- EU poziva Srbiju da ne odgađa reforme i da uvede sankcije Rusiji
Predsjednica Europske komisije Ursula fon der Lajen, tokom posjete Beogradu u okviru turneje po zemljama Zapadnog Balkana, pozvala je srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da pokaže „konkretan napredak“ u ključnim reformama potrebnim za napredak zemlje na putu ka članstvu u Europskoj uniji, uključujući usklađivanje vanjske politike, prvenstveno uvođenje sankcija protiv Rusije.
Fon der Lajen je jasno iznijela zahtjeve EU, naglašavajući potrebu za djelima, a ne riječima: „Sada je trenutak da Srbija bude konkretna u vezi sa pridruživanjem našoj Uniji. Stoga moramo vidjeti napredak u vladavini prava, izbornom procesu i slobodi medija“.
Poseban naglasak stavljen je na usklađivanje vanjske politike: „Moramo vidjeti veće usklađivanje sa našom vanjskom politikom, uključujući i sankcije protiv Rusije. Pohvaljujem vas što ste postigli 61% usklađenosti s našom vanjskom politikom… ali potrebno je više. Želimo da računamo na Srbiju kao pouzdanog partnera.“
Predsjednik Vučić, potvrđujući europski kurs zemlje, jasno je stavio do znanja da je to težak put: „Članstvo u Europskoj uniji je strateška obaveza i prioritet naše vanjske politike… Pokušat ćemo provesti ono što se naziva programom reformi i nadam se da ćemo imati podršku Europske unije… [Ali] nije uvijek lako i nije sasvim jednostavno to u potpunosti predstaviti ljudima ovdje.“
Posmatrači su primijetili da je ton pregovora bio oštriji nego tokom prethodnih posjeta lidera EU, što ukazuje na rastuću frustraciju u Briselu trenutnom politikom Beograda.
Njemački Dojče vele prmjećuje da je fon der Lajen bila „suzdržanija“, a Vučić „pomirljiviji“, naglašavajući da je zvaničnica EU prvi put tako jasno govorila u korist vrijednosti koje uključuju „pravo na mirno okupljanje“ i „partnerstvo umjesto podređenosti“, što je bila transparentna referenca na posljednja unutrašnja dešavanja u Srbiji.
Stručnjaci su također skrenuli pažnju na jasnije zahtjeve u vezi s uvođenjem sankcija protiv Rusije u okviru usklađivanja vanjske politike Srbije s politikom EU. „Ne daje se vremenski period za usklađivanje ove politike kao što je bio prije, a uvijek se produžavao. Sada se to jasno traži, i rekao bih, u kratkom roku“, kazao je Igor Bandović iz nevladine organizacije Beogradski centar za sigurnosnu politiku za Radio Slobodna Europa (RFE).
- Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija dobile sredstva u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan
Europska komisija je 16. oktobra objavila da su u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan dodjeljena sredstva Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
„Ova odluka prepoznaje značajne reforme koje su partneri preduzeli kako bi se bolje uskladili sa standardima EU“, navodi se u saopćenju za javnost EK.
Albanija će dobiti prvu tranšu u iznosu od 99,3 miliona eura, od čega će 46,2 miliona eura biti uplaćeno direktno u državni budžet, dok će preostala sredstva podržati infrastrukturne projekte putem Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Crna Gora će dobiti drugu tranšu u iznosu od 8,1 milion eura, uključujući 3,8 miliona eura uplaćenih direktno u državni budžet, dok je ostatak namijenjen infrastrukturnim projektima putem WBIF-a.
Sjeverna Makedonija će dobiti drugu tranšu u iznosu od 16 miliona eura, od čega će 7,4 miliona eura biti uplaćeno direktno u državni budžet, a ostatak će ići za finansiranje infrastrukturnih projekata putem WBIF-a.
Nakon odobrenja Upravnog odbora WBIF-a, ova sredstva će podržati infrastrukturne projekte u oblastima kao što su održivi transport, čista energija, razvoj digitalnih tehnologija i ljudski kapital, u bliskoj saradnji sa partnerima sa Zapadnog Balkana i međunarodnim finansijskim institucijama.
Od pokretanja Plana rasta za Zapadni Balkan, ukupan iznos isplata dostigao je 99,3 miliona eura za Albaniju, odnosno 18,3 miliona eura za Crnu Goru i 25 miliona eura za Sjevernu Makedoniju.
Plan rasta je finansijska inicijativa EU vrijedna 6 milijardi eura (za period 2024–2027) s ciljem ubrzanja ekonomske konvergencije Zapadnog Balkana s EU. „Plan rasta stimuliše pripremu partnera, tokom procesa proširenja, za članstvo u EU nudeći pogodnosti koje prethode punoj integraciji u EU. Time se ubrzava proces proširenja i rast njihovih privreda“, zaključuje se u saopćenju Europske komisije.
Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija nisu bile uključene u ovu rundu isplata iz različitih razloga.
Parlament Kosova, zbog produženog kašnjenja u formiranju parlamenta nakon izbora održanih početkom godine, još nije ratificirao sporazume koji omogućavaju raspodjelu sredstava iz instrumenata EU.
Bosna i Hercegovina je tek nedavno, i sa velikim zakašnjenjem, usvojila svoju Agendu reformi (preduslov za dobijanje sredstava). Shodno tome, sve potrebne procedure za dobijanje sredstava u okviru Plana rasta još nisu završene.
Srbija nije uvrštena među zemlje koje su dobile sljedeću tranšu od EU iz razloga koji nisu zvanično objavljeni. Stručnjaci navode dvije vjerovatne prepreke: stagnaciju reformi i neusklađenost vanjske politike (prvenstveno neuvođenje sankcija protiv Rusije).
- Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije protiv četvoro zvaničnika iz RS
Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a 17. oktobra ukinuo je sankcije prethodno uvedene protiv četvoro zvaničnika iz Republike Srpske.
U pitanju su Daniel Dragičević, šef kabineta predsjednika Republike Srpske; Jelena Pajić Bastinac, generalna sekretarka Predsjedništva RS; Dijana Milenković, direktorica Radio-televizije Republike Srpske (RTRS); i Goran Raković, koji je bio šef protokola u Uredu predsjednika RS.
Svo četvero su sankcionisani zbog učešća u organizaciji proslave Dana Republike Srpske 9. januara. OFAC je tada izjavio da je proslava Dana RS u suprotnosti s prethodnim presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je dva puta proglasio neustavnom proslavu 9. januara kao Dana RS.
Uprkos ukidanju sankcija protiv ove četiri osobe, Sjedinjene Američke Države nastavljaju primjenjivati restriktivne mjere protiv niza visokih zvaničnika i biznismena iz Republike Srpske, uključujući lidera bosanskih Srba Milorada Dodika i članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Cvijanović, zbog njihovih postupaka usmjerenih na potkopavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Odluka o ukidanju sankcija protiv četvoro zvaničnika RS izazvala je brzu i pozitivnu reakciju Dodika. On je ranije američke sankcije nazvao „politički motiviranim“ i iniciranim od strane „Bajdenovih ljudi“, a sada je pozdravio ukidanje ograničenja, izražavajući nadu da će se proces ukidanja sankcija nastaviti. „Uspjevamo natjerati neke ljude da shvate da je sve politički motivirano i vjerujem da ćemo uspjeti“, zaključio je Dodik.
Prema novinarima, vlada Republike Srpske je u decembru prošle godine potpisala ugovor s američkom advokatskom firmom o lobiranju u SAD-u za ukidanje sankcija protiv zvaničnika RS-a, kao i za promovisanje dijaloga između RS-a i administracije Donalda Trampa.
Trenutno ukidanje sankcija protiv četiri osobe smatra se znakom ublažavanja ili čak revizije američke politike prema Republici Srpskoj. Međutim, američke vlasti naglašavaju da politika podrške suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine ostaje nepromijenjena.
- Lokalni izbori na Kosovu protekli mirno
Lokalni izbori na Kosovu, održani 12. oktobra, protekli su u mirnoj atmosferi i bez ozbiljnih incidenata. Prema Centralnoj izbornoj komisiji, tokom dana zabilježeno je samo nekoliko manjih kašnjenja u otvaranju biračkih mjesta u nekim područjima i nekoliko slučajeva fotografisanja glasačkih listića.
Izlaznost birača dostigla je skoro 40 posto, što je manje nego na lokalnim izborima 2021. godine (kada je izašlo nešto više od 43 posto). Više od 2,5 miliona građana imalo je pravo glasa na ovim izborima.
Rezultati kandidata za gradonačelnike u nekoliko gradova bili su tijesni, te će stoga biti potreban drugi krug glasanja za konačne rezultate. Konkretno, nijedan od kandidata nije osvojio više od 50 posto glasova za izbor za gradonačelnika u Prištini.
Glavna srpska stranka na Kosovu, Srpska lista, koja je bojkotovala prethodne lokalne izbore, učestvovala je u ovom glasanju uz aktivnu javnu podršku zvaničnog Beograda. Kao rezultat toga, Srpska lista je pobijedila u većini općina sa srpskom većinom u prvom krugu, uključujući Leposavić, Zubin Potok, Zvečan, Sjevernu Mitrovicu na sjeveru Kosova i Gračanicu u blizini Prištine. U Klokotu, na jugoistoku Kosova, kandidat za gradonačelnika sa Srpske liste prošao je u drugi krug protiv kandidata iz Srpske narodne sloge.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani i vršilac dužnosti premijera Albin Kurti optužili su Srbiju za miješanje u izborni proces na Kosovu „podmićivanjem“ srpske zajednice da glasa za Srpsku listu i pozvali su EU da reaguje. Zvanični Beograd je negirao ove optužbe.
- U Tirani održan skup podrške liderima Oslobodilačke vojske Kosova
Hiljade građana učestvovalo je na skupu na Trgu Skenderbeg u prijestonici Albanije 17. oktobra u znak solidarnosti s bivšim liderima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) kojima se sudi u Specijalizovanom sudu za Kosovo u Hagu.
Događaj je organizovala Organizacija veterana Oslobodilačke vojske Kosova, a održan je pod sloganom „Sloboda ima ime“.
U Specijalizovanom sudu za Kosovo u Hagu, sudi se bivšem predsjedniku Kosova Hašimu Tačiju, koji je bio politički vođa Oslobodilačke vojske Kosova tokom rata, bivšem predsjedniku Skupštine Kosova Kadriju Veseliju, koji je bio šef obavještajne službe OVK, bivšem predsjedniku Skupštine Kosova Jakupu Krasnićiju, koji je bio portparol OVK, i bivšem poslaniku Redžepu Seljimiju, koji je bio član Generalštaba OVK. Bivši vođe OVK optuženi su za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene na Kosovu i određenim područjima Albanije između marta 1998. i septembra 1999. Nijedan od optuženih nije se izjasnio krivim.
Tokom skupa u Tirani 17. oktobra, govornici su naglasili pravdu rata za oslobođenje Kosova i izrazili podršku bivšim vođama OVK.
Bivši albanski predsjednik Alfred Mojsiju naglasio je da je borba OVK „bila pravedna i čista, a njeni vođe su zatvoreni na osnovu neosnovanih optužbi“.
Ali Ahmeti, jedan od osnivača OVK i vođa Demokratske unije za integraciju (DUI) u Sjevernoj Makedoniji, izjavio je da se „pravda dovodi u pitanje postupcima Specijalnog suda“. Naglasio je da OVK „nije prekršila ratne zakone i branila je svoj narod od genocida“.
Šef parlamentarne grupe vladajuće Socijalističke partije Albanije, Taulant Bala, sastao se nakon skupa s gradonačelnikom Prištine Perparimom Ramom i sinom bivšeg predsjednika Kosova, Endritom Tačijem, koji su učestvovali na skupu. „Jači smo kada smo zajedno“, napisao je Bala na društvenim mrežama.
Albanski premijer Edi Rama objavio je podršku skupu na svojoj službenoj Facebook stranici. Rama nije prisustvovao protestu, kako je izjavio, jer nije želio da politizacija našteti svrsi i popularnosti događaja.
Vođa opozicione Demokratske partije Albanije, Sali Beriša, nakon protesta, naglasio je da optužbe protiv bivših lidera nisu potkrijepljene tokom suđenja i da su ih izmislili Beograd „i neprijatelji albanske nacije“. Prema njegovim riječima, Demokratska stranka podržava pravdu, protivi se svakom pokušaju izjednačavanja oslobodilaca s agresorima i poziva sud u Hagu da proglasi vođe OVK nevinim.
Suđenje četvorici bivših vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) počelo je 2023. godine, tri godine nakon njihovog hapšenja i pritvora na sudu u Hagu. Očekuje se da će suđenje biti završeno do kraja decembra.
Prije nekoliko dana, sud u Hagu odbio je zahtjev Hašima Tačija za puštanje iz pritvora, što je izazvalo nezadovoljstvo među pristalicama OVK u regiji.
