- Vulin se sastao sa Putinom
Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin sastao se 4. septembra sa Vladimirom Putinom na marginama Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku.
Putin je na sastanku ukazao na „smanjenje obima trgovinskog prometa, iako malo“, i ponudio da se „sagledaju prepreke koje se pojavljuju u tom pogledu i da se otklone“. „Postoje konkretne stvari koje treba odmah riješiti. Mislim, na primjer, da u martu 2025. ističe rok naših ugovora o snabdijevanju gasom“, napomenuo je Putin.
Vulin je zauzvrat istakao da Srbija nije samo strateški partner, već i saveznik Rusije, dodajući da je zbog toga pritisak na Srbiju „kolosalan“. „Ali Srbija pod vođstvom Aleksandra Vučića je Srbija koja nikada neće postati članica NATO-a, nikada neće uvesti sankcije Rusiji i nikada neće dozvoliti da se na njenoj teritoriji dešavaju bilo kakve antiruske akcije“, rekao je on.
Uoči Vulinovog sastanka s Putinom, Europska unija objavila je saopćenje da je održavanje odnosa s Rusijom usred njenog agresorskog rata protiv Ukrajine nespojivo sa vrijednostima EU i procesom pridruživanja, te da odnosi s Rusijom ne mogu biti normalni nakon ničim izazvanog i neopravdanog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine.
Međutim, Beograd je prilično odlučno odbacio takve optužbe.
Premijer Srbije Miloš Vučević rekao je da Vulinova posjeta Rusiji ne predstavlja ništa „epsko ili strašno“. „Nismo prekinuli diplomatske odnose sa Ruskom Federacijom, nikome nije zabranjeno da se sastaje sa ruskim zvaničnicima“, rekao je on.
Treba napomenuti da je sastanak u Vladivostoku bio prvi sastanak visokih zvaničnika Srbije sa Putinom od 24. februara 2022. godine, ali ne i prvi sa zvaničnicima ruske vlade. S druge strane, osim verbalne osude, EU nisu preduzele nikakve druge mjere prema Srbiji u vezi sa zvaničnim srpsko-ruskim kontaktima.
- Vučić dobio poziv Putina za samit BRIKS-a u Kazanju
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dobio je poziv predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina za prisustvo na samitu BRIKS-a, koji će se od 23. do 24. oktobra održati u Kazanju u Rusiji.
Međutim, ostaje nejasno da li će Vučić prisustvovati događaju. Predsjednik Srbije izbjegava da direktno odgovori na pitanja o mogućem putovanju u Kazanj, navodeći druge važne obaveze, kao što su zakazani sastanci sa stranim zvaničnicima i obilježavanje 80. godišnjice oslobođenja Beograda.
Vučić je obećao da će od 10. do 15. oktobra obavijestiti javnost o svom potencijalnom učešću na samitu. On ima zakazan telefonski razgovor sa Vladimirom Putinom, tokom kojeg će se pokrenuti i to pitanje.
Putinov poziv Vučiću dolazi usred tekućih sporova oko pravca spoljne politike Srbije, koja balansira između Europe i Sjedinjenih Država s jedne strane, i Rusije i Kine s druge strane. Učešće ili neučešće na samitu BRIKS-a u oktobru treba promatrati kao test geopolitičkog opredjeljenja Srbije.
- Predsjednik Srbije Vučić sastao se sa ambasadorom Irana
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa iranskim ambasadorom Rašidom Hasanpurom.
„Sa ambasadorom Hasanpurom razgovarao sam o svim važnim i interesantnim pitanjima u odnosima Srbije i Irana. Razgovarali smo i o aktuelnom geopolitičkom kontekstu, mjestu i ulozi naših zemalja u međunarodnim forumima“, napisao je Vučić na Instagramu 3. septembra.
Vučićev sastanak sa iranskim ambasadorom uslijedio je nešto više od mjesec dana nakon što se potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin u Teheranu sastao sa novoizabranim predsjednikom Irana Masudom Pezeškijanom.
Vulin je inauguraciji prisustvovao kao Vučićev izaslanik.
Srbija od 2021. godine jača suradnju sa Iranom, uprkos činjenici da je Iran zemlja pod sankcijama Europske unije.
U julu 2022. godine poslovne delegacije Srbije i Irana sastale su se u Beogradu kako bi razgovarale o mogućnostima unaprijeđenja suradnje.
Vučićev susret sa iranskim ambasadorom bio je još jedan doprinos viševektorskoj prirodi spoljne politike zemlje.
- Počela kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini
Kampanja će trajati od 6. septembra do 5. oktobra u 7:00 časova, nakon čega će na snagu stupiti predizborna tišina i to sve do zatvaranja biračkih mjesta, 6. oktobra u 20:00 časova.
Na izborima 6. oktobra moći će da glasa nešto više od 3,4 miliona građana.
Biće izabrano ukupno 142 gradonačelnika, odnosno načelnika okruga, a glasaće se i za isto toliko organa lokalne samouprave u okruzima i gradovima.
Građani će birati i novi saziv Skupštine Brčko, distrikta u Bosni i Hercegovini, kao posebne administrativne jedinice. Tada to tijelo bira načelnika okruga.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, za učešće na izborima registrovano je 296 političkih subjekata, od kojih su 110 političke stranke, a ostali su predizborni blokovi, liste neovisnih kandidata i neovisni kandidati. Za mjesta u organima lokalne samouprave nadmetaće se oko 26.000 kandidata. Također, 386 kandidata prijavljuje se za gradonačelnike ili načelnike više od 140 gradova i okruga.
Prema izmjenama zakona o izborima, koje je u martu predstavio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit, osuđenima za ratne zločine bit će zabranjeno kandidiranje.
Centralna izborna komisija BiH uvela je nova pravila za ove izbore, koja predviđaju novčane kazne za prekršaje i pooštravaju kontrolu govora mržnje.
Predstavništvo Europske unije u Bosni i Hercegovini pokrenulo je kampanju na društvenim mrežama pod nazivom „Sve počinje izborima“. Kampanja se fokusira na promoviranje poštenih izbora i sprječavanje prijevara, kao i na povećanje učešća žena u politici.
Lokalni posmatrači ne očekuju drastične promjene nakon izbora 6. oktobra. Istovremeno, ne postoje izgledi koji bi predviđali značajne sigurnosne prijetnje ili moguću destabilizaciju u zemlji tokom predizborne kampanje i tokom glasanja.
- Premijer Andrej Plenković boravi u posjeti Bosni i Hercegovini.
Ističući da je Bosnu i Hercegovinu odabrao za prvu radnu bilateralnu posjetu tokom svog trećeg premijerskog mandata, Plenković je rekao da se time šalje poruka javnosti, institucijama i svim političkim strankama Bosne i Hercegovine o važnosti Bosne i Hercegovine i želji hrvatske vlade da poboljša odnose i riješi goruća pitanja.
Hrvatski premijer je istakao podršku Hrvatske napretku BiH na europskom putu, ističući potrebu izmjene zakonodavstva, od zakona o sudovima i tužilaštvima do zakona o migracijama i kontroli granica, kao i zakona o izborima.
Prema riječima šefa hrvatske Vlade, izborni zakon je od ključnog značaja za kvalitetno funkcionisanje svih institucija Bosne i Hercegovine. „Smatramo da sva tri konstitutivna naroda trebaju biti apsolutno ravnopravna, što naravno uključuje i hrvatski narod i njegovu legitimnu zastupljenost u najvišim institucijama Bosne i Hercegovine“, rekao je.
Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo čine predstavnici sva tri konstitutivna naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata. Formalno, mnogi Hrvati hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića ne doživljavaju kao svog legitimnog predstavnika, jer je za njega glasao znatno veći broj Bošnjaka.
Izjave premijera Plenkovića, o zakonu o izborima u kontekstu europskih integracija, pojedini mediji i pojedini bosanskohercegovački političari doživjeli su kao pokušaj miješanja u važna pitanja BiH i kao „samostalnu promjenu prioriteta“ u odnosu na one koje je EU definirala za BiH, jer izmjene izbornog zakona nisu dio 14 europskih uslova za pokretanje pristupnih pregovora.
- Srbija planira da vrati obavezni vojni rok
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je planove za vraćanje služenja obaveznog vojnog roka za muškarce, koji će vjerojatno stupiti na snagu za godinu dana.
Prema riječima predsjednika, muškarci će morati da služe 75 dana — dva mjeseca plus 15 dana obuke. „To je minimum koji svako može da pruži svojoj zemlji“, naglasio je Vučić.
On je također napomenuo da će vojni rok biti obavezan za muškarce, a dobrovoljan za žene, te da će vlada obezbijediti „značajne novčane naknade“ regrutima.
Vučić je dodao da će biti stvoreni posebni uslovi za omladinu angažovanu u IT sektoru, kako bi svoja znanja primijenila u korist vojske, a bez pješadijske obuke.
Planovi za vraćanje obaveznog vojnog roka izazvali su kritike srpske opozicije, koja je dovela u pitanje njegovu izvodljivost. Mnogi smatraju da su takve mjere dio Vučićeve političke strategije usmjerene na jačanje moći i uticaja.
Međutim, drugi posmatrači smatraju da je odluka Beograda dio regionalnog trenda militarizacije zbog općeg pogoršanja regionalne vojne i političke situacije.
Prethodno je Hrvatska odlučila da vrati dvomjesečno služenje vojnog roka od 1. januara 2025. godine.
