- Operacija protiv Irana u komentarima i ocjenama regionalnih lidera
U kontekstu ratnih operacija koje se sprovode u punom obimu od strane Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana, zemlje balkanske regije su oprezne u svojim procjenama, iako postoje izuzeci u obliku optužbi za „kršenje međunarodnog prava“. Neke zemlje Zapadnog Balkana u potpunosti šute.
Albanija: Označavanje IRGC-a kao terorista
Premijer Edi Rama naglasio je da je stav Albanije pružanje podrške Izraelu i arapskim zemljama koje teže miru, alii ne na način da je samo saglasna sa stavom strateških saveznika, već da odražava potrebu za konkretnim djelovanjem u trenutku kada su, prema njegovim riječima, „potrebne akcije, a ne samo izjave“. U tom kontekstu, napisao je na mreži X da će Albanija dodati iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) na listu terorističkih organizacija, pozivajući druge zemlje da slijede isti kurs.
Rama je podsjetio da je Albanija pretrpjela direktnu agresiju iranskog režima, misleći na sajber napade usmjerene na albanske državne institucije posljednjih godina.
Kosovo: Jednoglasna podrška Sjedinjenim Američkim Državama
Rukovodstvo Kosova jednoglasno je podržalo Sjedinjene Američke Države i strateške saveznike u naporima za održavanje međunarodnog mira, sigurnosti i stabilnosti. To su izjavili predsjednica Kosova Vjosa Osmani i ured premijera Albina Kurtija.
Sjeverna Makedonija: Oprezna podrška saveznicima
Ministar vanjskih poslova Timčo Mucunski napisao je na društvenim mrežama: „Zajedno smo s našim američkim saveznicima u suočavanju s destabilizirajućim prijetnjama na Bliskom istoku.“
Hrvatska: Različiti stavovi unutar vlade
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oštro je kritizirao operaciju protiv Irana.
„Svaka jednostrana upotreba vojne sile koja krši međunarodni pravni poredak je opasna, jer prijeti miru i globalnoj sigurnosti ne samo danas već i u budućnosti. Vojna intervencija bez mandata Ujedinjenih nacija, kojoj danas svjedočimo u Iranu, neće doprinijeti rješavanju krize, već će izazvati daljnju eskalaciju sukoba i dugoročnu nestabilnost“, napomenuo je u svojoj izjavi 2. marta.
S obzirom na eskalaciju situacije, Milanović je izdao naredbu za hitno povlačenje hrvatskih vojnika iz misija u Iraku i Libanu.
Istovremeno, premijer Andrej Plenković, odgovarajući na pitanja novinara o tome da li su američko-izraelski napadi na Iran u skladu s međunarodnim pravom, napomenuo je da su Sjedinjene Američke Države i Izrael na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a izjavili da su mirni pregovori o iranskom nuklearnom programu iscrpljeni, te da Izrael iranski nuklearni program i Iran doživljava kao egzistencijalnu prijetnju. Također je osudio odmazdne napade koje je Iran izveo protiv zemalja Perzijskog zaljeva, usmjerene ne samo na vojne, već i na druge ciljeve koji ni na koji način nisu uključeni u vojne operacije.
Crna Gora: Podrška deeskalaciji
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore i premijer Milojko Spajić osudili su napade Irana na susjedne zemlje Perzijskog zaljeva, posebno na Ujedinjene Arapske Emirate (UAE). „Crna Gora podržava stavove i napore saveznika i partnera usmjerene na smirivanje tenzija, zaštitu civilnog stanovništva i očuvanje stabilnosti“, navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.
Bosna i Hercegovina: Izostanak jedinstvenog stava
Lideri Bosne i Hercegovine nisu izrazili jasan stav u vezi sa operacijom Izraela i Sjedinjenih Država protiv Irana.
„U vrijeme kada se globalni poredak preslaguje, a ključni sigurnosni saveznik Bosne i Hercegovine ulazi u otvoreni vojni sukob sa režimom u Teheranu, odsustvo jasne pozicije šalje poruku strateške dezorijentacije” šalje poruku dežurstva s režimom iz jasne orijentacije, primijetio je publicista Danijal Hadžović u svojoj kolumni za list Dnevni avaz.
Srbija: Demonstrativna neutralnost
Rukovodstvo Srbije pokazuje neutralnost po iranskom pitanju. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić negirao je optužbe protiv sebe da je „projevrejski lobi“ ili „proiranski lobi“. „Ja sam Srbin koji brani interese Srbije i koji se neće dodvoravati i laskati Vašingtonu, Briselu, Moskvi, bilo kome u svijetu, već će iznositi stavove suverene i nezavisne zemlje. I ništa više od toga“, izjavio je na društvenim mrežama 2. marta.
Srbija se nije pridružila novim sankcijama EU protiv Irana
Srbija nije implementirala dvije posljednje odluke Europske unije (EU) u vezi sa sankcijama protiv Irana, koje se tiču situacije unutar zemlje, kao i iranske vojne podrške ruskom ratu protiv Ukrajine i oružanim grupama i formacijama na Bliskom istoku i u regiji Crvenog mora.
Odluke se odnose na preporuke Europske unije iz januara ove godine da ažurira listu sankcionisanih osoba i organizacija iz Irana.
Sve ostale zemlje regije sa statusom kandidata za članstvo u EU podržale su najnovije odluke Europske unije.
Ista situacija važi i za zahtjev Brisela da se pridruži sankcijama protiv Rusije, što Beograd kategorički odbija.
Odbijanje da uskladi svoju vanjsku politiku sa politikom EU, a prije svega da uvede sankcije, jedan je od razloga zašto Srbija nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje od decembra 2021. godine i izgubila je status vodeće zemlje u procesu pristupanja.
- Rekonstrukcija vlade Albanije
Premijer Albanije Edi Rama smijenio je 26. februara zamjenicu premijera i ministricu infrastrukture Belindu Baluku usred opsežne istrage korupcije. Baluku je optužena za manipulisanje državnim tenderima vrijednim stotine miliona eura. Ustavni sud ju je prethodno suspendovao s dužnosti u novembru 2025. godine, a ta odluka je potvrđena u februaru 2026. godine.
Uprkos snažnoj početnoj podršci Edija Rame, koji je istragu smatrao političkim miješanjem, njena smjena se ipak dogodila tokom šire rekonstrukcije vlade. Kao dio rekonstrukcije, Baluku je na mjestu zamjenice premijera zamijenila Albana Kočiju, koja je prethodno obavljala funkciju ministrice unutrašnjih poslova. Enea Karakači će postati nova ministrica infrastrukture i energetike.
Ministricu vanjskih poslova Elisu Spiropali zamijenio je bivši ambasador Albanije pri UN-u Ferit Hodža.
Ermal Nufi zamijenio je Pira Vengua na mjestu ministra odbrane.
Besfort Lamalari prebačen je iz Ministarstva pravde u Ministarstvo unutrašnjih poslova, a Toni Gogu je imenovan za ministra pravde. Erjona Ismaili je imenovana za ministricu za parlamentarne poslove umjesto Gogua.
Premijer Albanije Edi Rama najavio je velike promjene u vladi tokom sastanka parlamentarne grupe Socijalističke partije, održanog 26. februara u Tirani. U svom obraćanju, Rama je izjavio da vladi treba „obnova i resetovanje“, nakon čega je predstavio paket od sedam kadrovskih odluka.
Međutim, opozicija navodi da promjene u vladi ne rješavaju političku krizu, već samo pokazuju da vlada pokušava zadržati kontrolu usred intenziviranja protesta opozicije.
- Nemiri tokom protesta u Tirani
Generalni direktor Državne policije Albanije Ilir Proda i direktor policije Tirane Elton Aluši smijenjeni su nakon protesta koje je organizirala opozicija u veče 28. februara, a koji su završili nemirima. Konkretno, demonstranti su bacali molotovljeve koktele i vatromet na bivšu rezidenciju diktatora Envera Hodže.
Nakon protesta, uhapšene su četiri pristalice opozicije. Osim toga, policija je predala materijale slučaja Specijalnoj strukturi protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) u vezi sa zastupnikom Demokratske stranke Klevisom Baliuom, kojeg vlasti nazivaju organizatorom protesta.
Delegacija Europske unije u Albaniji, nakon protesta opozicije u Tirani, pozvala je političare na suzdržanost. U saopćenju na društvenim mrežama 1. marta, Delegacija EU je navela da je „pravo na mirno okupljanje temeljni stub svakog demokratskog društva“, „mora se ostvarivati odgovorno, uz puno poštovanje vladavine prava i sigurnosti svih osoba“. „U tom kontekstu, Delegacija EU izražava zabrinutost zbog nedavnih nasilnih djela u Tirani koja ugrožavaju ljudske živote“, dodala je Delegacija, pozivajući političke aktere na suzdržanost.
Posljednjih sedmica Albanija doživljava intenziviranje antivladinih protesta koje organizuje Demokratska stranka i druge opozicione snage. Hiljade ljudi izašlo je na ulice Tirane nakon što je SPAK pokrenuo krivičnu istragu protiv potpredsjednice vlade i ministrice infrastrukture Belinde Baluku. Opozicija slučaj naziva dokazom „sistemske korupcije“, zahtijeva ostavku vlade, formiranje prelaznog kabineta i prijevremene izbore.
- Kineska kompanija nastavlja izgradnju autoputa u Crnoj Gori
Crna Gora je potpisala komercijalni ugovor sa kineskim konzorcijem PowerChina-Stecol-PCCD za projektovanje i izgradnju dionice Mateševo-Andrijevica autoputa Bar-Boljare u dužini od 22 kilometra.
Ugovor su 28. februara potpisali crnogorska državna kompanija za puteve Monteput i PowerChina, na svečanosti u Podgorici kojoj su prisustvovali ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović, ministar finansija Novica Vuković i ambasador Kine u Crnoj Gori Čen Sjufeng.
Vrijednost ugovora je 693,9 miliona eura. Za razliku od prve dionice autoputa, ovaj projekat će biti finansiran sredstvima EU, a ne kreditima iz Kine. Prema Monteputu, izgradnja će biti finansirana kreditom od 200 miliona eura od EBRD-a, grantom od 150 miliona eura od Europske unije, a preostala sredstva će doći iz vlastitog budžeta Crne Gore.
Generalni direktor Monteputa, Milan Ljiljanić, izjavio je da je kineski izvođač radova odabran putem međunarodnog tendera provedenog prema pravilima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), dodajući da je dostavio najkonkurentniju ponudu uz ispunjavanje svih tehničkih zahtjeva. Govoreći na svečanosti, naglasio je da njegova kompanija vjeruje u inženjersku stručnost PowerChine i očekuje blisku saradnju kako bi se prevazišli tehnički izazovi i osigurao pravovremen i kvalitetan završetak projekta.
Izvršni direktor Monteputa je istakao da struktura finansiranja projekta odražava saradnju između Crne Gore i Zapadnih finansijskih institucija, uprkos tome što kineske kompanije ostaju ključni graditelji autoputa.
Prema detaljima projekta, dionica autoputa bit će projektovana za brzinu od 100 km/h i imat će dvije trake u svakom smjeru, sa zaustavnim trakama. Zbog planinskog terena, trasa će uključivati značajan broj mostova i tunela, koji se sastoje od 36 glavnih objekata ukupne dužine od približno 6,6 km. Dionica će uključivati dva tunela dužine 3.895 metara, odnosno 3.945 metara.
Kineska kompanija će imati pet godina da završi projektovanje i izgradnju dionice, nakon čega slijedi dvogodišnji period garancije za nedostatke.
Autoput Bar-Boljare je strateški infrastrukturni projekat čiji je cilj poboljšanje povezanosti u Crnoj Gori i povezivanje jadranske luke Bar sa granicom sa Srbijom kao dijela šireg europskog transportnog koridora.
Planirana ukupna dužina autoputa iznosi približno 165 km. Njegova prva završena dionica, dionica Smokovac-Mateševo duga 41 kilometar, vrijedna približno milijardu eura, puštena je u saobraćaj u julu 2022. godine. Prošle godine Crna Gora je još uvijek imala dug prema kineskoj Exim banci u iznosu od 655 miliona eura za izgradnju prve dionice.
Prva faza izgradnje autoputa Bar-Boljare izazvala je oštre kritike i kod kuće i od Zapadnih zvaničnika zbog visoke cijene i modela finansiranja, kao i mogućeg kineskog utjecaja u državi članici NATO-a.
Osim toga, neki međunarodni mediji ismijavali su rutu Smokovac-Mateševo, nazivajući je putem „od nigdje do nigdje“, jer iako je prelazio planinski teren, nije povezivao nijedan urbani i poslovni centar.
Sada vlasti Crne Gore navode da će nova dionica Mateševo-Andrijevica doprinijeti razvoju ekonomije nerazvijenih područja na sjeveru Crne Gore i poboljšati unutrašnju i regionalnu povezanost.
- Uhapšen brat Mila Đukanovića
Istražni sudija Osnovnog suda u Nikšiću donio je 2. marta rješenje o pritvoru do 30 dana za crnogorskog biznismena Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika i premijera države Mila Đukanovića. Prema riječima sudije, „postoje okolnosti koje ukazuju na to da bi se osumnjičeni, ako bi bio na slobodi, mogao kriti i biti nedostupan državnim organima Crne Gore u daljem toku postupka.“
Aco Đukanović je pritvoren 28. februara nakon pretresa njegovih prostorija u Podgorici i Nikšiću. Tokom pretresa pronađeno je više komada vatrenog oružja, municije i drugih predmeta. Na prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, Acu Đukanoviću je određen pritvor „zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljenog držanja i nošenja oružja i eksplozivnih materija“.
Aco Đukanović se smatra jednim od najbogatijih ljudi u Crnoj Gori. Krajem 2006. godine kupio je akcije Nikšićke banke, koja je godinu dana kasnije promijenila ime u Prva banka Crne Gore. Od početka svog rada pa sve do gubitka vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) u augustu 2020. godine, ova banka je držala depozite državnih preduzeća, brojnih ministarstava i drugih državnih institucija, organa lokalne samouprave i biznismena bliskih tadašnjoj vladajućoj stranci.
Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori 2020. godine, Aco Đukanović je napustio zemlju. Prema dostupnim informacijama, u domovinu se vratio prije samo nekoliko dana, nakon čega su organi za provođenje zakona pokrenuli proceduralne radnje.
