- Stupile na snagu američke sankcije protiv najveće energetske kompanije u Srbiji
Sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele protiv Naftne industrije Srbije (NIS), nakon nekoliko odlaganja, stupile su na snagu 9. oktobra.
NIS je 10. januara uvršten na listu sankcija SAD-a zbog ruskog vlasništva nad kontrolnim udjelom u kompaniji. Američke sankcije prvenstveno su usmjerene na sprječavanje finansiranja ruskog rata u Ukrajini putem sredstava koja generiraju ruske energetske kompanije.
Vlasnička struktura NIS-a se nekoliko puta mijenjala. Međutim, kontrolni udio u kompaniji ostaje u rukama ruskih vlasnika: od septembra, 11,3 posto dionica NIS-a pripada akcionarskom društvu Intelligence iz Sankt Peterburga umjesto Gazpromu, dok 44,9 posto posjeduje Gazprom Njeft, podružnica Gazproma. Država Srbija posjeduje 29,9 posto dionica. Preostale dionice pripadaju manjinskim dioničarima.
NIS osigurava 80 posto potreba Srbije za benzinom i dizel gorivom, kao i 90 posto ili više njenih potreba za mlaznim gorivom i ložnim uljem. Doprinos kompanije budžetu Srbije iznosi približno devet posto. Nakon uvođenja sankcija protiv NIS-a, očekuju se brojne negativne posljedice po srpsku ekonomiju i krajnje potrošače.
Hrvatski operater naftovoda JANAF već je prestao isporučivati sirovu naftu rafineriji NIS-a u Pančevu, koja će, prema preliminarnim procjenama, moći raditi na postojećim rezervama samo do 1. novembra.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 9. oktobra da su američke sankcije protiv NIS-a „loše vijesti za Srbiju u mnogim aspektima“ i da se „ne radi samo o funkcionisanju jedne kompanije – to ima ozbiljne posljedice za cijelu zemlju, u političkom, ekonomskom i društvenom smislu“.
Prema riječima srpskog predsjednika, uslov koji je američka strana postavila za još jedno odgađanje sankcija bila je nacionalizacija NIS-a, ali je on odbio da preduzme taj korak.
- Ustavni sud Kosova obavezao je Parlament da izabere potpredsjednika iz reda srpske manjine
Prošlo je nekoliko mjeseci od parlamentarnih izbora, ali Kosovo još uvijek nema funkcionalan novi parlament i vladu. Na izborima je „Pokret za samoopredjeljenje“ Aljbina Kurtija osvojio najveći broj glasova i 48 mjesta u parlamentu, što je i dalje manje od 61, koliko je potrebno za većinu.
Nakon desetina neuspješnih pokušaja, 26. augusta Dimal Baša je izabran za predsjednika Parlamenta. Međutim, izbor predsjednika i nekih njegovih zamjenika nije deblokirao proces formiranja novih institucija, jer je, kako je presudio Ustavni sud, sjednica završena bez izbora zamjenika predsjednika iz srpske zajednice.
Ustavni sud Kosova objavio je 8. oktobra, potpunu odluku o žalbi koju je podnijela Srpska lista, vodeća srpska stranka na Kosovu, u vezi s formiranjem novog parlamenta.
U svojoj odluci, usvojenoj 30. septembra, sud je presudio da se konstitutivna sjednica parlamenta, koja je započeta 15. aprila, ne smatra završenom, a parlament se ne smatra konstituisanim bez izbora zamjenika predsjednika iz srpske zajednice.
U odluci se navodi da se, prema Ustavu i Poslovniku parlamenta, zamjenik predsjedavajućeg iz reda srpske zajednice bira većinom svih članova parlamenta, tj. 61 glasom za, a nominaciju mora podnijeti u pisanoj formi većina članova iz reda srpske zajednice.
Zastupnicima je dat rok od 12 dana od dana objavljivanja pune odluke Ustavnog suda da završe proces formiranja parlamenta.
- Bosna i Hercegovina odobrila dokument potreban za dobijanje sredstava EU
Nakon dugog odlaganja, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Reformsku agendu 30. septembra. Glasanje je uspješno završeno nakon što su ministri iz stranke Milorada Dodika, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ukinuli veto na usvajanje dokumenta.
Reformska agenda sadrži listu koraka koje će zemlja preduzeti do 2027. godine kako bi dobila pristup sredstvima Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Odobrenje dokumenta bio je preduslov za dobijanje prve tranše. Bosna i Hercegovina je odobrila potreban dokument sa značajnim zakašnjenjem, pa je već izgubila pristup sumi od 108 miliona eura iz fondova EU. Dalja odlaganja bi koštala zemlju dodatnih 10 posto od ukupno milijardu eura dodijeljenih Bosni i Hercegovini.
Europska komesarka za proširenje Marta Kos, nakon usvajanja Agende reformi, napisala je na mreži X: „Bosna i Hercegovina je pokazala prijeko potrebno jedinstvo. Imamo Agendu reformi! Ovo je važan korak za otključavanje Plana rasta EU. Zajedno možemo ostvariti: bolje puteve, jeftiniju energiju, brži internet, novčane transakcije i roaming bez naknada“.
- Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija pridružuju se Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA)
Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija započele su 7. oktobra punu implementaciju sistema Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA). To znači da građani i preduzeća ovih zemalja sada mogu slati i primati novac unutar SEPA područja mnogo brže, jeftinije i sigurnije pod jednakim uslovima kao i četrdeset europskih zemalja, uključujući sve države članice EU. SEPA obrađuje prekogranična plaćanja u eurima na isti način kao i domaća, pojednostavljujući transakcije širom Europe.
Geografska pokrivenost SEPA sada uključuje 41 zemlju – sve države članice EU, kao i nekoliko zemalja izvan EU, poput Švicarske, Norveške, Islanda i Monaka.
Albanija i Crna Gora postale su dio geografske pokrivenosti SEPA u novembru 2024. godine, dok se Sjeverna Makedonija pridružila u martu 2025. godine.
Što se tiče ostalih zemalja Zapadnog Balkana, Srbija se pridružila SEPA u maju 2025. godine, ali se očekuje da će se puna implementacija i operativna spremnost srpskih banaka pridružiti SEPA u maju 2026. godine.
Centralna banka Kosova podnijela je preliminarnu prijavu za članstvo u decembru 2024. godine, ali je proces pristupanja trenutno na čekanju zbog neriješenih zakonodavnih pitanja.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, Centralna banka BiH je ranije objasnila medijima da trenutno stanje zakonodavstva u BiH ne ispunjava uslove potrebne za pristup SEPA, te stoga nije podnesen zahtjev za članstvo.
- Srbija i Mađarska provode zajedničke taktičke vježbe
Međunarodna taktička vježba „Komšije 25“, u kojoj učestvuje osoblje Prve kopnene brigade Oružanih snaga Srbije i 30. mehanizovane pješadijske brigade Oružanih snaga Mađarske, trajala je 10 dana na poligonu Pasuljanske livade u istočnoj Srbiji. Svrha vježbe bila je „poboljšanje sposobnosti planiranja i izvođenja multinacionalnih operacija, organiziranje saradnje i interakcije, uz jačanje međusobnog povjerenja i razmjenu iskustava“, saopćilo je Ministarstvo odbrane Srbije. Izvještava se da su oružane snage Srbije i Mađarske zajednički vježbale borbene operacije na taktičkom nivou, koristeći moderna borbena vozila i izviđačku opremu.
Ovo su bile 10. zajedničke vježbe srpske i mađarske vojske pod nazivom „Komšije“, napomenulo je Ministarstvo odbrane Srbije.
Poznato je da su Mađarska i Srbija 2023. godine potpisale sporazum o strateškoj odbrambenoj saradnji, a u aprilu 2025. godine potpisale su još jedan sporazum kojim se precizira prethodni. Jedna od tačaka sporazuma iz 2025. godine jeste izvođenje zajedničkih vježbi.
- Velika pošiljka kamikaza dronova iz Turske stigla na Kosovo
Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti objavio je 8. oktobra na mreži Facebook dolazak „kontejnera sa hiljadama borbenih dronova kamikaza Skydagger“ na Međunarodni aerodrom Priština „Adem Jašari“. „Desetine vojnika Bezbjednosnih snaga Kosova već su završile obuku za njihovu upotrebu“, dodao je.
Kurti je izjavio da je ugovor o isporuci dronova potpisan u decembru prošle godine sa poznatom turskom kompanijom Bajkar, matičnom kompanijom proizvođača Skydaggera. „Dronovi Skajdeger trebali su stići u januaru 2026. godine, ali smo ih dobili tri mjeseca ranije“, napomenuo je. „Ovi kamikaze dronovi, poznati i kao RTF (Ready to Fly) Skydagger FPV, koje smo nabavili, borbene su bespilotne letjelice opremljene eksplozivnim napravama dizajniranim za napad na pokretne i stacionarne neprijateljske ciljeve. Kupovinom ove serije bespilotnih letjelica, pored dronova Bayraktar TB2 i Puma, nastavljamo širiti i jačatimoć naše vojske, s ciljem izgradnje sposobnih i kohezivnih snaga s novim tehnološkim dostignućima i modernim taktikama ratovanja“, napisao je Kurti.
Vijest o isporuci borbenih dronova Kosovu od strane Turske izazvala je negodovanje u Beogradu.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Milan Mojsilović, obavio je hitan telefonski razgovor sa komandantom KFOR-a, generalom Ozkanom Ulutašom iz Oružanih snaga Turske.
U razgovoru sa komandantom KFOR-a, koji je nedavno započeo svoj drugi mandat, general Mojsilović izrazio je oštar protest zbog nastavka naoružavanja „takozvanih ‘Kosovskih snaga sigurnosti’ i kršenja Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a i Vojno-tehničkog sporazuma“.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije također je izjavio da „takvi koraci šalju vrlo loš signal i ugrožavaju ne samo sigurnosnu situaciju na Kosovu i Metohiji već i sigurnosnu situaciju u cijelom regionu Zapadnog Balkana“.
Reagovao je i direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije Petar Petković, koji je ponovio da je Turska naoružavanjem Prištine direktno prekršila Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN, prema kojoj su snage NATO-a, KFOR, jedine oružane snage na KiM. Prema njegovim riječima, „militarizacija Prištine i predaja smrtonosnog oružja u ruke ‘piromana Aljbina Kurtija’ usmjereni su protiv ‘mirnog srpske naroda’.
Petković smatra da su dronovi isporučeni tri mjeseca ranije nego što je planirano, odnosno „samo nekoliko dana prije lokalnih izbora“, kako bi se vršiocu dužnosti premijera u Prištini pružila „neophodna podrška prije (lokalnih) izbora 12. oktobra“.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić napisao je 8. oktobra na mreži Iks da je „ogorčen ponašanjem Turske i njenim očiglednim kršenjem Povelje UN-a i Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, kao i njenim kontinuiranim naoružavanjem vlasti u Prištini“. „Sada je apsolutno jasno da Turska ne želi stabilnost na Zapadnom Balkanu i da sanja o ponovnom obnavljanju Osmanskog carstva“, izjavio je.
Međutim, u obraćanju medijima 9. oktobra, Vučić je donekle promijenio retoriku i nazvao turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana „velikim vođom“. Najavio je da će razgovarati sa svojim turskim kolegom u vezi s dronovima isporučenim Prištini.
- Hrvatska zahtijeva od Crne Gore povrat imovine hrvatskih porodica iz Boke kotorske
Hrvatska je uputila diplomatsku notu Crnoj Gori, zahtijevajući povrat imovine navodno oduzete pripadnicima autohtone hrvatske manjine u Boki kotorskoj.
Prema hrvatskoj strani, ovo pitanje se ne odnosi samo na prava Hrvata u Crnoj Gori, već i na ispunjavanje uslova za pristupanje EU, posebno Poglavlja 23, koje uključuje odredbe o restituciji. „Bez povrata imovine, ovo poglavlje neće biti zatvoreno, što znači da će Crna Gora, u stvari, blokirati vlastiti put ka EU“, izvještavaju hrvatski mediji.
Prema izvještajima, ukupna vrijednost imovine nezakonito oduzete od desetina hrvatskih porodica u Tivtu, Kotoru, Dobroti, Kavaču i Škaljarima prelazi 500 miliona eura.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske očekuje da Crna Gora odmah preduzme mjere za povrat imovine i obezbijedi pravednu naknadu, te je najavilo da će pratiti ovo pitanje u okviru bilateralnog dijaloga i procesa pristupanja Crne Gore EU.
Pitanje povrata nekretnina hrvatskih porodica dodano je na listu zahtjeva Zagreba prema Podgorici u okviru procesa pristupanja Crne Gore EU. Pojava novih stavki na ovoj listi ukazuje na to da će Hrvatska vjerovatno nastaviti da stavlja veto na otvaranje određenih pregovaračkih poglavlja.
Treba podsjetiti da je razlog pogoršanja hrvatsko-crnogorskih odnosa bilo usvajanje rezolucije o „genocidu u Jasenovcu“ u crnogorskom parlamentu, što je izazvalo ogorčenje u Hrvatskoj. Zagreb je ovaj potez smatrao ispunjavanjem direktiva Beograda i neprijateljskim činom zvanične Podgorice.
