- Srbija je spremna da isporučuje municiju Ukrajini preko europskih zemalja
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, u intervjuu za njemački list Cicero, izjavio je da srpska odbrambena industrija povećava proizvodnju municije i ponudio Europskoj uniji da kupi sve dostupne proizvode, čak i pod uslovom da ta municija završi u Ukrajini.
„Naša skladišta su puna municije, a mi proizvodimo više, posebno minobacačkih granata. Proizvodimo više municije nego Francuska. Iako ne želim da me doživljavaju kao osobu koja stalno isporučuje municiju zaraćenim stranama, municija je potrebna u Europi. Stoga sam ponudio našim prijateljima u EU mogućnost da s nama zaključe kupoprodajni ugovor i uzmu sve što imamo. To bi bio fenomenalan doprinos koji mi možemo dati europskoj sigurnosti“, izjavio je.
Odgovarajući na direktno pitanje novinara: „Da li bi se ta municija onda mogla koristiti u Ukrajini?“, srbijanski predsjednik je naglasio: „Kupci mogu s njom raditi šta god žele. Jednostavno nam je potreban dugoročni ugovor kako bismo mogli planirati.“
U tom kontekstu, Vučić je naglasio da se Srbija pridržava vojne neutralnosti, ali je spremna za veću saradnju sa europskim zemljama. „Uvijek sam govorio da je Srbija vojno neutralna. Međutim, mi smo apsolutno spremni da sarađujemo sa europskim vojskama. Već intenzivno vojno sarađujemo sa našim europskim prijateljima u Africi, Aziji i na drugim kontinentima i spremni smo da povećamo naše prisustvo zajedno sa europskim snagama“, istakao je.
Predsjednik Srbije je također ukazao na „fer“ stav Srbije prema Ukrajini i Rusiji, kao i solidarnost sa Ukrajinom.
„Vjerujem da se prema svim stranama odnosimo veoma fer. Samo pitajte predsjednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog, koja je od balkanskih država najviše pomogla Ukrajini finansijskom i humanitarnom pomoći. Odgovor bi Vas mogao iznenaditi“, napomenuo je.
„Ako nas neko pita da li poštujemo teritorijalni integritet Ukrajine, odgovorićemo: ‘Da, apsolutno, veoma smo lojalni teritorijalnom integritetu Ukrajine.’ Putovao sam u Odesu tokom rata da pokažem svoju solidarnost“, naglasio je Vučić.
Pravdajući svoje učešće na paradi u Moskvi 9. maja, predsjednik Srbije pozvao se na historijsko sjećanje: „Izuzev 1948. i 1949. godine, bili smo prisutni na ruskoj vojnoj paradi svake godine od kraja Drugog svjetskog rata. Zašto? Zato što su Crvena armija i jugoslovenski partizani zajednički oslobodili Beograd i Srbiju. To nije samo dio ruske, već i naše tradicije i historije.“
Po riječima Vučića, učešće u proslavi Dana pobjede u Moskvi bila je njegova „dužnost“ uprkos ruskoj agresiji na Ukrajinu. „Osuđujemo napad Rusije na Ukrajinu i vjerujem da smo postupili vrlo pošteno. Ipak, bila mi je dužnost da budem na ovom događaju. Međutim, iz poštovanja prema Ukrajini, nismo se pojavili na Crvenom trgu sa vojnicima ili vojnom opremom“, izjavio je.
Vučićeva izjava odmah je izazvala oštru reakciju u Moskvi.
Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije, Marija Zaharova, u svom komentaru izrazila je duboko nezadovoljstvo i zabrinutost. Naglasila je da takvi koraci mogu imati negativne posljedice po bilateralne odnose i da Rusija računa da će se Srbija pridržavati principa neutralnosti i prijateljskih odnosa. Komentirajući izjave srbijanskog predsjednika, koje je smatrala kontradiktornima, Zaharova je javno izrazila svoje iznenađenje: „Kada čitam sve ove intervjue predsjednika Srbije, imam pitanje – da li zaista postoji samo jedan predsjednik Vučić? Čini mi se da intervjue daju različiti ljudi. Određene intervjue i izjave čujemo kada je u Moskvi. Druge izjave čujemo kada daje intervjue na drugim geografskim lokacijama.“
Sam Aleksandar Vučić suzdržao se od oštrog javnog odgovora Zaharovoj, navodeći da djeluje u interesu Srbije. „Čekao sam dan i po da izbjegnem odgovor. Da sam reagovao juče, odgovor bi bio mnogo jači. Međutim, kada ste predsjednik, morate brojati ne do deset, već do sto.“
***
Poruke koje je Vučić iznio u intervjuu za njemački medij pokazuju spremnost Beograda za fundamentalno usklađivanje vanjske politike s Briselom, uprkos tradicionalno prijateljskim srpsko-ruskim odnosima i kategoričnom odbijanju Beograda da uvede sankcije Rusiji. U stvari, nudeći indirektne isporuke vojnih proizvoda Ukrajini, Vučić koristi ogromnu potražnju za municijom u Europi kako bi poboljšao ekonomski i politički imidž svoje zemlje na Zapadu, prvenstveno u EU. Cilj zvaničnog Beograda može biti deblokiranje napretka Srbije na putu ka EU, uključujući i otvaranje sljedećeg pregovaračkog poglavlja.
- Predsjednica Skupštine Republike Srbije Ana Brnabić posjetila je Ukrajinu
Predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić posjetila je Kijev 10. novembra. Svrha posjete definirana je kao jačanje međuparlamentarne saradnje i razgovor o važnim pitanjima bilateralne agende, posebno podrška europskom putu Ukrajine.
Program posjete uključivao je pregovore s najvišim rukovodstvom Ukrajine. Tokom sastanka s predsjednikom Vrhovne Rade, Ruslanom Stefančukom, strane su razgovarale o razmjeni iskustava europskih integracija, a također je naglašena važnost bilateralnog dijaloga.
Ključni trenutak posjete bili su pregovori predsjednice Skupštine Republike Srbije s predsjednikom Ukrajine, Volodimirom Zelenskim.
„Glavni fokus razgovora s Brnabić bio je proces europskih integracija. To je strateški cilj za obje naše zemlje. Također smo razgovarali o međuvladinoj saradnji i partnerstvu za regionalnu sigurnost“, napisao je Zelenski na platformi X.
Zelenski se zahvalio Srbiji na „nepokolebljivoj podršci“ teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica. „Vidimo da Beograd danas stoji na strani međunarodnog prava i cijenimo taj signal, posebno u vremenu kada Europi treba jedinstvo“, istakao je.
Brnabić je također izrazila „veliku zahvalnost“ što Ukrajina u potpunosti priznaje i poštuje teritorijalni integritet Republike Srbije i smatra Kosovo i Metohiju autonomnom pokrajinom unutar Republike Srbije. „Uprkos svim pritiscima, oni ne odustaju od ovog stava, i to je ono što cijenimo“, rekla je.
Tokom sastanaka u Kijevu, predsjednica Skupštine Srbije naglasila je europski put obje zemlje i njihovu spremnost da prodube saradnju u procesu integracija u EU. „Ukrajina i Srbija su europske zemlje, a naša budućnost je u Europskoj uniji. Ovdje smo da potvrdimo spremnost Skupštine Srbije za praktičnu razmjenu iskustava na putu ka EU, kao i da ojačamo naš dijalog. Moramo izgraditi most između naših zemalja zasnovan na međusobnom poštovanju i interesu“, izjavila je Brnabić.
„Možete računati na Srbiju da će vam pružiti svu našu tehničku pomoć i znanje na ovom putu. …Memorandum o razumijevanju između Srbije i Ukrajine o ovom pitanju je finaliziran i spreman je za potpisivanje, i nadam se da ćemo sljedeći put učestvovati u ceremoniji potpisivanja ovog Memoranduma između Srbije i Ukrajine o zajedničkom radu na pitanjima europskih integracija“, istakla je predsjednica Skupštine Srbije.
Tokom posjete, izjavila je da će se u saradnji sa GLOBSEC-om 8. i 9. decembra u Beogradu organizovati velika konferencija, na koju je pozvala predsjednika Vrhovne Rade Ukrajine, Ruslana Stefančuka.
Posjeta predsjednice Skupštine Srbije Kijevu potvrđuje da zvanični Beograd, nakon izjave predsjednika Aleksandra Vučića o isporukama municije, nastoji politički učvrstiti svoj zaokret prema Zapadu i Kijevu, koristeći diplomatske kanale visokog nivoa.
Očigledno je da, po mišljenju srbijanskog rukovodstva, uspostavljanje odnosa sa Ukrajinom treba da kompenzuje odbijanje Beograda da uvede sankcije Rusiji i pomoći će tokom pregovora o integracijama EU sa Briselom.
- Crna Gora će poslati vojno osoblje u NATO misiju kako bi pomogla Ukrajini
Članovi Skupštine Crne Gore usvojili su odluku o slanju vojnog personala Oružanih snaga Crne Gore u NATO mehanizam za sigurnosnu pomoć i obuku Ukrajine (NSATU).
„Za“ je glasalo 44 poslanika, petoro je bilo „protiv“, a dva su bila suzdržana.
Poslanici Demokratske narodne partije (DNP) i poslanik Ujedinjene Crne Gore, Vladimir Dobrčanin, glasali su protiv.
Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) bili su suzdržani. Među glasačima „za“ bili su poslanici Demokratske partije socijalista, Pokreta Europa sada, Socijaldemokrata, Građanske unije CIVIS, Albanskog foruma, Bošnjačke stranke, nezavisni poslanici i poslanici stranke Nova srpska demokratija.
Stranka Nova srpska demokratija, čiji je lider predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, smatra se orijentisanom prema predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Stoga se glasanje u crnogorskom parlamentu može smatrati još jednim signalom od strane Vučića u vezi s njegovom lojalnošću Zapadu i Ukrajini.
- Skupština Srbije dozvolila gradnju na mjestu zgrade Generalštaba bombardovane 1999. godine
Skupština Srbije usvojila je poseban zakon čiji je cilj ubrzanje realizacije kontroverznog elitnog projekta nekretnina koji je finansirala investicijska kompanija povezana sa zetom američkog predsjednika Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom. Projekat predviđa razvijanje lokacije u centru Beograda gdje se nalaze djelimično uništene zgrade bivšeg Generalštaba Vojske Jugoslavije, koje su oštećene tokom NATO bombardovanja 1999. godine.
Poseban zakon, Lex Specialis, klasificira gradnju kao hitnu, obavezujući državne institucije Srbije da izdaju dozvole i odobrenja bez odlaganja. Ovo omogućava rušenje ostataka i početak radova na lokaciji uprkos prethodnim pravnim preprekama i istragama.
Kompanija Affinity Global Development, povezana sa Kušnerom, planira da izgradi kompleks na zemljištu koje je zakupljeno na 99 godina. Kompleks će uključivati elitni hotel, apartmane, kancelarije i prodavnice. Vlada Srbije tvrdi da će projekat doprinijeti ekonomskom razvoju i jačanju veza sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Usvajanje zakona izazvalo je širok otpor javnosti i oštre kritike stručnjaka i opozicije, jer ovo mjesto ima visoku simboličku i arhitektonsku vrijednost:
- Mnogi Srbi smatraju ruševine simbolom nacionalne patnje od NATO bombardovanja 1999. godine i zalažu se za njihovo očuvanje kao spomenika ili pretvaranje u objekt javne upotrebe.
- Zgrade bivšeg Generalštaba također su odličan primjer modernističke arhitekture iz sredine 20. stoljeća. Stručnjaci naglašavaju da je njihovo uskraćivanje zaštićenog statusa 2024. godine i njihovo naknadno rušenje neprihvatljivo. Zavod za zaštitu spomenika kulture Republike Srbije nazvao je usvajanje zakona „opasnim presedanom“ po nacionalnu baštinu.
Protuvladini pokreti već su planirali proteste protiv ovog projekta.
Srpske vlasti, koje predstavljaju poslanici vladajuće Srpske napredne stranke, brane odluku, tvrdeći da „rušimo ruševine da bismo gradili“ i da će na tom mjestu biti izgrađen memorijalni kompleks posvećen svim žrtvama NATO bombardovanja.
Usvajanje zakona, sa 130 glasova „za“ i 40 „protiv“, omogućava momentalni početak radova.
- Izabrane lokalne vlasti na Kosovu
Na Kosovu je 9. novembra održan drugi krug lokalnih izbora. Građani su birali lokalne vlasti u 18 općina, uključujući glavni grad Prištinu i drugi najveći grad Prizren.
Aktuelni gradonačelnik Prištine, Perparim Rama, kojeg je nominovala opoziciona Demokratska liga Kosova, ponovo je izabran u drugom krugu, pobijedivši u tijesnoj utrci protiv kandidata Pokreta za samoopredjeljenje bivšeg premijera Albina Kurtija. U Prizrenu, kandidat Pokreta za samoopredjeljenje također nije uspio pobijediti aktuelnog gradonačelnika iz Demokratske partije Kosova (PDK).
Sveukupno, Pokret za samoopredjeljenje i Demokratska liga Kosova osvojili su po sedam općina, Demokratska partija Kosova – šest, Savez za budućnost Kosova – pet, a Srpska lista – deset.
U drugom krugu, Srpska lista osvojila je mjesto gradonačelnika u općini Klokot, nakon što je u prvom krugu pobijedila u devet drugih općina sa srpskom većinom.
Izlaznost birača bila je skoro 33 posto, što je manje od 39 posto u prvom krugu.
Prema Centralnoj izbornoj komisiji, na dan izbora nisu zabilježeni ozbiljni incidenti. Glasanje je održano „mirno i bez kršenja koja bi mogla ugroziti integritet izbora“, izjavio je Krešnik Radonići, predsjednik CIK-a.
Glavni ishod izbora bili su rezultati koje je postigla Srpska lista. Vodeća srpska stranka na Kosovu nije bojkotovala ove izbore, za razliku od prethodnih, što je trebalo da pokaže spremnost zvaničnog Beograda da se suzdrži od radikalnih koraka kako situacija u regionu ne bi eskalirala.
Štaviše, lokalni izbori su poslužili kao svojevrsna proba za stranke pred potencijalne prijevremene parlamentarne izbore.
- Kosovska ministrica optužena za zloupotrebe
Tužilaštvo Kosova podiglo je optužnice protiv bivše ministrice trgovine i industrije Rozete Hajdari i još dva visoka zvaničnika, tvrdeći da su počinili zloupotrebu položaja u korist trećih strana i otkrili državne povjerljive informacije. Ove optužbe se odnose na poznati slučaj formiranja državnih rezervi početkom 2022. godine, tokom pandemije COVID-19.
Istraga je utvrdila da su Hajdari i njene kolege omogućile sklapanje ugovora o isporuci nafte (iz Poljske) i pšenice (iz Turske) za strateške državne rezerve. Kupovine su trebale biti obavljene po cijenama koje su znatno premašivale tržišnu vrijednost, a proces nabavke je zaobišao procedure javnih tendera.
Tužilaštvo naglašava da je u vrijeme sklapanja ugovora Hajdari znala da pšenica koju je država kupila po toni košta 200 eura više od stvarne tržišne vrijednosti. Prema optužnici, postupci ministrice nanijeli su štetu državnom budžetu Kosova od oko tri miliona eura.
Optužen je i turski poduzetnik koji je učestvovao u „shemi“.
Slučaj je posebno akutan jer uprkos izvršenim uplatama, roba (nafta i pšenica), koja je trebala osigurati prehrambenu sigurnost zemlje, nikada nije isporučena.
Optužbe za otkrivanje državnih povjerljivih informacija povezane su s nezakonitim širenjem informacija o planiranju i količinama državnih rezervi.
Rozeta Hajdari kategorički je odbacila optužbe. U svojoj javnoj izjavi istakla je da je ponosna na svoj rad, koji je, prema njenim riječima, osigurao snabdijevanje Kosova osnovnim proizvodima u periodu kada je zemlja bila najranjivija.
Ovaj slučaj postao je ozbiljan udarac vladi premijera Albina Kurtija, poznatog po svojoj antikorupcijskoj retorici.
Kurti, koji je bio premijer i 2022. godine kada su ugovori potpisani, više puta je odbio da odgovori na pozive pravosudnih organa da svjedoči u vezi s ovom korupcijskom shemom.
- Bosna traži pravnu pomoć od Moldavije u slučaju ruskih kampova za obuku
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zvanično se obratilo svojim partnerskim institucijama u Moldaviji sa zahtjevom za međunarodnu pravnu pomoć. Svrha zahtjeva je prikupljanje podataka o navodnim ruskim kampovima za obuku na teritoriji BiH, kao i informacija o aktivnostima i učešću moldavskih građana u njima.
Kako je potvrđeno iz Tužilaštva BiH, žalba je pokrenuta u okviru istrage pokrenute sredinom jula 2025. godine. Istražne radnje se odnose na moguća krivična djela i aktivnosti stranih državljana koji su navodno boravili na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Zahtjev upućen Kišinjevu važan je korak koji potvrđuje intenziviranje istražnih radnji Državnog tužilaštva BiH u ovom visokoprofiliranom slučaju, koji je direktno povezan s hibridnim prijetnjama Rusije u regiji.
Slučaj je dobio široku medijsku pažnju nakon što su krajem 2024. godine moldavske agencije za provođenje zakona otkrile mrežu koju je navodno finansirao proruski oligarh Ilan Šor. Ova mreža je pripremala mlade moldavske građane za destabilizaciju zemlje nakon predsjedničkih izbora i referenduma. Utvrđeno je da je više od stotinu pojedinaca prošlo paravojnu obuku ne samo u Rusiji već i u balkanskim zemljama, uključujući Srbiju i Bosnu i Hercegovinu (uglavnom u Republici Srpskoj).
Tokom hapšenja u Moldaviji krajem 2024. godine, kod osumnjičenih je pronađena specijalna oprema, uključujući dronove, uređaje za bacanje eksploziva i uputstva za proizvodnju eksplozivnih supstanci.
- Italija pokrenula sudski proces protiv „vikend snajperista“
U Italiji je započela istraga o ratnom zločinu poznatom kao „Sarajevski safari“. Radi se o bogatim strancima, uglavnom italijanskim državljanima, koji su tokom opsade Sarajeva plaćali velike količine novca da postanu „vikend snajperisti“ i pucaju na nenaoružane civile.
Tužilaštvo u Milanu otvorilo je slučaj nakon tužbe koju su podnijeli novinar i pisac Ecio Gavaceni i bivši sudija Gvido Salvini.
Ecio Gavaceni, koji je podnio tužbu, opisao ju je kao „lov vrlo bogatih ljudi“, strastvenih prema oružju, koji su „platili da bi mogli ubijati bespomoćne civile“ sa položaja Vojske Republike Srpske na brdima oko Sarajeva. Platili su velike svote novca – i do 100.000 eura u današnjoj vrijednosti – za priliku da snimaju.
Gavaceni se vratio ovoj temi nakon što je pogledao dokumentarac „Sarajevo Safari“ iz 2022. godine, slovenskog reditelja Mirana Zupaniča, u kojem se tvrdilo da su u ubistvima učestvovali državljani raznih zemalja, uključujući Italiju. Nakon toga, novinar, koji obično piše o terorizmu i mafiji, predao je tužiocima svoje nalaze na 17 stranica.
Italija je postala prva zemlja koja je zvanično pokrenula sudsku istragu protiv takozvanih „ratnih turista“. Istraga je dodijeljena tužiocu za borbu protiv terorizma. Trenutno su milanski tužioci i policija utvrdili spisak svjedoka i pokušavaju utvrditi sve umiješane. Sama istraga u Bosni i Hercegovini, prema medijskim izvještajima, je zastala, što italijanski slučaj čini kritično važnim.
