- Sud BiH osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika
Sud BiH je 26. februara proglasio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika krivim za „nepoštovanje odluka“ visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Kristijana Šmita, i osudio lidera Srba u BiH na godinu dana zatvora. Dodiku će također biti zabranjeno obavljanje političkih i rukovodećih funkcija, uključujući i funkciju predsjednika Republike Srpske, šest godina od pravosnažnosti presude.
Narodna skupština RS je 2023. godine donijela zakon kojim se navodi da se u Službenom glasniku RS neće objavljivati odluke visokog predstavnika u BiH i da se nijedna neće izvršavati. Visoki predstavnik Kristijan Šmit opozvao je usvojeni zakon, ali je Milorad Dodik ignorisao njegovu odluku i pristupio potpisivanju dekreta kojim se zakon stavlja na snagu. Zakon je objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske, Miloš Lukić, kojem se u tom slučaju sudilo zajedno sa Dodikom, oslobođen je optužbi.
Presuda Suda BiH, donesena 26. februara, prvostepena je i na nju se može izjaviti žalba u roku od 15 dana.
Ukoliko Dodik bude osuđen na godinu dana zatvora, više neće moći da se kandiduje za bilo koju javnu funkciju, jer je to zabranjeno Izbornim zakonom BiH (funkcioner koji je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci ne može se kandidovati za bilo koju javnu funkciju. Istovremeno, ukoliko presuda bude potvrđena, Dodik će moći da izbjegne zatvorsku kaznu, jer mu se kazna do jedne godine može zamjeniti novčanom kaznom.
Nakon presude Dodiku, u Srbiji je održana hitna sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na sastanku je izražena velika zabrinutost zbog situacije u Republici Srpskoj i konstatovano da je ovo najveća kriza od završetka rata.
Vijeće za nacionalnu sigurnost
– osudilo je presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku kao nedemokratsku i nezakonitu,
– pozvalo je na suzdržanost,
– pozvalo je na poštovanje Dejtonskog sporazuma, podsjećajući da je sporazum doveo do kraja rata,
– osudilo je strano uplitanje, koje je, po mišljenju članova Vijeća, dovelo do sadašnje krize, i
– pozvalo na jedinstvo srpskog naroda i svih partija u Republici Srpskoj i Srbiji.
Nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otputovao je u Banjaluku, gdje se obratio na skupu Dodikovih pristalica i sastao se sa rukovodstvom RS.
„Srbija će uvijek biti na strani Republike Srpske“, istakao je Vučić u obraćanju građanima. Dodao je da je važno ostati smiren i strpljiv.
Vučić je nakon sastanka sa Dodikom istakao da će Srbija uvijek i u svakom trenutku učiniti sve da se očuva mir, a njegova poruka je da treba razgovarati i voditi dijalog.
Dodik je sa svoje strane potvrdio da je Republika Srpska opredijeljena za očuvanje mira i da ne podržava nikakve akcije usmjerene protiv Bošnjaka i Hrvata.
„Mi nemamo ratni plan, niti smišljamo ništa. … Spreman sam da razgovaram sa predstavnicima hrvatskog i muslimanskog naroda“, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon sastanka sa predsjednikom Srbije.
Dodik je naglasio i da insistira na poštivanju Ustava Bosne i Hercegovine, na implementaciji Dejtonskog sporazuma.
Prethodno su srpski političari u BiH u više navrata isticali da je moderna Bosna i Hercegovina mnogo centralizovanija nego što to predviđaju Dejtonski sporazum i Ustav BiH, i da to treba preispitati.
- „Pogrešno“ glasanje Srbije u UN
UN su 24. februara usvojile nekoliko dokumenata o trećoj godišnjici ruske invazije na Ukrajinu. Generalna skupština je glasala za dvije rezolucije – ukrajinsku, koju je susponzoriralo više od 50 zemalja, uključujući članice EU, i američku – sa značajnim europskim amandmanima, od kojih su se i same Sjedinjene Države uzdržale. Vijeće sigurnosti je glasalo za američku verziju bez amandmana.
U rezoluciji kojom se promiče sveobuhvatan, pravedan i trajni mir u Ukrajini, koju su predložile Ukrajina i niz europskih zemalja, navodi se da Generalna skupština ponovo potvrđuje svoju posvećenost suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica i naglašava „da nijedna teritorijalna okupacija koja je posljedica prijetnje ili upotrebe sile neće biti priznata kao zakonita“.
Dokument, između ostalog, poziva na skori prekid neprijateljstava i mirno rješavanje rata protiv Ukrajine, „ponovljava hitnu potrebu okončanja rata ove godine” i postizanja mira u Ukrajini u skladu s Poveljom UN-a, podsjeća na njen „zahtjev da Ruska Federacija odmah, potpuno i bezuslovno povuče sve svoje vojne snage s teritorije Ukrajine u okviru svojih međunarodno priznatih granica”, i naglašava potrebu da se po međunarodnom pravu osigura odgovornost za najteže zločine počinjene na teritoriji Ukrajine.
Ukupno su 93 zemlje glasale za, 18 protiv, a 65 je bilo uzdržano.
Od zemalja u regionu, rezoluciju su podržale Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska i Crna Gora. Sjeverna Makedonija je bila uzdržana.
Predsjednik Aleksandar Vučić je nakon glasanja u UN rekao da je delegacija Srbije greškom podržala rezoluciju koju su predložile Ukrajina i niz europskih zemalja.
„Vjerujem da je Srbija danas pogriješila. Izvinjavam se građanima Srbije zbog toga, a za to sam i sam kriv, jer sam vjerojatno umoran i prezauzet i ne mogu sve da postignem”, rekao je Vučić u emisiji Ćirilica na kanalu Hepi.
On je istakao da je, po njegovom mišljenju, Srbija trebalo da bude uzdržana, kao i prilikom glasanja za „američku” rezoluciju.
Kremlj je prihvatio izvinjenje predsjednika Srbije zbog podrške Srbije „antiruskoj rezoluciji“ o Ukrajini u UN, rekao je portparol ruskog predsjednika, Dmitrij Peskov. „Naravno, čuli smo, naravno, prihvatili smo. Naravno, dešavaju se tehničke greške i naravno, veoma smo impresionirani tako brzom reakcijom šefa države”, rekao je Peskov novinarima.
Srpski eksperti, komentarišući situaciju oko glasanja u UN, napominju da se Vučićeva reakcija može objasniti pozivom iz Moskve, tokom kojeg mu je rečeno da ne djeluje samo protiv Kremlja, već i protiv Bijele kuće. Sada, po njihovom mišljenju, Beograd pokušava da sjedi, ne na dvije, već na tri stolice – europsku, rusku i američku.
- Sjeverna Makedonija je susponzor američkog nacrta rezolucije u UN-u
Rezolucija Generalne skupštine UN-a „Put ka miru“, koju su predložile SAD sa kosponzorima na treću godišnjicu rata u Ukrajini, postala je alternativa rezoluciji koju su predložile Ukrajina i brojne europske nacije.
Sjeverna Makedonija bila je kosponzor rezolucije koju su predložile SAD, zajedno sa Gruzijom, Izraelom i Mađarskom.
„Tako smo odlučili“, rekao je premijer Sjeverne Makedonije Kristijan Mickoski na pitanje novinara zašto je zemlja poduzela takav korak.
Dokument koji je predložila američka delegacija u UN-u sadržavao je četiri opće tačke: žaljenje zbog tragičnog gubitka života tokom „sukoba Ruske Federacije i Ukrajine“; ponavljajući da je glavna svrha UN-a održavanje međunarodnog mira i sigurnosti i mirno rješavanje sporova, pozivajući za brzi završetak sukoba, i zahtjevajući trajni mir između Ukrajine i Rusije.
Delegati su dodali tri amandmana.
Prvo, zamijenili su formulaciju „sukob Ruske Federacije i Ukrajine“ sa „invazija Ruske Federacije na Ukrajinu u punom obimu“.
Drugo, dodali su tačku u kojoj zemlje potvrđuju svoju posvećenost suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, protežući se na njene teritorijalne vode.
Treće, formulacija o trajnom miru između Ukrajine i Ruske Federacije zamijenjena je „pravednim, trajnim i sveobuhvatnim mirom između Ukrajine i Ruske Federacije, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i principima suverene jednakosti i teritorijalnog integriteta država“.
Verziju američke rezolucije sa ova tri amandmana podržale su 93 zemlje, osam je glasalo „protiv“, a 73 su bile uzdržane.
SAD su se uzdržale od glasanja za svoju rezoluciju u izmijenjenom obliku.
Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora podržale su izmijenjenu verziju američke rezolucije. Uzdržane su bile Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija.
SAD su predložile svoj nacrt rezolucije bez izmjena predloženih od strane Vijeća sigurnosti UN-a. Vijeće sigurnosti, posebno, zbog ruskog veta, nije odobrilo europske amandmane – iste one o kojima se glasalo prilikom razmatranja američke rezolucije u Generalnoj skupštini, te je usvojio prvobitnu verziju rezolucije. Deset zemalja je glasalo „za“ – SAD, Rusija, Kina, Južna Koreja, Sijera Leone, Gvajana, Somalija, Pakistan, Panama, Alžir; nijedan član Vijeća sigurnosti nije glasao protiv; a pet članova je bilo uzdržano – Velika Britanija, Francuska, Danska, Grčka, Slovenija.
Nakon što se doznalo da je Sjeverna Makedonija kosponzor američke rezolucije o Ukrajini, postavilo se pitanje usklađivanja vanjske politike Sjeverne Makedonije sa politikom EU.
Premijer Mickoski je kazao da niko ne bi trebao imati dilemu oko koordinacije vanjske i odbrambene politike Sjeverne Makedonije sa Europskom unijom. Naglasio je da je, u slučaju američke rezolucije u UN-u, ta zemlja podržala strateškog partnera, SAD. Osim toga, druga rezolucija, prema njemu, nije bila rezolucija EU, jer je Mađarska, koja je članica EU, bila i koautor američkog nacrta, „dakle, ne može biti govora o usaglašenoj politici EU“. „Spoljnu i odbrambenu politiku smo uskladili sa Europskom unijom, ali u ovom slučaju to nije bio slučaj“, naglasio je Mickoski.
Sada se može reći da je Sjeverna Makedonija ključni saveznik SAD za taj region. Kao što je poznato, premijer Mickoski bio je jedini šef vlada zemalja Zapadnog Balkana koji je prisustvovao inauguraciji Donalda Trampa ranije ove godine.
Krajem februara, premijer Kristian Mickoski ponovo je posjetio SAD, gdje je govorio na Konferenciji konzervativne političke akcije u Vašingtonu.
- Srpska policija pretresala nevladine organizacije zbog „slučaja USAID“
Specijalna jedinica za borbu protiv korupcije Vrhovnog tužiteljstva u Beogradu pokrenula je postupak za nenamjensko trošenje i zloupotrebu sredstava Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), nakon optužbi visokih američkih zvaničnika o mogućim finansijskim malverzacijama u okviru programa USAID-a. Srpska policija je 25. februara, po nalogu tužiteljstva, izvršila pretrese u prostorijama četiri organizacije: Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Građanske inicijative, Centar za praktičnu politiku i Fondacija Trag.
Racije su se odvijale u pozadini masovnih studentskih protesta u Srbiji, izazvanih tragedijom na novosadskoj željezničkoj stanici. Rukovodstvo Srbije, uključujući predsjednika Aleksandra Vučića, u više navrata je izrazilo nepovjerenje prema Zapadnom finansiranju javnog sektora, tvrdeći da neki programi, a posebno USAID, doprinose destabilizaciji i da su usmjereni na organizovanje „obojenih revolucija“.
Nevladin sektor pretrese kancelarija NVO vidi kao pokušaj pritiska na civilno društvo i borbu protiv neslaganja.
Amnesti Internešenal je slučaj nazvao „Trampovim efektom“. Napad na nevladine organizacije je eklatantan čin zastrašivanja, najnoviji u upornoj kampanji srpskih vlasti da ućutkaju kritičke glasove, napisao je Amnesti Internešenal na društvenoj mreži Iks.
Istovremeno, predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, istakao je da se radi samo o prikupljanju podataka o finansijskim zloupotrebama od strane pojedinih institucija i organizacija, te da je Srbija u potpunosti posvećena vladavini prava i da će, shodno tome, nastaviti da se efikasno bori protiv korupcije i kriminala na svojoj teritoriji. On je to izjavio tokom telefonskog razgovora sa specijalnim izaslanikom Velike Britanije za Zapadni Balkan, Stjuartom Pičem.
- Albanija se pridružuje britanskom programu obuke za ukrajinsku vojsku
Albanija je postala trinaesta zemlja koja je učestvovala u programu vojne obuke Interfleks za Ukrajinu, zajedno sa Rumunijom, Kosovom, kao i UK, Australijom, Novim Zelandom, Kanadom, Danskom, Norveškom, Švedskom, Finskom, Holandijom, Estonijom, Litvanijom.
Operacija Interfleks je multinacionalni program obuke pod vodstvom Ujedinjenog Kraljevstva, dizajniran za obuku regruta ukrajinske vojske.
Albanija je trenutno među deset najvećih globalnih donatora Ukrajini po glavi stanovnika. Prema zvaničnim izvorima, Albanija je snabdjevala Ukrajinu municijom, oružjem i vojnim vozilima.
Prije nego što se pridružila misiji Interfleks, Albanija je obučavala ukrajinsko vojno osoblje na svojoj teritoriji.
