- Sankcije SAD protiv NIS AD Novi Sad
Sjedinjene Države uvele su jedne od najstrožih sankcija ruskoj naftnoj industriji, objavilo je 10. januara američko Ministarstvo finansija.
Konkretno, ruske naftne kompanije Gazprom njeft i Surgutnjeftegas, kao i više od dvadesetak njihovih podružnica, podvrgnute su restriktivnim mjerama.
NIS AD Novi Sad, podružnica Gasprom njefta u Srbiji, je također stavljena na spisak sankcija.
Gasprom njeft je najveći akcionar NIS-a sa 50 odsto akcija. Njenoj podružnici, Gazpromu pripada 6,15 odsto. Republika Srbija je vlasnik 29,87 odsto, a mali akcionari posjeduju 13,98 odsto kompanije.
NIS-u su uvedene teške sankcije, a SAD zahtjevaju potpuno povlačenje ruskih interesa iz kompanije, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Prema njegovim rječima, Srbija treba odmah da krene u plan vlasničke transformacije NIS-a, koji mora da odobri američka strana.
„Imaćemo samo 45 kalendarskih dana za sve operacije, zaključno sa 25. februarom. Finansijske transakcije se mogu produžiti za još 15 dana, do 12. marta. Ove finansijske transakcije također mora da odobri OFAC-ovo odjeljenje u okviru vlade SAD (Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD), rekao je Vučić.
Stručnjaci smatraju da postoje mogućnosti da Srbija bude u većinskom vlasništvu otkupom cijelog ruskog udjjela. Međutim, ako ruska strana ne želi da pregovara o prodaji svog udjela, Beograd ga može nacionalizovati. U tom slučaju, država bi morala ruskoj strani isplatiti trenutnu vrijednost dioničara nacionaliziranog paketa.
NIS je jedna od najprofitabilnijih kompanija u Srbiji, jedan od njenih najvećih izvoznika i oslonac energetskog sistema zemlje. Prošle godine prihodi NIS-a porasli su na 3,3 milijarde eura, što je 4,5 odsto BDP-a Srbije.
- Aktuelni predsjednik Hrvatske Zoran Milanović pobijedio u drugom krugu predsjedničkih izbora
Socijaldemokratska partija lijevog centra (SDP) koju podržava Zoran Milanović osvojila je više od 1,1 milion glasova (osiguravši 75 odsto glasova).
Kandidat vladajuće Hrvatske demokratske zajednice HDZ, stranke desnog centra, Dragan Primorac, osvojio je nešto više od 380.000 glasova (osiguravši 25 odsto glasova).
Izlaznost je bila oko 44 posto.
Rezultati izbora su veliki poraz vladajuće stranke HDZ, koju predvodi premijer Andrej Plenković.
U Hrvatskoj je vlast predsjednika ograničena, ali on, kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga, zajedno s vladom zemlje kontrolira vanjsku politiku. Ove dvije oblasti bile su razlog stalnih sporova između Milanovića i Plenkovića, prije svega oko pomoći Ukrajini. Očekuje se da će se ova tendencija nastaviti.
- Studentski protesti u Srbiji u toku
Većina državnih univerziteta u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu je zatvorena. Studenti su, uz podršku javnosti, blokirali glavne saobraćajne petlje i održali skupove ispred državnih institucija – Ustavnog suda u Beogradu, Sigurnosno-informativne agencije (BIA) u Novom Sadu.
U znak sjećanja na 15 žrtava koje su poginule u kobnom urušavanju nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, u Srbiji je održano 15 minuta ćutanja – po jedan minut za svaki život.
Desetice hiljada mladih učestvovalo je na protestima od 7. do 13. januara.
Osim studentskih skupova, održani su i protesti opozicije i civilnog društva, poljoprivrednika i drugih.
Opozicija traži ostavku gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića i premijera Miloša Vučevića, lidera vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), kao i krivično gonjenje odgovornih za urušavanje nadstrešnice.
Javnost u velikoj mjeri podržava proteste, čime raste nepovjerenje prema aktuelnim srpskim vlastima.
Prema istraživanju nevladine organizacije CRTA (Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost), 61 odsto građana Srbije podržava aktuelne proteste i blokade nakon urušavanja nadstrešnice novosadske željezničke stanice, u kojoj je poginulo 15 ljudi.
- Na Kosovu je 11. januara počela izborna kampanja
Kosovski parlamentarni izbori zakazani su za 9. februar, što će biti prvi redovni parlamentarni izbori na Kosovu od njegove neovisnosti 2008. godine.
Gotovo 2 miliona 76 hiljada građana ima pravo glasa. Na samom Kosovu broj birača je nešto manji od milion i 971 hiljada birača, dok je broj građana registrovanih za glasanje u inostranstvu 105 hiljada.
Kosovski parlament ima 120 mjesta. Centralna izborna komisija je za učešće na izborima registrovala 1.280 kandidata i 28 političkih aktera, od kojih je šest pripadnika srpske zajednice.
Početak izborne kampanje na Kosovu odvija se u pozadini sukoba oko učešća glavne kosovske srpske stranke, Srpske liste u izbornom procesu.
Tako je Srpska lista izrazila nezadovoljstvo sastavom izbornih komisija i općinskih centara za brojanje glasova u srpskim okruzima, jer većina njih ima malo ili nimalo predstavnika stranke.
Predstavnici Srpske liste žalili su se na „pokušaje CIK-a da im onemogući ravnopravno učešće u izbornim komisijama i praćenje izbornog procesa“.
***
Od ključne je važnosti da parlamentarni izbori na Kosovu ne dovedu do destabilizacije, naglasio je generalni sekretar NATO-a Mark Rute. Obraćajući se Komitetu za spoljne poslove Europskog parlamenta, on je rekao da je NATO u stalnom kontaktu i sa Prištinom i sa Beogradom, posebno sada kada je počela predizborna kampanja na Kosovu. „Naravno, mi smo u kontaktu sa Kosovom, naravno, sa Srbijom, kako bismo bili sigurni da izbori koji će se održati na Kosovu kasnije početkom februara neće dovesti do destabilizacije“, rekao je Rute.
- Bivši zaposlenici tajne službe Sjeverne Makedonije proglašeni krivim u slučaju prisluškivanja
Sud u Skoplju objavio je osuđujuću presudu u slučaju Tvrđava, koji je dio slučaja Target Tvrđava, ilegalnog masovnog prisluškivanja hiljada građana Sjeverne Makedonije i uništavanja sistema za prisluškivanje.
Šef kabineta bivšeg direktora Uprave za sigurnost i protuobavještajne poslove (UBK) Toni Jakimovski i bivši službenici UBK Goran Grujevski, Nikola Boškovski i Valentina Simonoska proglašeni su krivim za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje dokumenata uništenje UBK-ovih sistema za praćenje telekomunikacija. U sudnici su bili Jakimovski i Simonoska, dok su Grujevski i Boškovski pobjegli u Grčku, te im je suđeno u odsustvu.
Optuženi su proglašeni krivima za uništavanje sistema za nadzor komunikacija 2015. godine.
Optuženi Toni Jakimovski osuđen je na tri godine zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja isprava.
Goran Grujevski je osuđen na 14 godina i šest mjeseci zatvora.
Nikola Boškovski je osuđen na 14 godina i šest mjeseci zatvora.
Simonoska je uslovno osuđena na dvije godine zatvora, pod uslovom da u roku od pet godina ne bude drugog krivičnog djela.
Bivša ministrica unutrašnjih poslova Gordana Jankulovska, koja je također bila optužena u tom slučaju, oslobođena je optužbi.
Predmet Target-Tvrđava o nezakonitom prisluškivanju telefonskih razgovora otvoren je u junu 2017. Prema optužnici, najmanje 4.286 telefonskih brojeva je u periodu od 2008. do 2015. godine prisluškivano bez sudskog naloga. Prisluškivanjem je direktno i indirektno pogođeno oko 20 hiljada građana.
Optuženi u drugoj istrazi o prisluškivanju pod nazivom Target ranije su bili pušteni na slobodu zbog zastare slučaja, nakon što su izmjene i dopune Krivičnog zakona usvojene 2023. godine. Konkretno, bivši direktor Nacionalne protuobavještajne agencije Sašo Mijalkov izbjegao je pravdu, što je dovelo do skandala i optužbi na račun nadležnih.
Sadašnja presuda Suda trebala bi pokazati djelotvornost vladavine prava, što je posebno važno za Sjevernu Makedoniju s obzirom na njenu želju da intenzivira proces europskih integracija.
