- Beograd i Moskva srpske proteste protiv rudarenja litijuma vide kao pokušaj državnog udara
Deseci hiljada ljudi izašlo je 10. avgusta na ulice Beograda da iznesu svoj stav protiv iskopavanja litijuma. Skup je organizirao Savez ekoloških organizacija Srbije. Organizatori naglašavaju da puštanje u rad rudnika litijuma nije dozvoljeno zbog opasnosti od kontaminiranja vode i potencijalnih opasnosti po zdravlje.
Nakon demonstracija 10. avgusta, pojedini građani blokirali su dvije beogradske željezničke stanice – Prokop (Centar) i Novi Beograd. Međutim, sjutradan ujutro policija je demonstrante odgurnula od željezničkih šina. Tri građanina su privedena, ali su nakon uloženih žalbi svi pušteni dva dana kasnije.
Demonstracije u Beogradu poslužile su kao vrhunac skupova i marševa koji su proteklih sedmica potresli desece naselja diljem Srbije, uključujući male gradove i sela.
Projekat Rio Tinto, za otvaranje rudnika litijuma u dolini Jadra, vlasti Srbije obustavile su 2022. godine zbog velikih protesta. Vlada Srbije je u julu 2024. godine odlučila nastaviti sa projektom, potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa EU o strateškom partnerstvu u lancima proizvodnje strateških sirovina, baterija i električnih vozila, za razvoj ne samo rudarske industrije, već i višeg sektora – tehnološke industrije. Kao što je poznato, litijumske baterije su jedan od glavnih elemenata u proizvodnji električnih automobila.
Srpske vlasti vide demonstracije građana protiv otvaranja rudnika litijuma kao ispolitizirani trik koji ima za cilj rušenje vlade, a ne zaštitu životne sredine.
Uoči mitinga 10. avgusta, predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da su ga ruske obavještajne službe upozorile na planiranje masovnih nereda u Srbiji, sa krajnjim ciljem prelivanja u državni udar i svrgavanja legalno izabranog rukovodstva.
Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin je tokom posjete Rusiji od 12. do 15. avgusta istakao da Srbija i Rusija pomažu jedna drugoj da spriječe “obojene revolucije” i nasilnu smjenu vlasti.
- Vlada Srbije smatra BRIKS alternativom EU
Bliska suradnja sa zemljama BRIKS-a za Srbiju može postati “prava alternativa” ulasku u Europsku uniju, izjavio je potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin tokom posjete Ruskoj Federaciji (12-15. avgusta).
“Ova organizacija (BRICS) ne traži ništa od Srbije, a može ponuditi više nego što tražimo. Istodobno, EU od nas traži sve, a nisam siguran šta nam nudi. BRICS je naša šansa i prava alternativa. Meni je jasno. Ja sam za to da Srbija uzme u obzir sve mogućnosti koje joj pruža BRIKS i za bližu suradnju sa narodima“, rekao je on. Treba napomenuti da Rusija predsjedava BRIKS-om 2024. godine po principu rotacije.
Prema Vulinovim rječima, srpske vlasti očekuju zvaničan poziv na XIV samit BRIKS-a, koji će biti održan u Kazanju (Rusija) od 22. do 24. oktobra.
Izjava potpredsjednika Vlade Srbije je još jedan dokaz da približavanje EU nije jedini vektor spoljne politike Srbije.
- Srbija planira da razvija suradnju sa Iranom
Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, kao specijalni izaslanik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, učestvovao je 30. jula na inauguraciji novoizabranog iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana, održavši i sastanak sa novim iranskim predsjednikom u Teheranu.
Vulin je tokom sastanka istakao da dvije zemlje povezuje iskreno prijateljstvo, kao i da je Srbija zahvalna Iranu što nije priznao nezavisnost Kosova.
U saopćenju Vlade Srbije navodi se da su se Vulin i Pezeškijan saglasili da su odnosi dviju zemalja zasnovani na međusobnom poštivanju i razumijevanju i da postoje mogućnosti za razvoj suradnje u različitim oblastima.
Kako naglašavaju masovni mediji, Beograd od 2021. godine razvija suradnju s Teheranom, uprkos činjenici da je Iran zemlja pod sankcijama Europske unije, a Srbija je, kao kandidat za ulazak u EU, dužna da uskladi spoljnu i sigurnosnu politiku sa politikom EU. Konkretno, kao i u slučaju sankcija prema Rusiji, Srbija se nikada nije pridružila stavu EU po pitanju sankcija Iranu.
- Skupština Crne Gore usvojila je novi sustav vlade, koji uključuje proruske snage
U vladi su se našli predstavnici radikalnih srpskih i proruskih stranaka, kao što su Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i prozapadna Bošnjačka stranka.
Vladajuću koaliciju sada čine Srpska narodna partija (SNP), predstavnici albanskih partija, centrističke Demokrate i Pokret Europa sad (PES) na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem.
Proruske snage dobile su dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, dok su Bošnjaci dobili jedno potpredsjedničko mjesto i pet ministarskih.
Više od 50 poslanika podržalo je prijedloge premijera o rekonstrukciji Vlade Crne Gore na sjednici Skupštine 23. jula. Gotovo svi poslanici iz opozicionih partija, konkretno, Demokratska partija socijalista (DPS), Građanski pokret URA (GP URA), Socijaldemokrate (SD) i Hrvatska građanska inicijativa (HGI), odbili su glasanje.
Rekonstrukcija Vlade, prema riječima premijera Spajića, poboljšaće status građana, obezbijediti vladavinu prava i ubrzati napredak Crne Gore ka pristupanju EU.
Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović napomenuo je da “ova Vlada i parlamentarna većina mogu Crnu Goru uvesti u EU, tako da smo dio ove vlade”.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić skrenuo je pažnju na to da u Vladi nema predstavnika Crne Gore, ističući da se obnovljenom Vladom upravlja iz Beograda i Moskve, a da je Andrija Mandić (vodeći proruski političar u Crnoj Gori) “šef i mozak”.
Vladu Crne Gore, nakon posljednje rekonstrukcije, čine premijer, 24 ministra i sedam potpredsjednika, od kojih je pet samo potpredsjednika, dok dva kombinuju funkcije potpredsjednika i ministra.
Eksperti tvrde da je široka koalicija sa političkim protivnicima postala “sigurnosni pojas” premijera Milojka Spajića, koji je tako zadržao vlast.
- Hrvatska je tri crnogorska političara proglasila za personae non gratae
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske obavijestilo je Crnu Goru 25. jula notom upućenom Ambasadi Crne Gore u Zagrebu da je Republika Hrvatska proglasila predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, poslanika u Skupštini Crne Gore Milana Kneževića i potpredsjednika vlade Aleksu Bečića za personae non gratae zbog sistematskog narušavanja dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom i konstantne zloupotrebe hrvatskog pitanja u domaće političke svrhe.
“Ministarstvo vanjskih i europskih poslova sa žaljenjem konstatuje što je većina u Skupštini Crne Gore odlučila da ignoriše stalne pozive Republike Hrvatske da ne preduzima korake koji bi mogli uticati na naše bilateralne odnose i europski put Crne Gore. U tom kontekstu, radnje pomenutih političkih ličnosti se ističu i ne mogu se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim prema Republici Hrvatskoj, a nisu ni u skladu sa deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji“, saopćeno je iz Ministarstva.
U saopćenju se dodaje da su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih elemenata procesa proširenja, kao i jedan od bitnih kriterija za ocjenu napretka na pristupnom putu Crne Gore.
Odluka Zagreba uslijedila je kao odgovor na usvajanje rezolucije crnogorskog parlamenta o genocidu u logorima iz Drugog svjetskog rata, uključujući i Jasenovac, koji se nalazio na teritoriji današnje Hrvatske. Rezoluciju o Jasenovcu pokrenule su i podržale prosrpske stranke i imala je za cilj da “uravnoteži” podršku crnogorske delegacije rezoluciji o genocidu u Srebrenici, koja je usvojena na Generalnoj skupštini UN.
- Zatvorene kancelarije Pošte Srbije na sjeveru Kosova
Tri ekspoziture Pošte Srbije zatvorene su 5. avgusta u Sjevernoj Mitrovici, dvije u općini Zvečan, jedna u Zubinom Potoku i tri u općini Leposavić.
Zamjenik načelnika policije sjevernog regiona Kosova Veton Eljšani rekao je da je do odluke o zatvaranju objekata Pošte Srbije došlo nakon što su organi zakona dobili informaciju da objekti rade bez dozvole ili da uopšte nisu registrirani.
Poštanskim radnicima koji su u to vrijeme bili u svojim kancelarijama je navodno dozvoljeno da uzmu lične stvari, nakon čega je kosovska policija zaplijenila svu papirologiju.
Srpska stranka na Kosovu pod nazivom Srpska lista, Kancelarija za Kosovo i Metohiju u Vladi Srbije i Ministarstvo informisanja i telekomunikacija Srbije optužili su premijera Kosova Aljbina Kurtija za progon Srba i kršenje Briselskog sporazuma ( dogovor o nagodbi Beograda i Prištine uz posredovanje EU).
Europska unija je nazvala zatvaranje filijala Pošte Srbije na sjeveru Kosova od strane kosovskih vlasti jednostranom i nekoordinisanom akcijom koja krši sporazume postignute u okviru dijaloga uz posredovanje EU.
Prestanak postojećih usluga za kosovske Srbe bez prethodno dogovorenog novog sporazuma uticaće na svakodnevni život srpske zajednice, rekao je portparol EU Peter Stano, pozivajući vladu Kosova da preispita svoju odluku i pronađe rješenje za to pitanje kroz pregovore unutar dijaloga uz posredovanje EU.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić osudio je zatvaranje srpskih pošta na severu Kosova, nazvavši postupke Prištine pokušajem izazivanja rata i optuživši “Zapadne sile” i EU da podržavaju vladu Kosova. “Kurtijevo ponašanje je pokušaj da se izazove rat. Mi ne želimo rat, hoćemo da održimo mir, ali on to radi smišljeno, organizovano i uz podršku nekih Zapadnih sila”, rekao je Vučić.
On je reakciju Europske unije na incident nazvao “sramotom i bezobraznom”, a Brisel je kritizirao što poziva na dijalog bez obzira na ozbiljnost Kurtijevih postupaka, sugerišući da Europljani nastoje da umanje težinu akcija poduzetih protiv Srbije i njenih interesa.
- Skupština Srbije usvojila Deklaraciju Svesrpske skupštine
Odluka je donesena 31. jula.
U Deklaraciji o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničke budućnosti srpskog naroda, koja sadrži 49 tačaka, navodi se da je „srpski narod jedinstvena cjelina“ i da „predstavnici srpskog naroda imaju pravo da se deklarišu kao Srbi bez obzira na to gdje trenutno žive“. Institucijama Republike Srbije i Republike Srpske se savjetuje da “djeluju zajednički i koordinirano i ulože napore da zaustave asimilaciju Srba u državama širom regiona, ali i svijeta”.
Nacrt Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda usvojen je na Svesrpskoj skupštini u Beogradu 8. juna 2024. godine.
Dokument je u roku od 90 dana trebalo da odobri Narodna skupština Republike Srbije i Narodna skupština Republike Srpske, koje su 3. jula podržale Deklaraciju.
Širom regiona, Deklaracija se smatra „platformom“ za razvoj „srpskog svijeta“.
U albanskoj Himari izabran novi gradonačelnik
Stanovnici ljetovališta Himare na obali Albanije izabrali su 4. avgusta novog načelnika svoje općine.
Prijevremeni izbori raspisani su nakon što je Alfred (Fredi) Beleri, predstavnik lokalne grčke zajednice i opozicionar izabran u maju 2023. za mjesto gradonačelnika, priveden dva dana prije prošlogodišnjih izbora. Dok je bio iza rešetaka, uspio je pobijediti s razlikom od 19 glasova jer je njegovo ime ostalo na glasačkom listiću.
Beleri je kasnije osuđen za kupovinu glasova. Centralna izborna komisija oduzela je Frediju Beleriju pravo da bude izabran za gradonačelnika Himarea odmah nakon što mu je Apelacioni sud potvrdio zatvorsku kaznu.
Zatvor izabranog gradonačelnika izazvao je negodovanje u susjednoj Grčkoj. Beleri, koji ima i grčko državljanstvo, nominiran je na izborima za Europski parlament od strane grčke vladajuće stranke Nova demokratija i izabran je za poslanika u Europskom parlamentu.
Centralna izborna komisija saopćila je da je nove izbore za mjesto gradonačelnika Himare pobijedio predstavnik vladajuće Socijalističke partije u Albaniji Vangjel Tavo, etnički Grk. On je sa manje od 1.500 glasova pobjedio kandidata iz opozicione koalicije “Pobjeđujemo zajedno”, Petra Gjikuria (također etnički Grk).
