- Republika Srpska zabranila je djelovanje policijskih i pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine na svojoj teritoriji
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je 27. februara, na posebnoj sjednici, vanredne zakone kojima se zabranjuje djelovanje organa za sprovođenje zakona i pravosuđa Bosne i Hercegovine na teritoriji RS. Tu spadaju Sud BiH, Vrhovni sud BiH, Tužilaštvo i SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu), koje NSRS vidi kao „vanustavne institucije BiH“. Usvojen je i zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Srpske, prema kojem je za neizvršavanje odluka institucija Republike Srpske u institucijama BiH ili organima lokalne samouprave zaprijećena kazna zatvora do pet godina.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao je 5. marta ukaz kojim se usvajaju zakoni usvojeni na posebnoj sjednici NSRS. Usvojenim zakonima vraća se agencijska i ustavna nadležnost Republike Srpske, rekao je Dodik nakon potpisivanja zakona.
Zakoni su odmah objavljeni u Službenom listu RS i time su stupili na snagu.
Ministarka uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, Senka Jujić, proglasila je zakone koji imaju za cilj zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske i prava i sloboda njenih građana.
Istovremeno, posmatrači primjećuju da su zakoni usvojeni nakon što je Sud Bosne i Hercegovine 26. februara osudio predsjednika RS Dodika na godinu dana zatvora zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Takođe, zabranjeno mu je da obavlja funkciju predsjednika šest godina.
Potpredsjednik Republike Srpske, bosanskohercegovački političar Ćamil Duraković, komentarišući usvajanje zakona RS, rekao je da je Dodik „de facto izvršio državni udar i odvojio Republiku Srpsku od Bosne i Hercegovine“.
Duraković je naglasio da će sljedeći korak biti apelacija Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i odluka suda. „Tek tada ćemo vidjeti da li imamo državu ili nemamo. Tek tada ćemo vidjeti da li imamo međunarodnu zajednicu koja je dužna da štiti mir i Dejtonski mirovni sporazum ili nemamo”, rekao je potpredsjednik Republike Srpske.
Stručnjaci nisu mogli jasno da odrede kako bi implementacija novih zakona RS izgledala u praksi, ali se slažu u jednom: stvoren je pravni vakum koji se može popuniti samo odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ako Republika Srpska ne poštuje presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Bosni i Hercegovini će biti potrebna pomoć međunarodne zajednice da riješi ovo pitanje.
- Protesti opozicije u Skupštini Srbije
Prvu sjednicu redovnog, proljećnog zasijedanja Skupštine Srbije 4. marta obilježili su brojni incidenti. Nakon utvrđivanja dnevnog reda, na kojem je trebalo da se raspravlja o vladinim zakonima, poslanici opozicije su u sali za sjednice palili dimne bombe, baklje, duvali vuvuzele i zviždaljke, gađali jajima i flašama. Takođe, došlo je do guranja, pa čak i tuče između poslanika, dok je predsjednica parlamenta Ana Brnabić polivena vodom. Pogođena su tri poslanika iz vladajuće većine. Konkretno, pozlilo je poslanici koja je u osmom mjesecu trudnoće, dok je druga poslanica doživjela moždani udar.
Poslanici opozicije protestovali su zbog dnevnog reda sjednice koji je usvojila vladajuća većina. Vlada, koja je faktički povučena nakon ostavke premijera Miloša Vučevića u februaru ove godine, navodi opozicija, neće predlagati nijedan nacrt zakona. Dakle, parlament bi trebalo samo da raspravlja o ispunjenju zahtjeva studenata, koji protestuju već nekoliko mjeseci, i da zvanično usvoji ostavku premijera Vučevića.
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, incidente u Skupštini Srbije nazvao je „huliganskim činom“ i zatražio da odgovorni za nasilje u sali odgovaraju po krivičnom zakonu.
Nakon burnog početka proljećnog zasijedanja, Skupština Srbije nastavila je sa radom 5. marta. Institucije se „neće povući pred divljaštvom i terorizmom“, rekla je predsjednica Ana Brnabić.
Očekuje se da će na sjednici biti odlučeno o ostavci premijera Miloša Vučevića, ali će to, kako je prenijela Brnabić, biti urađeno nakon što se završi rasprava o svim tačkama dnevnog reda.
Većina poslanika opozicije ne učestvuje na sjednicama. Šef poslaničke grupe, poslanik Zeleno-lijevog fronta Radomir Lazović rekao je da poslanici opozicije ne učestvuju u radu parlamenta kako ne bi doprinijeli stvaranju „lažne slike o normalnosti“.
EU je osudila događaje u Skupštini Srbije 4. marta, izražavajući duboku zabrinutost zbog neregularnosti i nasilja u parlamentu, saopštila je Evropska služba za spoljne poslove (EEAS). Parlament treba da bude mjesto za demokratsku debatu u interesu svih građana i da u potpunosti odigra svoju ulogu, navodi se u saopštenju.
Evropska komesarka za proširenje, Marta Kos, takođe je izrazila zabrinutost zbog incidenata i nasilja u Skupštini Srbije. Ona je pozvala na deeskalaciju, stvaranjem uslova za inkluzivan dijalog sa svim zainteresovanim stranama.
Pod pritiskom Brisela, Beograd bi mogao da stupi u dijalog sa opozicijom. U tom slučaju nije isključeno da bi, kao rezultat političkog konsenzusa, mogli biti raspisani i vanredni parlamentarni izbori.
- Mađarska, Sjeverna Makedonija za jačanje saradnje
Sjeverna Makedonija i Mađarska će još tješnje sarađivati na bilateralnoj osnovi. To su izjavili premijeri dvije zemlje Viktor Orban i Hristijan Mickoski u Budimpešti, gdje je 3. i 4. marta održan samit mađarsko-makedonske vlade.
Orban je istakao da Sjeverna Makedonija, Mađarska i Srbija pripadaju istoj ekonomskoj regiji, teritoriji koja bi mogla biti zajednička ekonomska zona sa ogromnim ekonomskim potencijalom. Ali pošto su Sjeverna Makedonija i Srbija van EU, razvoj se može osigurati samo kroz razvoj intenzivnih bilateralnih odnosa između zemalja, dodao je on.
Proces pristupanja Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji predugo traje, a mađarski premijer Orban smatra da su za to odgovorne samo članice EU. Mađarska ne može da utiče uticati na proces, ali može „što bliže surađivati sa Makedonijom“, istakao je on.
Premijer Mickoski je, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim mađarskim kolegom, istakao da je članstvo u EU uvijek bilo strateški cilj Sjeverne Makedonije i da će tako ostati i u budućnosti. Istovremeno je izrazio razočaranje što je proces sada na istoj tački kao i prije 20 godina, iako su, prema njegovim riječima, građani Makedonije već podnijeli velike žrtve da se to dogodi. Mickoski je izrazio nadu da će se napredak nastaviti u bliskoj budućnosti, prvenstveno uz podršku Mađarske.
Makedonski premijer je zahvalio Vladi Mađarske na kontinuiranoj podršci i napomenuo da je na samitu razgovarano o daljem produbljivanju bilateralne saradnje, prvenstveno u realizaciji infrastrukturnih projekata, u vojnom i sigurnosnom sektoru, kao i u kulturnoj oblasti.
Vladin samit i sastanak šefova vlada Sjeverne Makedonije i Mađarske označili su još jednu etapu u još tješnjoj saradnji dvije zemlje. To je zapravo postala još jedna potvrda da je Orban uspio izgraditi zajednicu na Balkanu lojalnu budimpeštanskoj vladi, koja uključuje Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini.
- Kosovo uhapsilo „srpskog špijuna“
Jelena Đukanović, službenica Misije OEBS-a u Prištini i stanovnica Sjeverne Mitrovice, privedena je 28. februara na graničnom prelazu Jarinje, na sjeveru Kosova, zbog sumnje za špijunažu. Tužilaštvo je saopštilo da je hapšenje uslijedilo nakon višemjesečne istrage.
Osnovni sud u Prištini donio je odluku 2. marta na zatvorenoj sjednici da osumnjičenoj odredi jednomjesečni pritvor.
Misija OEBS-a u Prištini saopštila je da je kontaktirala relevantne institucije i Sekretarijat organizacije u Beču kako bi osigurala pravilno sprovođenje postupka.
Neki kosovski mediji tvrde da je uhapšena osoba „špijun“ Srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA).
Žena bi mogla biti osuđena na kaznu do pet godina zatvora ako bude proglašena krivom za špijunažu ili prikupljanje podataka za strane obavještajne službe ili da je na drugi način omogućila rad agencije.
Ovo nije prvi incident u koji su umiješani predstavnici međunarodne organizacije pod sumnjom za zlonamjerne aktivnosti prema Kosovu. Prije šest godina, jedan ruski državljanin, uposlenik Misije UN-a, priveden je na Kosovu zbog pomaganja u organizaciji srpskih protesta na sjeveru zemlje.
