne veze s Republikom Srpskom, kombinirajući političku, ekonomsku i sigurnosnu saradnju. Ovo nije samo partnerstvo u oblasti sigurnosti, već i strateško pozicioniranje – Budimpešta na taj način širi svoj utjecaj na Balkanu, a istovremeno šalje signal podrške liderima subjekata koji promoviraju separatističke narative, a u ovom slučaju ne treba isključiti ni utjecaj Rusije“, primijetio je Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u Ljubljani, u intervjuu za medije u Sarajevu.
Otvaranje ureda mađarskog Centra za borbu protiv terorizma u Republici Srpskoj simptomatičan je korak koji daleko prevazilazi isključivo aktivnosti provođenja zakona. Iako se formalno projekat predstavlja kao tehnička saradnja, on zapravo pokazuje produbljivanje političkog saveza između Budimpešte i Banja Luke.
Saradnjom odvojeno s Banja Lukom i s Dodikom lično, Orban jača svoj utjecaj na Zapadnom Balkanu; provodi političke i sigurnosne strategije koje se ne poklapaju sa službenim kursom EU; i gradi mrežu geopolitičkih istomišljenika koji su blagonakloni prema Moskvi.
Stvaranjem stalnog prisustva svoje najodanije specijalne jedinice u entitetu Bosna i Hercegovina, Viktor Orban ne samo da učvršćuje svoj geopolitički utjecaj na Zapadnom Balkanu, već i stvara mehanizam direktne sigurnosne intervencije zaobilazeći centralne vlasti u Sarajevu i poslijeratne mehanizme. Takva institucionalizacija odnosa između Banja Luke i Budimpešte stvara nove rizike za krhku stabilnost Bosne i Hercegovine i otvara put hibridnom utjecaju trećih aktera koji stoje iza Orbana.
Analitička grupa CWBS-a
