- Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija najteže pogođene novim američkim carinama
Američki predsjednik Donald Tramp uveo je „recipročne carine“ na robu iz gotovo svih zemalja svijeta, ukazujući na ono što je nazvao godinama nepoštene trgovinske prakse.
Na listi zemalja koje će najteže biti pogođene odlukom američke administracije nalaze se Srbija (37 odsto carina), Bosna i Hercegovina (35 odsto) i Severna Makedonija (33 odsto). Nova tarifa za članicu Europske unije Hrvatsku iznosi 20 odsto. Za Crnu Goru, Albaniju i Kosovo je 10 odsto.
Iako izvoz Srbije u SAD čini samo 2,1 odsto ukupnog izvoza, carine bi mogle negativno uticati na američko tržište, prije svega na srpske automobilske proizvode (uglavnom gume) i vojne proizvode (uglavnom municiju). U manjoj mjeri, nove carine će uticati na izvoz hrane.
U Bosni i Hercegovini američko tržište čini samo jedan posto ukupne vanjske trgovine. Međutim, uticaj novih tarifa će biti značajan za odbrambenu industriju BiH.
Najveći dio izvoza Sjeverne Makedonije u SAD uključuje duhan, odjeću i metalurške proizvode. Godine 2024. SAD su bile 18. najveći trgovinski partner zemlje.
Sve tri zemlje kandidati su za ulazak u EU, pa se može očekivati da će njihov odgovor na američke carine biti u skladu s politikom europske unije.
- Srbija i Mađarska razvijaju vojnu suradnju
Plan bilateralne vojne suradnje ministarstava odbrane Srbije i Mađarske za 2025. godinu potpisali su u Beogradu, u prisustvu predsjednika Aleksandra Vučića, ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić i njegov mađarski kolega Kristof Salaj-Bobrovnički. Dokumentom se precizira Sporazum o strateškoj odbrambenoj suradnji između dvije zemlje postignut 2023. godine, kojim se predviđa proširenje srpsko-mađarske suradnje u vojno-tehničkoj sferi, nabavci naoružanja, kao i bilateralnim i multinacionalnim vježbama.
„Strateška suradnja Srbije i Mađarske, u oblasti odbrane, jedan je od najvažnijih aspekata naše sveobuhvatne strateške suradnje. Od svih zemalja u regionu, Srbija ima najrazvijeniju i najintenzivniju odbrambenu suradnju sa Mađarskom po broju i značaju zajedničkih aktivnosti“, naglasio je Vučić.
Mađarski ministar odbrane je, nakon razgovora sa predsjednikom Srbije, rekao da su „odnosi Srbije i Mađarske podignuti na još viši nivo kada je u pitanju vojna suradnja“. To, kako je rekao, doprinosi daljem razvoju suradnje dvije zemlje i jačanju mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
Vučić je izrazio uvjerenje da će postignuti dogovori o zajedničkim aktivnostima dovesti do daljeg približavanja i stvaranja vojnog saveza ili vojne unije Srbije i Mađarske.
Posmatrači smatraju da je potpisivanje dokumenta o odbrambenoj suradnji Srbije i Mađarske odgovor na ranije zaključenu deklaraciju o vojnoj uniji između Hrvatske, Albanije i Kosova.
- SAD ponovo odlažu sankcije protiv srpske naftne industrije
SAD su krajem februara već odložile sankcije Naftnoj industriji Srbije za mjesec dana, do 29. marta. Međutim, 29. marta je Vlada Srbije dobila pismenu potvrdu o novom odlaganju do 28. aprila.
Vršiteljka dužnosti ministra energetike Srbije Dubravka Đedović-Handanović smatra da će novo odlaganje omogućiti NIS-u da isporučuje proizvode na tržište i normalno posluje.
Kao što je poznato, Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija dodala je NIS na listu sankcija 10. januara zbog ruskog vlasništva kompanije. Od decembra 2024. Gasprom njeft je bio najveći akcionar NIS-a sa 50 odsto udjela. Gaspromu (Rusija) pripada 5 odsto, 29,87 odsto Vladi Srbije, a preostale akcije manjinskim akcionarima. U februaru se promijenila vlasnička struktura NIS-a, pošto je Gasprom njeft prenio oko 5 odsto na Gasprom, smanjivši svoj udio u NIS-u sa 50 na oko 44,85 odsto. Beograd i Moskva se nadaju da će promjena vlasničke strukture pomoći ukidanju sankcija. Ipak, za sada je u pitanju samo odgađanje rokova za primjenu restriktivnih mjera. „Jedino održivo rješenje je da se NIS skine sa sankcione liste SAD, ali je proces takvog isključenja dug“, rekla je Dubravka Đedović-Handanović, vršiteljka dužnosti ministra energetike Srbije. „Predsjednik Srbije je o tome razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Mi smo između dvije velike sile koje trenutno pregovaraju o miru i širim ekonomskim i energetskim interesima, tako da vjerujem u održivo rešenje“, rekla je ona.
- Srbija i Mađarska postavljaju novu naftovodu
Radovi na izgradnji novog naftovoda između Srbije i Mađarske mogli bi da počnu krajem ove ili početkom 2026. godine. Očekuje se da će izgradnja biti završena do 2028. godine. To je najavio mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto 2. aprila nakon sastanka sa vršiteljkom dužnosti ministra energetike Srbije Dubravkom Đedović-Handanović u Beogradu.
„U Mađarskoj smo već završili studiju izvodljivosti, a MOL (Mađarska kompanija za naftu i gas) je tu studiju predstavila vladama obje zemlje. Mi smo je odobrili, a Vlada Srbije je odobrila prostorni plan neophodan za izgradnju naftovoda“, rekao je Peter Sijarto u komentarima nakon sastanka.
„Nadamo se da bi radovi mogli početi do kraja ove ili početkom sljedeće godine. Do 2028. mogli bismo imati završen i operativan naftovod između dvije zemlje“, rekao je Sijarto.
Vršilac dužnosti ministra rudarstva i energetike Dubravka Đedović-Handanović potvrdila je da je završen dio tehničke dokumentacije za naftovod Srbija-Mađarska, što bi moglo da omogući početak radova do kraja godine.
Sijarto je istakao da će nova cijev u potpunosti zadovoljiti godišnje potrebe Rafinerije Pančevo, u vlasništvu Naftne industrije Srbije (Nafhta Industrija Srbija, NIS). „Godišnji kapacitet ovog gasovoda biće četiri do pet miliona tona i tim kapacitetom ćemo moći da snabdjevamo Rafineriju Pančevo, koja je ključna za energetsku sigurnost Srbije“, naglasio je mađarski ministar.
Prema njegovim riječima, to bi značilo da bi Srbija bila sposobna da u potpunosti pokrije svoju potražnju za naftom iz Mađarske.
„Danas Mađarska može da pokrije ukupne potrebe Srbije za gasom na godišnjem nivou, a shodno tome, novi gasovod će značiti da će Srbija u potpunosti pokriti svoje godišnje potrebe za kapacitetom gasovodom koji ćemo zajedno izgraditi. To nam omogućava da zadržimo stratešku poziciju koja će pružiti mnogo veću energetsku sigurnost za obje zemlje“, naglasio je Sijarto.
Novi naftovod diverzifikuje snabdjevanje sirovom naftom, smanjujući zavisnost od snabdevanja preko naftovoda JANAF, koji ide od hrvatske luke Omišalj na Jadranskom moru do Srbije. Istovremeno, nova ruta bi Srbiju mogla učiniti zavisnom od isporuka ruske nafte preko naftovoda Družba koji ide preko Ukrajine.
- Dodik, lice s potjernice koju je raspisala BiH, sastao se sa Putinom
Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev Suda Bosne i Hercegovine za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske, i Nenadom Stevandićem, predsjednikom Narodne skupštine RS.
Zahtjev je, navodno, odbijen na osnovu člana 3 Statuta Interpola koji zabranjuje politički progon.
Interpol Beograd je nekoliko dana ranije, 27. marta, uputio protestnu notu Generalnom sekretarijatu Interpola, navodeći da je zahtjevima za međunarodne potjernice prekršen član 3. Ustava Interpola, koji kaže da je „strogo zabranjeno da Organizaciji preduzima bilo kakve intervencije ili aktivnosti političkog, vojnog, vjerskog ili rasnog karaktera“.
Kako je saopćeno, Dodik, Stevandić i premijer Republike Srpske Radovan Višković optuženi su za ugrožavanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Za njima je već raspisana potjernica na nacionalnom nivou.
Nalog za hapšenje raspisan u BiH nije spriječio predsjednika RS-a u nizu međunarodnih posjeta. Dodik je proteklih dana posjetio Srbiju, Izrael i Rusiju.
Tako se 1. aprila Milorad Dodik sastao u Moskvi sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.
Dodik je nakon sastanka izjavio da će se Rusija, koja je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, zalagati za prestanak rada međunarodnih institucija u BiH, posebno „lažnog“ ili „nelegitimnog“ visokog predstavnika.
