Izvještaj o situaciji na Zapadnom Balkanu 04.11.2024

Izvještaj o situaciji na Zapadnom Balkanu 04.11.2024
  • Novosadska tragedija može dovesti do krize vlasti u Srbiji

Usljed ​​djelomičnog urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, prvog novembra oko 12 časova poginulo je četrnaest osoba, a tri su teško povrijeđene.

Zgrada stanice izgrađena 1964. godine, renovirana je 2021-2024. godine od strane kineskog konzorcijuma u okviru izgradnje brze pruge od Novog Sada do državne granice sa Mađarskom, preko Subotice.

Nadstrešnica koja se urušila nije bila predmet rekonstrukcije prema planu koji je odobren. Renovirani su samo unutrašnjost željezničke stanice, krov i fasada iznad i ispod nadstrešnice.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, povodom tragedije, apelovao je na tužilaštvo i vladu da najstrože procesuiraju odgovorne.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić podnio je ostavku dva dana nakon tragične nesreće. Međutim, nikada nije preuzeo odgovornost za tragediju. Prema Vesićevim riječima, sva projektna dokumentacija je bila sastavljena prije njegovog imenovanja i dodao da ministarstvo ne može da utiče na projekat i kvalitet radova koji se izvode u Novom Sadu.

U Beogradu i Novom Sadu građani su izašli na ulice na masovne proteste pod sloganima „Korupcija ubija“, zahtjevajući da premijer podnese ostavku zajedno sa gradonačelnikom.

Tragedija u Novom Sadu može dovesti do krize vlasti, koja će se, najvjerojatnije, završiti njenom konačnom reformom.

  • Izvještaj Europske komisije: korupcija glavno pitanje na Zapadnom Balkanu

Zaključci iznijeti u nedavno objavljenim izvještajima Europske komisije o zemljama Zapadnog Balkana korupciju vide kao jednu od najvećih preostalih prepreka na putu regiona ka Europskoj uniji. U izvještajnom periodu, jedino je Crna Gora ostvarila značajan napredak u borbi protiv korupcije, dok Sjeverna Makedonija nije postigla uspjeh. U Albaniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji, Europska komisija je zabilježila određeni napredak, dok je Kosovo ostvarilo ograničen napredak u borbi protiv korupcije.

Europska komisija izdala je preporuke za svaku zemlju kandidata za narednu godinu.

Albanija bi trebalo da ojača istragu, krivično gonjenje, izricanje kazni i pravosnažne presude u slučajevima korupcije, posebno na visokom nivou, uključujući konačnu konfiskaciju imovine stečene kriminalom, te da efikasno sprovodi akcione planove o integritetu u javnim institucijama koje su najsklonije korupciji.

Bosna i Hercegovina bi trebala intenzivirati implementaciju propisa o sprječavanju sukoba interesa i zaštiti uzbunjivača kroz donošenje novog zakonodavstva, te i demonstrirati napredak u borbi protiv korupcije na najvišem nivou.

Kosovo treba da nastavi sa jačanjem kapaciteta Agencije za sprečavanje korupcije u pogledu osoblja i stručnosti kako bi se osiguralo da ona efikasno ispunjava svoj mandat. Među ostalim zadacima je dalja implementacija postojećeg antikorupcijskog zakonodavstva i osiguranje boljeg kvaliteta istraga o korupciji na visokom nivou.

Crna Gora bi, posebno, trebalo da obezbijedi dalje unapređenje rezultata u borbi protiv korupcije, uključujući korupciju na visokom nivou, jačanjem efikasne primjene postojećeg krivičnog zakonodavstva od strane tužilaca i sudova. Među neophodnim koracima su i izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje radi povećanja transparentnosti i kontrole troškova političkih partija.

Sjeverna Makedonija bi trebala usvojiti novi Krivični zakon u skladu sa standardima EU i međunarodnim standardima; poboljšati istragu slučajeva korupcije na visokom nivou i osigurati oduzimanje nezakonito stečene imovine.

Srbija treba da nastavi da poboljšava kvalitet istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou, uključujući zaplijenu i konfiskaciju imovine stečene kriminalom.

  • Vojnoj misiji EU u Bosni i Hercegovini produžen je mandat

Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je sa 15 glasova produžilo mandat Vojnoj misiji Europske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR Althea) za godinu dana, do novembra 2025. godine, usvojivši odgovarajući nacrt rezolucije.

Operacija Althea – Snage Europske unije (EUFOR) u Bosni i Hercegovini – je vojna misija praćenja vojne implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Rezoluciju je predstavila Francuska, naglašavajući značaj prisustva snaga EU za održavanje mira i stabilnosti u regionu.

Glasanje je pokazalo jednoglasnost među članicama Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući Rusiju i Kinu, u pogledu implementacije mirovne misije u Bosni i Hercegovini od strane snaga EU.

  • Kompanije iz Srbije i Crne Gore pod američkim sankcijama

Sjedinjene Države su uvele sankcije protiv skoro 400 pojedinaca i entiteta iz desetina različitih zemalja zbog pružanja vojne podrške Rusiji. Ovaj korak američke vlade najveći je zahvat usmjeren na borbu protiv izbjegavanja sankcija kroz treće zemlje, rekli su zvaničnici State Departmenta.

Restriktivne mjere primijenjene su, posebno, na dva entiteta sa sjedištem u Srbiji i Crnoj Gori.

Srpska kompanija Ventrade DOO, sa sjedištem u Subotici, kažnjena je na osnovu izvršne naredbe Vlade SAD (EO 14024) zbog pružanja finansijske, materijalne i tehnološke podrške ruskoj kompaniji PromSvyazRadio, ili slanja robe i usluga. Kako je objavljeno, Ventrade je izvezao radio-uređaje vojne klase u Rusiju.

Ventrade je u periodu od septembra 2022. do juna 2023. prodao robu PromSvyazRadio u vrijednosti od blizu 529.000 eura.

Ventrade je osnovao mađarski državljanin 6. aprila 2022. godine, manje od dva mjeseca nakon ruske invazije na Ukrajinu. Žolt Lajgut, takođe mađarski državljanin, postao je direktor i osnivač kompanije u julu 2023.

Za izvoz vojne opreme iz Crne Gore u Rusiju određena je i crnogorska kompanija International Business Corporation Bar DOO (IBC), u vlasništvu ruskog državljanina Sergeja Kokoreva. Prema saopćenju američkih vlasti, Kokorev je koristio svoju kompaniju za isporuku dijelova europske proizvodnje kupcima u Rusiji.

  • Potpredsjednik Vlade Srbije posjetio Bjelorusiju

Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin došao je u trodnevnu zvaničnu posjetu Bjelorusiji. Učestvovao je na 2. Međunarodnoj konferenciji o euroazijskoj sigurnosti u Minsku, gdje je održao govor, a sastao se i sa visokim zvaničnicima Bjelorusije i drugih zemalja.

Potpredsjednik Vlade Srbije je na marginama skupa sa šefom ruskog Ministarstva spoljnih poslova Sergejem Lavrovom razgovarao o „situaciji u regionu Balkana, prije svega na Kosovu i Metohiji“, kao i o drugim aspektima međunarodne politike.

Srpski zvaničnik se sastao i sa državnim sekretarom Vijeća sigurnosti Bjelorusije Aleksandrom Volfovičem. Vulin je nakon sastanka istakao da Srbija i Bjelorusija mogu zajedno da se bore protiv stranog miješanja u unutrašnje stvari i „obojene revolucije“.

Sastanak sa ministrom unutrašnjih poslova Bjelorusije Ivanom Kubrakovim održan je u selu Goran kod Minska, gdje se nalazi centar za obuku policije. Srpska delegacija je posjetila izložbu naoružanja i opreme. Sagovornici su razgovarali o suradnji bjeloruskih i srpskih sigurnosnih agencija u borbi protiv terorizma, kao i o proširenju kontakata policijskih obrazovnih institucija dvije zemlje.

Vulinova posjeta Bjelorusiji još jednom je pokazala da Srbija u oblasti bezbjednosti surađuje i da će nastaviti da surađuje sa najbližim vojnim saveznikom Rusije. Pored toga, Zapad, uključujući i EU, rukovodstvo Srbije doživljava kao neprijateljske snage, koje, po njihovom mišljenju, stoje iza pokušaja orkestriranja „obojenih revolucija“, uključujući i Bjelorusiju.