Komitet stalnih predstavnika država članica EU (COREPER II) je 13. decembra zvanično zatvorio tri poglavlja u pregovorima Crne Gore sa EU: Poglavlje 7 – Zakon o intelektualnoj svojini, Poglavlje 10 – Informaciono društvo i mediji i Poglavlje 20 – Preduzetništvo i industrijska politika.
Međuvladina konferencija sa EU održana je 16. decembra, a tri poglavlja su zvanično zatvorena.
Prema riječima provladinih stručnjaka u Podgorici, ovo je uspjeh, jer su ovo prva zatvorena poglavlja u posljednjih sedam godina.
Vladini zvaničnici zrače radošću i optimizmom.
„Godinu završavamo zatvaranjem ova tri poglavlja i entuzijastični smo da sva ostala zatvorimo do kraja 2026, te da do 2028. postanemo 28. članica EU“, rekao je premijer Milojko Spajić na Međuvladinoj konferenciji.
Ali ovaj uspjeh nije potpun, jer Hrvatska ne pristaje da zatvori još jedno poglavlje, uprkos tome što je ukupni napredak Crne Gore u europskim integracijama bio deblokiran.
Pretpostavljalo se da će Crna Gora ove godine zatvoriti i Poglavlje 31 – Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Crnogorske vlasti su bile uvjerene da su ispunjeni svi formalni, tehnički uslovi za to. Posebno jer su su uveli sankcije protiv Ruske Federacije. Pored toga, članstvo Crne Gore u NATO-u dalo je razloga za vjerovanje da su sigurnosni i spoljnopolitički kriterijumi EU u potpunosti ispunjeni. Međutim, prema zvaničnom Zagrebu, Podgorica nije učinila dovoljno na rješavanju problema između dvije zemlje. A to ima negativan uticaj i na spoljnopolitičku i na sigurnosnu sferu.
Non-pajper
Odnosi Crne Gore i Hrvatske pogoršali su se početkom godine, kada je otkazan zakazani sastanak ministara odbrane u Tivtu. Povodom se smatra izjava Ministarstva odbrane Crne Gore Dragana Krapovića. On je prije sastanka sa hrvatskim kolegom rekao da Hrvatska nema pravo na brod Jadran. Dakle, Podgorica nije bila spremna da pregovara o pitanju vlasništva nad školskim brodom.
U ljeto je hrvatska strana bila ogorčena Rezolucijom o genocidu u Jasenovcu, koju je crnogorski parlament usvojio krajem juna. Hrvatska je ovu odluku ocijenila kao iskreno neprijateljski korak i proglasila za persona non grata trojicu istaknutih političara koji su ovu odluku inicirali ili su je aktivno podržavali – predsjednika crnogorskog parlamenta Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i potpredsjednika Vlade Crne Gore Aleksu Bečića.
Iako ih je već dovoljno da pokvare odnose Podgorice i Zagreba, spisak problema u odnosima između susjednih država se tu ne završava.
Hrvatska je prošlog mjeseca poslala Crnoj Gori nezvanični diplomatski dokument, non-pejper, u kojem se navode sva „otvorena pitanja” za koja Zagreb vjeruje da negativno utiču na međusobne odnose dvije zemlje, a to su:
• pitanje vlasništva nad trenažnom jedrilicom Jadran,
• demilitarizacija poluostrva Prevlaka i susjednih područja,
• zaštita identiteta hrvatske „autohtone nacionalne manjine“ u Crnoj Gori, posebno vraćanje imovine,
• istraživanje ratnih zločina i kažnjavanje ratnih zločinaca, prvenstveno onih koji su učestvovali u napadu na Dubrovnik 1991-1992.
• osiguranje „pravične i dostojanstvene“ naknade za sve hrvatske zatvorenike koji su držani u logorima u Crnoj Gori tokom agresije na Hrvatsku,
• potraga za nestalima tokom rata početkom 1990-ih,
• pitanje naziva Gradskog bazena u Kotoru, koji nosi ime po sportisti koji je bio stražar u logoru hrvatskih ratnih zarobljenika prilikom napada na Dubrovnik.
Deeskalacijski potezi
Crnogorske vlasti su hrvatskoj strani odgovorile i nezvaničnim pismom u kojem se iskazuje spremnost za pregovore. Konkretno, predloženo je stvaranje radne grupe koja bi raspravljala o razgraničenju granice.
Što se tiče naziva kotorskog bazena, iz Ministarstva vanjskih poslova napominju da su ovu odluku donijele lokalne vlasti, te da su u ovoj općini nedavno održani izbori, a novi organi samouprave još nisu formirani.
Crnogorske vlasti su poduzele i nekoliko praktičnih koraka koji bi trebalo da pokažu spremnost za unapređenje odnosa sa susjedom.
Crnogorska vlada je 11. decembra odlučila da Hrvatskoj dodijeli Dom kulture Josip Marković u Tivtu. Danas ovu zgradu (koja je sagrađena 1922. godine sredstvima lokalnih Hrvata kao hrvatska čitaonica) koristi Hrvatsko narodno vijeće Crne Gore, radio stanica i biblioteka. Crnogorska vlada je istakla da je svrha prenosa Centra očuvanje hrvatske zajednice i jačanje bilateralnih odnosa sa Hrvatskom.
Istog dana premijer Milojko Spajić primio je kotorskog biskupa i obećao da će konačno riješiti pitanja povraćaja imovine i druge imovinske probleme. „Kotorski biskup može računati na punu suradnju izvršne vlasti”, saopćeno je iz Vlade.
Početkom decembra crnogorski specijalni tužioci i sudije posjetili su Dubrovnik i zatražili od hrvatskih kolega da ustupe predmete protiv crnogorskih državljana koji su učestvovali u agresiji na Dubrovnik prije 33 godine.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je 9. decembra zvanično pozvao predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da posjeti crnogorsku skupštinu kako bi „uspostavili kvalitetnu komunikaciju“.
Međutim, sve ove odluke i izjave nisu pomogle Crnoj Gori da osigura zatvaranje svih planiranih poglavlja u pregovorima sa EU. Hrvatska je vjerojatno sigurna da neki napori, gestovi i najave nisu dovoljni za rješavanje problematičnih pitanja, te pozitivna odluka o europskim integracijama Crne Gore mora sačekati konkretne rezultate.
Šta je razlog?
Teško je reći zašto su crnogorske vlasti dovele do sadašnje krize, do pogoršanja odnosa sa susjednom članicom EU i usporavanja europskih integracija.
Možda Crnogorci nisu očekivali ovako čvrst stav Hrvatske, koja je ranije aktivno podržavala susjednu državu na njenom putu ka EU.
Možda je Podgorica bila uvjerena da će tehnička ili formalna spremnost za zatvaranje poglavlja biti dovoljna, a ignorisala je druge faktore.
Možda su crnogorske vlasti vjerovale da će mađarsko predsjedavanje osigurati lojalnost EU balkanskim zemljama.
Međutim, tu je moguća i druga opcija – namjerno blokiranje europskih integracija Crne Gore od strane nekog dijela vladajuće koalicije.
Postoji verzija po kojoj prosrpski i proruski političari u Crnoj Gori namjerno iniciraju donošenje odluka koje izazivaju spor sa Hrvatskom i, shodno tome, štete napretku Crne Gore na putu ka Europskoj uniji. Neko vjeruje da je to predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji kategorički odbija da članstvo Crne Gore u EU nastupi prije Srbije.
To jasno potvrđuje i Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Apsolutno je jasno da je ova odluka donesena kao srpski (!) odgovor na Rezoluciju Generalnog vijeća UN o genocidu u Srebrenici. Ali zašto je to uradio crnogorski parlament?
Neki u ovim neprijateljskim odlukama Crne Gore prema Hrvatskoj vide ruski hibridni uticaj, sprovođenje ruskog plana da se suprotstavi pristupanju zemalja Zapadnog Balkana EU i da nastupi opća destabilizacija regiona.
Međutim, ne može se isključiti ni to da je riječ o promociji „nove stare“ velikosrpske politike po svaku cijenu od strane njenih pristalica u Crnoj Gori. I to ne samo na najvišem, već i na lokalnom nivou.
Hibridna stvarnost
Naziv kotorskog bazena je već prethodno spomenut. Evo još jednog nedavnog primjera iz drugog grada.
Početkom decembra se saznalo da državna televizija Srbije, RTS u Crnoj Gori snima seriju „Tvrđava“, posvećenu 30. godišnjici hrvatske „Oluje“. Radnja filma je, prema scenariju, smještena u hrvatski grad Knin, a snima se u crnogorskom Nikšiću. Ministarstvo kulture Crne Gore dalo je saglasnost za snimanje serije u zemlji. Prema pisanju medija, gradske vlasti izdvojile su 200.000 eura za smještaj srpske filmske ekipe.
Nitko ne sumnja da će hrvatska Oluja biti predstavljena u negativnom kontekstu, iako autori filma tvrde da se ne radi o ratnoj drami, te da bi publici trebalo pričati o sudbini običnih ljudi, jedne obitelji. Crnogorska pomoć Državnoj televiziji Srbije u stvaranju ovakve produkcije, naravno, ne može doprinijeti prijateljskim odnosima Crne Gore i Hrvatske.
Treba dodati da je gradonačelnik Nikšića Marko Kovačević, član Nove srpske demokratije (NSD). Lider prosrpskog i proruskog NSD-a je predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
Neki posmatrači sadašnju crnogorsku vlast nazivaju „hibridnom”. Kažu, dok jedan dio pokušava da napreduje na putu ka EU, drugi je usmjeren na realizaciju velikosrpskog projekta koji koristi Beogradu i Moskvi.
Milojko Spajić je uvjeren da će Crna Gora uskoro zatvoriti Poglavlje 31, koje je blokirala Hrvatska. „Mnoge ćemo prijatno iznenaditi i potrudićemo se da što prije postignemo rezultate“, rekao je Spajić i napomenuo da će se sva sporna, „polarizujuća“ pitanja rješavati konsenzusom.
Ipak, očigledno je da će u sadašnjem hibridnom formatu crnogorske vlasti biti teško ostvariti deklarirani cilj i ući u EU za samo četiri godine.
