- Eksploziv pronađen u blizini plinovoda u Srbiji
Dva ruksaka s eksplozivom i detonatorima pronađena su 5. aprila tokom patrole, udaljeni nekoliko stotina metara od plinovoda Balkan Stream, nastavka Turskog toka, u blizini grada Kanjiže u autonomnoj pokrajini Vojvodini na sjeveru Srbije, nedaleko od granice s Mađarskom. Upravo kroz ovaj plinovod ruski plin se transportuje u Mađarsku.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić odmah je pozvao mađarskog premijera Viktora Orbana kako bi ga obavijestio o opasnom pronalasku. Nakon toga, šef mađarske vlade sazvao je hitnu sjednicu Vijeća za odbranu.
U video obraćanju objavljenom na njegovim službenim kanalima, Orban je izjavio: „Prema dostupnim informacijama, pripremao se čin sabotaže.“ Mađarski premijer je također dodao: „Ukrajina godinama pokušava odsjeći Europu od ruske energije.“ Nije iznio nikakve direktne optužbe.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto incident je nazvao „pokušajem terorističkog napada“ i izjavio: „Ovo se uklapa u niz akcija Ukrajinaca s ciljem da poremete snabdijevanje ruskim energetskim resursima.“
Šef srpske Vojno-bezbjednosne agencije (VBA), Đuro Jovanić odbacio je verziju o umiješanosti Ukrajine, nazvavši je dezinformacijom. Dodao je i da su oznake na eksplozivu američke, ali da to ne znači da je proizvođač onaj koji je naredio ili izveo operaciju.
Portparol Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine, Georij Tihij naglasio je da Ukrajina „nema apsolutno nikakve veze“ s događajima u Srbiji, sugerirajući da bi ovo mogla biti „ruska operacija pod lažnom zastavom“ u kontekstu miješanja Moskve u izbore u Mađarskoj.
Incident s otkrivenim eksplozivom dogodio se sedmicu dana prije parlamentarnih izbora u Mađarskoj, zakazanih za 12. april. Mađarski opozicioni političar Peter Mađar uvjeren je da pokušaj sabotaže „izgleda kao provokacija“. Dodao je i da je „nekoliko ljudi javno upozorilo da će se nešto ‘slučajno’ dogoditi na plinovodu u Srbiji na Uskrs, sedmicu dana prije izbora“.
Srpska vlast je zvanično saopćila da istraga razmatra verziju o umiješanosti „pojedinaca iz grupe migranata“ koji „su vojno obučeni“. Istraga je u toku.
- Vladajuća stranka u Srbiji pobijedila na lokalnim izborima
Srpska napredna stranka (SNS) pobijedila je na lokalnim izborima u svih deset općina u kojima je glasanje održano. Predsjednik Aleksandar Vučić je „rezultat 10:0“ nazvao potvrdom stabilnosti i povjerenja u vlasti.
Vladajuća stranka je dobila najveću podršku u Kladovu, gdje je za nju glasalo 72% birača. U Majdanpeku rezultat je bio 66%, u Lučanima 64%, a u Sevojnu 52%.
Uprkos sveukupnoj pobjedi provladine stranke, nekoliko strateški važnih općina zabilježilo je primjetan porast podrške opozicionim snagama. U Kuli je provladina lista dobila 50,5%, dok je opozicioni savez dobio 48%, što ukazuje na minimalnu razliku. U Boru je „Studentska lista“ postigla neočekivano visok rezultat, osvojivši 40,3%, dok je SNS dobio 49,2%. U Smederevskoj Palanci, omladinski pokret „Mladi za Palanku, sami protiv svih“ postao je druga politička snaga sa rezultatom od oko 30%, dok je blok oko SNS-a osvojio 58%.
Prema izvještajima nezavisnih srbijanskih i međunarodnih posmatrača, izborni proces pratili su brojni prekršaji. U raznim općinama zabilježeni su slučajevi organiziranog prijevoza birača, pritiska na njih i korištenja administrativnih resursa. Posmatrači su također izvijestili o shemama koje uključuju unaprijed označene glasačke listiće, i dio su metode organiziranog glasanja poznate pod nazivom „bugarski voz“. U Kuli su zabilježene grupe maskiranih osoba koje su ometale rad novinara i posmatrača, kao i incidenti s upotrebom sile. U Beogradu i Novom Sadu otkriveni su ilegalni pozivni centri povezani s mobilizacijom birača, što je, prema analitičarima, moglo utjecati na izlaznost i rezultate.
Sa svoje strane, dan nakon glasanja, predsjednik Vučić je izjavio da vlasti posjeduju dokaze o tome da se „jedna od susjednih zemalja“ miješala u izborni proces. Rekao je da svakodnevno dobija izvještaje od sigurnosnih službi u vezi s aktivnostima stranih obavještajnih agencija na teritoriji Srbije i obećao da će uskoro objaviti detaljne nalaze. Komentarišući pitanja novinara o navodnom prisustvu vozila s hrvatskim registarskim tablicama na dan glasanja u Kuli, Vučić je rekao da mu je „logistika susjedne zemlje“ jasna i da očekuje prošireni izvještaj Vojno-bezbjednosne agencije (VBA) i Bezbjednosno-obavještajne agencije (BIA).
- Hrvatska otkazala regionalni samit
Milanović je 30. marta najavio otkazivanje ovogodišnjeg samita Brdo-Brijuni, koji je trebao biti održan u maju u Hrvatskoj, jer, kako je rekao, nije bilo uslova za srpskog predsjednika Aleksandra Vučića da prisustvuje. Nema uslova za posjetu srpskog predsjednika Hrvatskoj, rekao je Milanović, ukazujući na to da Vučićeve nedavne izjave potkopavaju mir i stabilnost u regiji.
Hrvatska i Slovenija, kao članice Europske unije, pokrenule su proces Brdo-Brijuni prije 13 godina s ciljem jačanja međusobne saradnje i ubrzanja europskih integracija Zapadnog Balkana. No, kako je saopćeno iz ureda hrvatskog predsjednika, nedavne političke izjave i postupci srpskog predsjednika Aleksandra Vučića „potpuno proturječe ciljevima procesa Brdo-Brijuni, potkopavaju međudržavne odnose i ugrožavaju mir i stabilnost u jugoistočnoj Europi“, te je stoga u takvim okolnostima „posjeta predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića Republici Hrvatskoj nemoguća.”
Kao odgovor na odluku Zagreba, predsjednik Srbije je rekao da je Milanović mogao pozvati „svoje prijatelje iz Prištine i Tirane“ umjesto otkazivanja samita, aludirajući na vojni sporazum koji su prošle godine sklopile Hrvatska, Albanija i Priština. Kako je objavljeno, Vučić je nedavno optužio Hrvatsku, Albaniju i Kosovo da pripremaju napad na Srbiju, a prije toga je više puta tvrdio da trilateralni sporazum o saradnji u oblasti odbrane predstavlja vojni savez protiv Srbije.
Srpski predsjednik također optužuje Hrvatsku za miješanje u unutrašnje stvari Srbije – za podršku opoziciji, pripremu „obojene revolucije“, a također i za „mogući uticaj“ na lokalne izbore.
Europska unija izrazila je žaljenje zbog otkazivanja samita Brdo-Brijuni. „Dobrosusjedski odnosi su temelj procesa europskih integracija i važan dio puta Srbije ka EU“, rekao je Gijom Mersije, portparol Europske komisije. Dodao je da oni doprinose stabilnosti, pomirenju i klimi koja pogoduje rješavanju preostalih bilateralnih pitanja.
- Srbija produžila gasni ugovor sa Rusijom
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je 30. marta da je Beograd dobio još jedno tromjesečno produženje ugovora o gasu sa Moskvom, pod veoma povoljnim uslovima. Prema Vučićevim riječima, o tome je telefonom razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „Razgovarali smo doslovno o svim oblastima, i ono što je za mene bilo izuzetno važno… jeste da smo dobili još jedno tromjesečno produženje ugovora o gasu, pod veoma povoljnim uslovima“, rekao je Vučić u obraćanju. Prema njegovim riječima, Srbija dobija gas „pod fleksibilnim uslovima“, a cijena će se i dalje određivati prema naftnoj formuli. Vučić je naglasio da će zemlja „vjerovatno biti druga u Europi, sa najnižom cijenom gasa nakon Bjelorusije“.
Predsjednik je napravio poređenje s cijenama na tržištu: „Danas plin košta negdje oko 645 dolara za 1.000 kubnih metara na berzi… a mi u suštini plaćamo od 320 do 330 dolara.“ Precizirao je da produženje predviđa isporuku šest miliona kubnih metara plina dnevno, s mogućnošću povećanja količina u slučaju hladnog vremena ili vanrednih situacija.
Vučićeva najava produženja ugovora uslijedila je dan prije isteka prethodnog plinskog sporazuma.
Trenutno, ruski gas čini više od 80% tržišta Srbije. Beograd kupuje ruski gas od Gazproma. U maju 2022. godine, strane su se dogovorile o novom trogodišnjem ugovoru s cijenom vezanom za takozvanu „naftnu formulu“. Nakon isteka tog perioda, Beograd i Moskva su prešli na praksu kratkoročnih produženja – obično na tri mjeseca. Stručnjaci smatraju da se ovaj pristup objašnjava željom Kremlja da zadrži uticaj na srpske vlasti.
- Prijevremeni izbori u Srbiji mogli bi se održati 31. maja
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić najavio je mogućnost održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora u zemlji već krajem proljeća 2026. godine. Prema riječima šefa države, prema važećem zakonodavstvu najbliži mogući datum za glasanje mogao bi biti 31. maj. Istovremeno, naglasio je da je posljednji mogući datum za glasanje mart sljedeće godine, ali bi se u tom slučaju izbori već smatrali redovnim.
Vučić je rekao da nastoji ispuniti svoja ranija obećanja data građanima u vezi s obnovom sastava parlamenta. Svoj stav je obrazložio na sljedeći način: „Najraniji parlamentarni izbori mogu se zakazati za kraj maja, 31. maja, a najkasnije za mart sljedeće godine. Ako budu zakazani za mart sljedeće godine, onda to neće biti prijevremeni izbori, već redovni. Obećao sam ljudima da ću ih ranije raspisati, a pobrinut ću se da se održe do kraja godine.“
Proces pripreme za moguće glasanje prate aktivne konsultacije s političkim snagama u zemlji. Vučić je naglasio da je inicirao ove razgovore kako bi razgovarao o zahtjevima demonstranata i opozicije za prijevremeno glasanje, kao i kako bi koordinirao vanjskopolitički kurs Srbije u kontekstu globalne nestabilnosti.
Objašnjavajući potrebu za dijalogom, srpski lider je izjavio: „Ponovo dajem strankama priliku da dođu i iznesu svoje stavove, a možda i da čuju nešto o trenutnoj globalnoj situaciji i svemu s čime se suočavamo. Pozvao sam političke stranke na konsultacije jer vjerujem da čovječanstvo stoji na rubu ponora i jer su Srbiji potrebne ozbiljne odluke.“
Uprkos pozivima na dijalog, dio opozicije, posebno Zeleno-lijevi front, odbio je učestvovati na sastancima. Predstavnici opozicije tvrde da predsjednikov prijedlog nije iskren pokušaj prevazilaženja društvenih podjela, te da bi konsultacije trebale biti održane unutar zidova parlamenta, a ne u rezidenciji šefa države.
- Privremeni predsjednik na čelu Kosova
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani 4. aprila je zvanično prenijela ovlaštenja na predsjednicu parlamenta Albulenu Hadžiju, koja će obavljati dužnost dok se ne izabere novi šef države. Ceremonija je održana nakon završetka petogodišnjeg mandata Osmani i u kontekstu nemogućnosti parlamenta da izabere novog predsjednika.
Najnovija politička kriza na Kosovu počela je 5. marta, kada parlament nije uspio izabrati šefa države. Da bi glasanje uspjelo u prva dva kruga, potrebno je prisustvo najmanje 80 poslanika od 120 kako bi se osigurao kvorum, ali opozicione snage – Demokratska partija Kosova (PDK) i Demokratski savez Kosova (LDK) – bojkotovale su sjednicu. Opozicija zahtijeva da se za predsjednika nominuje kompromisni kandidat, neko ko je sposoban ujediniti društvo, a ne predstavnik vladajuće stranke.
Vjosa Osmani je 6. marta potpisala uredbu o raspuštanju parlamenta, navodeći da zakonodavno tijelo nije ispunilo svoju ustavnu dužnost. Međutim, premijer Albin Kurti i njegova stranka Samoopredeljenje (LVV) osporili su ovaj korak. Ustavni sud je 25. marta presudio da je uredba Osmani bila preuranjena. Sudije su uzele u obzir da je trenutni sastav parlamenta izabran tek 28. decembra 2025. godine i da poslanici moraju imati dovoljno vremena za obavljanje svojih funkcija. Sud je odredio novi rok za predsjedničke izbore – 28. april 2026. godine.
Trenutno su u toku intenzivne konsultacije između vladajuće koalicije i opozicije u vezi s kandidaturom za budućeg predsjednika. Ako predsjednik ne bude izabran do 28. aprila, parlament će biti raspušten, a Kosovo će se suočiti s novim prijevremenim općim izborima.
