- U Albaniji predstavljen novi sastav vlade s AI ministricom
Premijer Albanije Edi Rama, koji je u maju četvrti put pobijedio na parlamentarnim izborima, predstavio je svoj novi kabinet 11. septembra.
Sedam ministara iz prethodnog kabineta napustilo je svoje dužnosti, dok je sedam novih lica imenovano na čelo nekih od ključnih ministarstava u zemlji.
Konkretno, Piro Vengu će ostati ministar odbrane. Elisa Spiropali, koja je obavljala funkciju predsjednice albanskog parlamenta, imenovana je za ministricu vanjskih poslova.
Jedna od najvažnijih promjena je imenovanje Albane Kočiu, prve žene na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova.
Senzacija je bilo „imenovanje“ proizvoda umjetne inteligencije na ministarsku poziciju. Diela će raditi u oblasti javnih nabavki. Njena uloga će biti da osigura da Albanija, prema Raminim riječima, postane „zemlja u kojoj su javni tenderi 100% bez korupcije“.
„Radimo sa briljantnim timom koji se sastoji ne samo od Albanaca, već i od (predstavnika – op. ur.) drugih zemalja kako bismo stvorili prvi potpuno sposoban model vještačke inteligencije u javnim nabavkama“, rekao je albanski premijer u intervjuu za BBC. „Ne samo da ćemo eliminisati svaki potencijalni uticaj na javne tendere, već ćemo i učiniti proces mnogo bržim, efikasnijim i potpuno odgovornijim“, naglasio je.
Diela je radila čak i prije vladinog „imenovanja“, obavljajući ulogu virtuelneasistentice koji je pratio podnosioce zahtjeva u procesu dobijanja službenih dokumenata. Prema Raminim riječima, Diela je „pomogla sa više od milion prijava“ na platformi e-Albanija.
Mišljenja u vezi sa imenovanjem „AI ministrice“ bila su podijeljena.
Stručnjaci za borbu protiv korupcije istakli su potencijal korištenja vještačke inteligencije za minimiziranje mita.
Istovremeno, drugi stručnjaci ističu da je ovaj korak više simboličan nego zvaničan, budući da Ustav Albanije insistira na tome da članovi vlade moraju biti sposobni građani starosti 18 godina ili više.
Opoziciona Demokratska stranka nazvala je inicijativu „apsurdnom“ i „neustavnom“.
- Albanija otvorila još jedno poglavlje u pregovorima o pristupanju EU
Na Međuvladinoj konferenciji EU-Albanija u Briselu, 16. septembra, otvoren je Klaster 4 u pregovorima o pristupanju sa Europskom unijom, peti za manje od godinu dana.
Zemlja je od oktobra 2024. do maja ove godine otvorila četiri klastera – 1 (osnove), 2 (unutrašnje tržište), 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) i 6 (vanjski odnosi). Klaster otvoren 16. septembra, Klaster 4, obuhvata poglavlja 14 (transportna politika), 15 (energija), 21 (transeuropske mreže) i 27 (okoliš i klimatske promjene).
„Želimo otvoriti posljednji klaster do kraja godine, znam da je ambiciozno, ali se nadam da ćemo uspjeti“, rekao je premijer Albanije Edi Rama na konferenciji za novinare.
Europska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da je Albanija uradila „impresivan posao“ i da je uvjerena da će, ako nastavi ovim tempom, otvoriti posljednji klaster do kraja godine. Kos je napomenula da je cilj albanske vlade da završi tehnički dio pregovora do kraja 2027. godine i da Europska unija podržava ovu viziju. „Nema sumnje da je budućnost Albanije u EU, a danas smo korak bliže tom cilju“, rekla je Kos.
Albanija je podnijela zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, dobila je status kandidata 2014. godine, a prva međuvladina konferencija između Europske unije i Albanije održana je 2022. godine. Do sada je Albanija u procesu pristupanja uspjela otvoriti ukupno 28 od 33 poglavlja, što ovu balkansku zemlju, zajedno s Crnom Gorom, čini liderom u procesu eurointegracija.
- Podignuta je ažurirana optužnica protiv zvaničnika u slučaju urušavanja nadstrešnice na stanici Novi Sad
Više tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je 16. septembra revidiranu optužnicu protiv bivšeg ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Gorana Vesića i 12 drugih osoba u slučaju tragedije na stanici Novi Sad. Tužilaštvo je izmijenilo optužnicu nakon što je sud odbacio prvu verziju i vratio predmet na dodatnu istragu.
Svi optuženi, uključujući bivšeg ministra Vesića, optuženi su za stvaranje prijetnje javnoj sigurnosti u vezi s djelimičnim urušavanjem vanjske nadstrešnice željezničke stanice u novembru 2024. godine, što je rezultiralo smrću 16 osoba.
Optuženi se terete za omogućavanje javne upotrebe željezničke stanice Novi Sad uprkos tekućim građevinskim radovima i nepostojanju uporabne dozvole, za nepoštivanje zahtjeva za očuvanje konstrukcije zgrade, kao i za prekršaje počinjene tokom projektovanja i izvođenja radova na rekonstrukciji stanice.
Optužnicom se predlaže pritvor za sve optužene zbog rizika od „značajnog narušavanja javnog reda i mira koje bi moglo ugroziti nesmetano i pravično vođenje krivičnog postupka“.
Mediji napominju da se bivši ministar Vesić već više od mjesec dana nalazi na liječenju u bolnici.
Među ostalim optuženima su i rukovodioci državnog tijela nadležnog za željezničku infrastrukturu, zaposleni u Ministarstvu građevinarstva, predstavnici projektantskih kompanija i građevinskih izvođača.
„Svjesno važnosti ovog postupka, Više tužilaštvo u Novom Sadu koristilo je sve raspoložive ljudske i materijalne resurse kako bi utvrdilo potpuno činjenično stanje“, navodi se u saopćenju suda u vezi s novom optužnicom.
Nesreća koja se dogodila 1. novembra 2024. godine na stanici Novi Sad bila je uzrok masovnih antivladinih protesta koji i dalje traju širom zemlje. Očekuje se da će početak suđenja smanjiti društvene tenzije i smanjiti podršku protestnom pokretu.
- Izjava ruskih obavještajnih službi o „pripremi srpskog Majdana“ u Srbiji dočekana sa skepticizmom
Spoljna obavještajna služba Ruske Federacije saopćila je 15. septembra da su „trenutni nemiri u Srbiji uz aktivno učešće mladih u mnogim aspektima proizvod subverzivne aktivnosti Europske unije i zemalja koje joj pripadaju“. „Cilj Europskog liberalnog mejnstrima je da na vlast u ovoj najvećoj balkanskoj zemlji dovede rukovodstvo poslušno i lojalno Briselu“, navodi agencija.
Kako tvrde ruski obavještajci, prema planu Brisela, „finansijsko pumpanje medija i nevladinih organizacija omogućit će mobilizaciju protestnog biračkog tijela, izvesti ljude na ulice i dovršiti ‘srpski Majdan’ po više puta uvježbanom scenariju“.
Komentarišući saopćenje Službe za vanjsku sigurnost, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio se „ruskim partnerima na informacijama“. „Naša služba će ih dodatno kontaktirati“, rekao je Vučić novinarima.
Istovremeno, predsjednik Skupštinskog odbora za odbranu Milovan Drecun naglasio je u televizijskom intervjuu da je upoznat s upozorenjima ruske službe, ali je napomenuo da „država ima dovoljno informacija o tome ko šta priprema“. „U Srbiji neće biti ni Majdana ni građanskog rata“, rekao je, naglašavajući da „država ima dovoljno sredstava da se tome odupre“.
Studenti su, komentarišući izjavu Rusa o pripremi „srpskog Majdana“ 1. novembra, u komentarima za medije napomenuli da je tog dana, na godišnjicu tragedije, planiran najveći mirni memorijalni skup. Svi detalji bit će objavljeni tokom oktobra. Studenti naglašavaju da niko od njih ne bi pomislio da tog dana organizuje bilo kakve nemire, incidente ili provokacije. „Ljudi će biti ispunjeni tugom, te je to dan sjećanja na žrtve, a ne napad na državu i povod za sukobe“, rekao je jedan od studenata novinarima.
Po mišljenju studenata, možda bi saopćenje ruske obavještajne službe trebalo shvatiti kao da same vlasti planiraju nemire i incidente. Uvjereni su da će do sukoba doći samo ako „Vučićev režim“ pokuša nešto izazvati.
Na okupljanju 1. novembra studenti očekuju veliki broj ljudi i apeluju na građane da ne nasjedaju ni na kakve provokacije.
Stoga su i vlasti i demonstranti saopćenje ruske obavještajne službe ocijenili pomalo skeptično. Političari iz Vučićevog tima jasno su stavili do znanja da sami posjeduju sve potrebne informacije i da mogu samostalno osigurati zaštitu i sigurnost građana i države.
Istovremeno, studenti su, najavljujući miran skup, naglasili da su oni organizatori akcija, da su protesti slobodno izražavanje stava građana Srbije, a ne „specijalna operacija“ stranih država.
- Još jedna runda dijaloga Beograda i Prištine završena bez rezultata
Trostrani sastanak u okviru dijaloga između Kosova i Srbije između glavnih pregovarača Prištine, Besnika Bislimija, i Beograda, Petra Petkovića, uz posredovanje izaslanika EU Petera Sorensena, kao i bilateralni sastanci delegacija s predstavnikom EU, održan je u Briselu 11. septembra.
Pregovori koji su trajali više od sedam sati završeni su bez ikakvog napretka.
Srpska strana je insistirala da se prvo provede dio Osnovnog (Ohridskog) sporazuma koji se odnosi na osnivanje Zajednice općina sa srpskom većinom (Zajednica srpskih općina, ZSO), dok je Kosovo insistiralo na potpunoj implementaciji Sporazuma, posebno o pitanjima vezanim za organizaciju potrage za nestalim osobama.
„Ideja danas je bila da se prvo postigne napredak u osnivanju zajedničke komisije za nestale osobe“, rekao je glavni pregovarač Kosova, vršilac dužnosti prvog potpredsjednika vlade Besnik Bislimi. Ali, rekao je, stavka o osnivanju komisije za nestale osobe nije postignuta.
Glavni pregovarač Srbije, direktor Vladine kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković, izjavio je u Briselu da je delegacija Beograda na svim sastancima tokom posljednje runde dijaloga sa delegacijom Prištine insistirala da se Zajednica srpskih općina (ZSO) mora formirati odmah i hitno.
„Zajednica srpskih općina je osnova za opstanak našeg naroda i mi ćemo na njoj insistirati. Rekli smo da je preduslov za sve dalje korake postojanje Zajednice na koju čekamo 12 godina“, naglasio je Petković.
„Mogu biti dosadan, mogu se sto puta ponavljati – ili ćemo imati ZSO, ili ne možemo dalje, nema drugog načina“, naglasio je Petković.
Zajednica srpskih općina (ZSO) je očigledno glavni uslov srpske strane za bilo kakav dalji napredak u dijalogu Beograda i Prištine. Aktuelna vlada Kosova, predvođena odbijanjem Albina Kurtija da napravi ustupke po ovom pitanju, i posljedično odsustvo napretka u dijalogu kojim posreduje EU, već je izazvala nezadovoljstvo među Zapadnim partnerima, a bez promjene ovog stava nezadovoljstvo Prištinom iz Brisela i Vašingtona samo će rasti.
- Sjedinjene Američke Države obustavile su Strateški dijalog s Kosovom
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država na Kosovu objavila je 12. septembra da je obustavila planirani Strateški dijalog s Kosovom na neodređeno vrijeme „zbog zabrinutosti usljed postupaka privremene vlade koji su povećali tenzije i nestabilnost“.
Ovaj korak, koji je američka ambasada najavila 12. septembra, uslijedio je nakon višemjesečne političke nestabilnosti na Kosovu uzrokovane odsustvom formirane vlade, i nekoliko sedmica nakon objave početka Strateškog dijaloga između Sjedinjenih Američkih Država i Srbije.
U saopćenju ambasade od 12. septembra, Kurti se pominje poimenice, odnosno njegovi se „nedavni postupci i izjave“ spominju kao oni koji ugrožavaju dugogodišnju saradnju između Vašingtona i Prištine.
Kosovo se nalazi u političkoj blokadi otkako je Pokret za samoopredjeljenje (Lëvizja Vetëvendosje, LVV) Albina Kurtija pobijedio na parlamentarnim izborima u februaru. Iako je stranka osvojila 48 mjesta, nije imala većinu i morala je postići dogovore s drugim frakcijama kako bi izabrala novog predsjednika Parlamenta i formirala vladu. Bilo je potrebno više od 50 neuspješnih glasanja prije nego što je izabran predsjednik zajedno s četiri zamjenika. Međutim, peti zamjenik, koji je trebao predstavljati etničku srpsku zajednicu, još nije izabran. Kao odgovor na to, Ustavni sud je uveo privremenu mjeru kojom se blokiraju daljnji koraci u formiranju vlade.
Neuspjeh u izboru zamjenika predsjednika parlamenta iz srpske zajednice također je istakao Kurtijeve zategnute odnose sa srpskom manjinom, a isto je postignuto i neuspjelim pokušajem zabrane stranci Srpska lista da učestvuje na lokalnim izborima.
„Potreban nam je partner koji razumije neophodnost izbjegavanja destabilizirajućih akcija i koji nastoji doprinijeti regionalnoj stabilnosti i zaštiti prava svih građana Kosova“, rekao je glasnogovornik američke ambasade u intervjuu za Radio Slobodna Europa, komentirajući nedavne događaje.
„Sjedinjene Države žele poslati jasan signal“ Kosovu, rekao je Čarls Kupčan iz Vijeća za vanjske odnose. „Formirajte vladu, djelujte u skladu s vladavinom prava i vratite se konstruktivnom dijalogu sa Srbijom“, rekao je za kosovski servis Radija Slobodna Europa.
Tobi Vogel iz berlinske grupe za ljudska prava Vijeće za politiku demokratizacije rekao je da Vašington šalje signal da se želi distancirati od Kurtija. „Ranije bi američki predsjednik ili njemačka kancelarka, dok je to još bila Angela Merkel, podigli slušalicu i pozvali ljude poput (bivšeg predsjednika Kosova) Hašima Tačija i rekli mu šta da radi, a on bi to i uradio… Međutim, Kurti nije takav. I zato ga mrze u Vašingtonu, a mrze ga i u Briselu“, rekao je.
Gezim Visoka, profesor studija za mir i sukobe na Univerzitetu Dublin City, rekao je za Radio Slobodna Europa da je korak SAD-a „još jedan znak upozorenja vladi Kosova da međunarodna podrška zemlji opada“.
- Slovenija uvela sankcije protiv Milorada Dodika
Kako je potpredsjednik vlade Matej Arčon izvijestio na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade, ministri su jednoglasno odobrili odluku o zabrani ulaska Miloradu Dodiku u Sloveniju.
Motivi za uvođenje sankcija su označeni kao povjerljive informacije. Prema Arčonu, Ministarstvo vanjskih poslova je određene informacije ocijenilo kao povjerljive i odlučilo da ih trenutno ne otkriva. Zamjenik šefa vlade je također napomenuo da se zabrana ulaska u Sloveniju, koja je već na snazi, odnosi samo na Dodika, a ne na njegovu porodicu.
Bivši predsjednik Republike Srpske osuđen je od strane Suda Bosne i Hercegovine na godinu dana zatvora (kasnije je kazna pretvorena u novčanu) i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita. Centralna izborna komisija oduzela je Dodiku predsjednički mandat, a bio je prisiljen i vratiti diplomatski pasoš.
Prema informacijama na portalu N1, pored sudske presude, razlozi za zabranu ulaska u Sloveniju uključuju njegove separatističke izjave i potkopavanje državnih institucija i Ustava Bosne i Hercegovine. Važan razlog je i značajan odliv kapitala sumnjivog porijekla iz Republike Srpske, i Zapadnog Balkana općenito, u Sloveniju. Postoji osnovana sumnja da Dodik i njegova porodica posjeduju značajnu sumnjivu imovinu u Sloveniji, kupljenu preko raznih fizičkih i pravnih lica.
Prošle sedmice Dodik je optužio Sloveniju da želi da se miješa u odnose drugih zemalja „umjesto da se brine o sebi“. To je izjavio nakon što je slovenačko Ministarstvo odbrane potpisalo sporazum o vojnoj suradnji sa svojim hrvatskim kolegama, napominjući da će na taj način ove zemlje doprinijeti sigurnosti i stabilnosti u regionu, prvenstveno u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
Nakon odluke Ljubljane, Vlada Republike Srpske „izrazila je protest zbog jednostrane i politički motivisane odluke o zabrani ulaska predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku u Republiku Sloveniju“. Prema rezoluciji usvojenoj na sjednici vlade RS, „zabrana ulaska za predsjednika Republike Srpske izdata je bez jasnih pravnih osnova i razloga, predstavlja direktno miješanje u unutrašnje stvari i kršenje međunarodnih konvencija, kao i korak unazad u odnosima i na Europskom putu regiona“.
Kao kontramjera odlučeno je da se uvede zabrana ulaska u Republiku Srpsku za Natašu Pirc Musar, predsjednicu Slovenije, i Tanju Fajon, potpredsjednicu Vlade i ministricu vanjskih i Europskih poslova Slovenije. Ministarstvu unutrašnjih poslova naloženo je da zabrani ovim osobama ulazak na teritoriju Republike Srpske i da ih isprati iz Republike Srpske ako se već nalaze u Republici Srpskoj.
U Ljubljani je odluka iz Banje Luke ocijenjena kao da nema pravnu snagu, jer su vanjskopolitičke odluke u nadležnosti centralnih vlasti Bosne i Hercegovine, a ne pojedinačnih dijelova BiH, uključujući Republiku Srpsku.
