- Samit Ukrajina-Jugoistočna Europa održan u Odesi, Ukrajina
Na samitu 11. juna, lideri su razgovarali o pitanjima jačanja regionalne sigurnosti, sprječavanja hibridnih prijetnji, kao i pitanjima trgovine, energetske sigurnosti, razminiranja, obnove Ukrajine i humanitarne pomoći.
Događaj u Odesi bio je četvrti samit Ukrajina-Jugoistočna Europa. Prethodni samiti su organizovani u Atini, Grčka, 21. augusta 2023; Tirani, Albanija, 28. februara 2024; i Dubrovniku, Hrvatska, 9. oktobra 2024. godine.
Samitu u Odesi prisustvovali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković, predsjednica Parlamenta Republike Albanije Elisa Spiropali, prvi potpredsjednik Vlade i ministar zaštite okoliša i prostornog planiranja Republike Sjeverne Makedonije Izet Medžiti, kao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, predsjednik Rumunije Nikušor Dan, predsjednica Republike Moldavije Maja Sandu, premijer Grčke Republike Kirijakos Micotakis, premijer Republike Bugarske Rosen Željazkov i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i Europskih poslova Republike Slovenije Tanja Fajon.
Po prvi put, predstavnici Kosova nisu bili učesnici sastanka Ukrajina-Jugoistočna Europa.
Nakon samita, svi učesnici, osim srpskog predsjednika Vučića, podržali su zajedničku deklaraciju.
Dokument, prije svega, „najoštrije moguće“ osuđuje „brutalnu rusku agresiju protiv Ukrajine“, koja je „teški zločin protiv ukrajinskog naroda, očito kršenje međunarodnog prava“, „ozbiljna prijetnja miru, sigurnosti i stabilnosti na širem Europskom kontinentu i globalno“, te potvrđuje „nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine“.
Deklaracija osuđuje „ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koje su počinile ruske oružane snage i druge vojne formacije u Ukrajini i protiv Ukrajine“ i potvrđuje važnost „efikasnih i nezavisnih istraga ruskih ratnih zločina protiv Ukrajinaca“.
Također, učesnici samita pozvali su međunarodnu zajednicu da „održi i dalje pojača sankcije protiv Ruske Federacije“.
***
„Deklaracija koja je usvojena nije bila laka ni jednostavna za nas, i zato sam se suzdržao, i zato moje ime i Srbija nisu među potpisnicima deklaracije“, rekao je predsjednik Aleksandar Vučić nakon događaja u Odesi, dodajući da se tekst deklaracije odnosi na sankcije protiv Rusije, zbog čega je Srbija nije potpisala. „Ne možete ići protiv sebe, svoje zemlje i politike koju vodite“, dodao je.
Srpski predsjednik je, također, napomenuo da zna da mnogi ljudi u Srbiji emocionalno reaguju protiv Ukrajine i upitao šta je Ukrajina učinila protiv Srbije. „Jer Ukrajina je zemlja koja nije pozvala predstavnike Prištine ovdje (na samit u Odesi). Moramo li im se zahvaliti na tome? Mislim da moramo. I šta bih ja mogao kritikovati? Dozvolili su mi da budem ovdje, da budem suzdržan, da ne potpišem i da Srbija ne bude potpisnica deklaracije. Šta još svi vi želite? I od Ukrajine i od nas. Šta iko zaista želi od srpske politike? Mislim da je ovo vrhunac koji mala zemlja može postići u sprovođenju svojih nezavisnih politika. Ponosan sam na to“, rekao je.
Srpski predsjednik je naglasio da se nada da će se nivo suradnje između Srbije i Ukrajine poboljšati i podići na najviši mogući nivo. „Bit ćemo korisni ne samo u humanitarnoj pomoći, već i u drugim pitanjima. Čak sam predložio i neke nove modele i pravce suradnje između Srbije i Ukrajine“, rekao je.
Tokom samita, srpski predsjednik je rekao da bi Srbija željela obnoviti jedan ili dva grada ili manju regiju u Ukrajini i time pružiti podršku građanima te zemlje. „Nadam se da možemo nešto učiniti za ukrajinski narod bez ikakvih glasnih slogana ili bilo čega sličnog“, rekao je Vučić.
- Crna Gora se pridružuje EUMAM-u
Dana 12. juna, crnogorski parlament je glasao za slanje crnogorskog vojnog osoblja u misiju EUMAM u znak podrške Ukrajini.
Europska unija je 17. oktobra 2022. godine odobrila osnivanje Misije Europske unije za pomoć Ukrajini (EUMAM Ukrajina). Cilj Misije je doprinijeti jačanju vojnih sposobnosti Oružanih snaga Ukrajine za efikasno izvršavanje borbenih misija kako bi se pomoglo Ukrajini da brani svoj teritorijalni integritet unutar međunarodno priznatih granica, efikasno osigura svoj suverenitet i zaštiti civila.
Misija prvenstveno uključuje obuku ukrajinskog vojnog osoblja na teritoriji Europskih zemalja.
Nacrt odluke o pristupanju Crne Gore EUMAM-u podnesen je parlamentu prije devet mjeseci i od tada čeka usvajanje.
U svom obraćanju parlamentu 12. juna, crnogorski ministar odbrane, Dragon Krapović, naglasio je da crnogorske trupe neće biti raspoređene u Ukrajini, već će umjesto toga obavljati neborbene uloge unutar misije EU. „Nema sumnje niti mogućnosti da bi bilo koji crnogorski vojnik bio raspoređen na ukrajinskom tlu“, Krapović je više puta ponovio odluku. „Želim da ovo bude kristalno jasno. Nikada ne bih podržao takvo što. Sve aktivnosti misije se provode na teritoriji EU, u Poljskoj i Njemačkoj“, naglasio je ministar.
Odluku o učešću Crne Gore u EUMAM-u podržalo je 49 od 81 člana crnogorskog parlamenta, uz tri suzdržana. Članovi Pokreta Europa sada premijera Milojka Spajića, Demokratske Crne Gore, Bošnjačke stranke, Socijalističke narodne partije, Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata, Hrvatske građanske inicijative i većina članova koalicije Za budućnost Crne Gore, koja se smatra proruskom, glasali su „za“, uključujući lidera navedene političke snage i stranke Nova srpska demokratija, predsjednika Parlamenta Andriju Mandića. Ostali članovi bloka Za budućnost Crne Gore, članovi Demokratske narodne partije koju predvodi Milan Knežević, bili su suzdržani. Niko nije glasao protiv.
Odluka koju je usvojio crnogorski Parlament, a posebno stav Mandića i njegovih suradnika, izazvala je razorne kritike vanparlamentarnih proruskih snaga i proruskih medija u Crnoj Gori, koji su predsjednika Parlamenta i crnogorski Parlament općenito optužili za „krizu identiteta“ i „izdaju“. Činjenica da je odluka o pružanju pomoći Ukrajini izglasana 12. juna, na Dan Rusije, bila je posebno skandalozna za proruske snage. Istovremeno, ministar odbrane Krapović, komentarišući glasanje, istakao je da ga ne iznenađuje što su poslanici Mandićeve Nove srpske demokratije glasali za slanje crnogorskih vojnika u misiju EU radi pomoći Ukrajini. Rekao je da vladajuća koalicija uključuje Mandićevu stranku, koja ima sporazum unutar vladajuće većine koji pokriva „čitav niz pitanja“, i da se taj sporazum provodi.
- Vladajuća stranka trijumfuje na lokalnim izborima u Srbiji
Lokalni izbori održani su u Zaječaru i Kosjeriću u zapadnoj i istočnoj Srbiji u nedjelju, 8. juna. U obje općine, na vlasti je bila Srpska napredna stranka (SNS), koja je, također, uživala većinu na republičkom nivou.
Izbori 8. juna poslužili su kao prvi izborni test za srbijanske vlasti od početka velikih studentskih protesta zbog 16 smrtnih slučajeva uzrokovanih urušavanjem nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine. Kosjerić je, također, postao prvo mjesto gdje su studenti zvanično pozvali na ujedinjenu opoziciju i podržali opozicionu listu.
Prema preliminarnim podacima izborne komisije, najveći broj birača u Kosjeriću glasao je za listu „Ne damo Srbiju – Aleksandar Vučić“ Srpske napredne stranke. Vladajuća stranka dobila je 51 glas više od opozicije, osvojivši 14 mandata, što je jedan više nego što je opozicija osvojila.
Opoziciona lista „Ujedinjeni za Kosjerić“ osvojila je 13 od 27 mjesta.
I u Zaječaru je lista „Ne damo Srbiju – Aleksandar Vučić“ osvojila najviše glasova, više od 48 odsto, 27 mandata od 50, pokazuju okvirni podaci.
Opoziciona lista „Promena u koju verujemo“ osvojila je preko 33 odsto i 19 mandata. Druga opoziciona stranka „Ujedinjeni za spas Zaječara“ ima preko 7 odsto i četiri mandata.
Organizacija CRTA (Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost, Centar za istraživanje, transparanje i odgovornost) prijavila je brojne prekršaje tokom izborne kampanje i glasanja.
„Izbori u Zaječaru i Kosjeriću održani su u izuzetno nepravednim i neslobodnim uslovima, dok je atmosfera na dan izbora podsjećala na opsadno stanje. Izbornu kampanju obilježio je sistematski institucionalni pritisak, medijsko i fizičko nasilje, što je dovelo do dana izbora ispunjenog strahom i anksioznošću među stanovnicima dvije lokalne zajednice.
Dan izbora u Kosjeriću nije bio ni slobodan ni pošten, dok u Zaječaru rezultat nije odražavao volju građana, jer su zabilježena ozbiljna kršenja na čak 19% biračkih mjesta“, navodi se u izvještaju CRTA-e.
Opozicija je osporila rezultate izbora.
Istovremeno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio se stanovnicima Kosjerića i Zaječara na „ogromnom povjerenju“ i pozvao sve „koji drugačije misle na svim nivoima“ na pregovore i dogovore. „Što više zajedničkih nazivnika pronađemo, to će biti bolje za našu zemlju“, rekao je Vučić u objavi na društvenim mrežama 9. juna.
Analitičari lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru vide kao test i za vladu i za opoziciju, uoči mogućih prijevremenih izbora. Rezultati izbora održanih 8. juna pokazali su da je Vučićeva stranka, iako zadržava šansu da se održi na vlasti, u maloj prednosti, što nosi značajne rizike.
Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji održat će se krajem 2026. ili početkom 2027. godine.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić objavio je ovo na sigurnosnoj konferenciji GLOBSEC 2025 u Pragu.
Srpski predsjednik je rekao da demonstranti traže izbore, ali da Srbija trenutno ima mnogo posla u vezi s međunarodnim događajem Expo i u oblasti Europskih integracija.
„Izbori će se održati ili krajem sljedeće godine ili početkom 2027. Imali smo izbore prije godinu dana, a sada imamo mnogo posla na pripremi za Expo 2027. Također, moramo naporno raditi na našem Europskom putu. Tada će narod odlučiti ko će preuzeti kormilo zemlje“, rekao je Vučić.
Kao što je ranije objavljeno, studenti koji učestvuju u antivladinim protestima iznijeli su zahtjeve vlastima da raspišu vanredne parlamentarne izbore. Demonstranti su trenutna dešavanja u zemlji nazvali „odlučujućom prekretnicom za Srbiju“ i upozorili da će, ako izbori ne budu raspisani u razumnom roku, pokrenuti akcije građanske neposlušnosti kako ne bi dozvolili sistemu, koji, po svojoj definiciji, ignoriše volju javnosti, da normalno funkcioniše.
Prema analitičarima, nakon lokalnih izbora u Zaječaru i Kosjeriću, Vučić je shvatio da bi raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora u bliskoj budućnosti bio preveliki rizik za njega. Stoga će pokušati da podigne rejting svoje političke snage, Srpske napredne stranke, kroz uspješne projekte poput Expo 2027, prije nego što pokrene novu izbornu kampanju širom zemlje.
- Vođa vodeće opozicione stranke u Srbiji uhapšen u Republici Srpskoj (BIH)
Šef Srpskog demokratskog kluba (SDS) i gradonačelnik Teslića (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina), Milan Miličević, uhapšen je 9. juna u okviru antikorupcijske operacije Blokada koju vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Srpska demokratska stranka je vodeća opoziciona snaga u Republici Srpskoj, glavni protivnik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kojeg predvodi predsjednik RS Milorad Dodik.
Zajedno s Miličevićem, policija RS-a privela je i dva lokalna poslanika koji, također, predstavljaju opozicione stranke.
Privedeni se sumnjiče za primanje mita i „trgovinu utjecajem“. Okružni sud u Banjoj Luci odobrio je nekoliko pretresa lokacija povezanih s osumnjičenima.
Tokom racija, policija je, prema izvještajima, od Miličevića zaplijenila 400.000 bosanskih maraka, ili oko 200.000 eura, i 50.000 maraka, ili oko 25.000 eura, od još jedne osobe koja je meta ovog slučaja.
„Pronađeni novac nije kriminalnog porijekla“, rekao je Miličević nakon hapšenja, insistirajući da je njegov slučaj politički motivisan.
„Ovo je jasan pokušaj političkog zastrašivanja i haosa“ od strane vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, naglasila je Srpska demokratska stranka.
Hapšenje Milana Miličevića onemogućilo je sprovođenje plana opozicije, osmišljenog zajedno sa strankama u Federaciji Bosne i Hercegovine, da se Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika isključi iz vladajuće koalicije na nivou Bosne i Hercegovine.
Rad centralne vlade BiH blokiran je već nekoliko mjeseci nakon što su stranke ujedinjene u koaliciji „Trojka“ – Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), Narod i pravda i Naša stranka – raskinule koalicioni sporazum sa Dodikovim SNSD-om zbog njegovih neustavnih postupaka. 9. maja, koalicija opozicionih stranaka u Republici Srpskoj, predvođena Srpskom demokratskom strankom, potpisala je platformu o suradnji sa koalicijom Trojka, s ciljem stvaranja nove na državnom nivou i deblokiranja državnih institucija. Sada su ovi planovi očigledno u neizvjesnosti.
- Srbija i Kosovo bez konkretnog dogovora nakon posljednje runde pregovora uz posredovanje EU
Peter Sorensen, novi specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine, sastao se 10. juna u Briselu sa glavnim pregovaračima iz Srbije i Kosova, Petrom Petkovićem i Besnikom Bislimijem. Razgovori u Briselu održani su u nekoliko formata – delegacije Srbije i Kosova održale su odvojene bilateralne sastanke sa delegacijom EU, kao i trilateralni sastanak, prvi otkako je Sorensen naslijedio Miroslava Lajčaka na mjestu pregovarača. Prethodni sastanak između predstavnika Srbije i Kosova uz posredovanje EU održan je u Briselu u decembru 2024. godine.
„Bio sam domaćin dugog sastanka glavnih pregovarača Kosova i Srbije u Briselu. Razgovarali smo o unapređenju normalizacije njihovih odnosa u pripremi za održavanje dijaloga na visokom nivou, predstojećim obavezama implementacije i aktuelnim pitanjima. Dogovorili smo se da uskoro nastavimo diskusiju“, napisao je specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine na platformi X.
Petković, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju i glavni pregovarač Beograda, rekao je da su razgovori bili teški i napeti. Prema njegovim riječima, Beograd insistira na normalizaciji, koja bi trebala početi deeskalacijom na sjeveru Kosova i formiranjem Zajednice srpskih općina (ZSO) na Kosovu.
„Najvažnije je da se formira Zajednica srpskih općina i da se nastavi rasprava o statutu ZSO. Obustavljena je prije godinu i po dana. Priština nije željela nastaviti raspravu o tom pitanju. A onda je donesena strašna odluka o ukidanju dinara. Trebali bismo razgovarati o statutu i stvoriti ZSO“, rekao je Petković.
Prema Besniku Bislimiju, „prerano je govoriti o konkretnim rezultatima“, ali „Sorensen ima manje-više jasnu viziju kako dalje postupiti na sljedećim sastancima.“ Razgovori u Briselu rezultirali su dogovorom o nastavku pregovora na tehničkom nivou početkom jula, dok će u međuvremenu posrednik EU u dijalogu Peter Sorensen i njegovi pomoćnici posjetiti Beograd i Prištinu.
