- Republika Srpska nudi kontroverzne načine izlaska iz krize
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić, saopćio je 21. marta da su se vlasti RS izjasnile o potrebi međunarodne arbitraže između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske zbog „kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma”.
Osim toga, napomenuo je da RS očekuje „prestanak mandata visokog predstavnika i njegovo povlačenje vlastitih odluka“, te da su predstavnici RS „spremni da naprave kompromis“, odnosno da iniciraju povlačenje zakona koji su u proceduri usvajanja u RS. „Kriza u BiH bit će riješena ukidanjem zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit, a nakon toga ćemo biti spremni da povučemo zakone koje je nedavno usvojio parlament Republike Srpske”, rekao je Stevandić.
Kao što je poznato, Narodna skupština Republike Srpske ranije je usvojila nacrt novog Ustava RS, a usvojeni su i stupili na snagu zakoni kojima se zabranjuje rad pravosudnih i policijskih institucija BiH u RS.
Stevandić je naglasio da je Ustav Bosne i Hercegovine Aneks 4 Dejtonskog sporazuma i da se ne radi o zakonima koje su usvojili parlamenti, već o međunarodnim ugovorima koje su potpisale RS, Federacija BiH, Srbija i Hrvatska, kojima su svjedočile velike sile poput Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije. Isto se odnosi i na Aneks 10, koji definira ulogu visokog predstavnika u BiH.
„Budući da je riječ o sporazumima, odnosno aneksima sporazuma, mi u RS smatramo da je arbitraža neophodna za rješavanje ovog ustavnog sukoba”, rekao je Stevandić.
„Uložili smo apel na adrese svih potpisnica ovog sporazuma i svih većih zemalja, uključujući i Venecijansku komisiju Vijeća Europe”, rekao je Stevandić na konferenciji za novinare.
Vijeće za implementaciju mira u BiH, koje je uključivalo Sjedinjene Američke Države, Rusiju i više od 50 drugih zemalja, izradilo je Aneks 10 na Bonskoj konferenciji 1997. godine. Tada je Visoki predstavnik dobio ovlasti da mijenja i uvodi zakone i smjenjuje zvaničnike u BiH. Ova ovlaštenja kasnije je potvrdio i Ustavni sud BiH.
Sadašnji visoki predstavnik Kristijan Šmit izmijenio je Krivični zakon Bosne i Hercegovine i uveo krivičnu odgovornost za „nepoštivanje odluka visokog predstavnika”. Po ovom članu je 26. februara osuđen predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Milorad Dodik.
Izmijenio je i član o krivičnom djelu „ugrožavanje ustavnog poretka”, dodajući prijetnji silom i „druge radnje”. Po tom osnovu, Stevandić, Dodik i predsjednik Vlade Republike Srpske, Višković, osumnjičeni su za narušavanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, a Sud BiH je raspisao relevantne potjernice.
Prijedlog, koji je iznio Nenad Stevandić, analitičari su ocijenili kao pokušaj pronalaženja strategije za izlazak iz situacije koju je stvorilo političko rukovodstvo Bosne i Hercegovine, a koja je rezultat unutrašnjeg pritiska opozicije u BiH i pritiska međunarodne zajednice, uključujući i Sjedinjene Američke Države.
- Kenija formalizuje priznanje nezavisnosti Kosova
Kenijski predsjednik Vilijam Ruto priznao je Kosovo kao nezavisnu državu tokom sastanka iza zatvorenih vrata u Najrobiju 26. marta, javljaju kenijski mediji.
Bivši predsjednik Kosova Behđet Pacoli, koji je na svojoj Fejsbuk stranici objavio fotografije predsjednika Ruta kako potpisuje pismo o priznanju, nazvao je to „izvanrednom ceremonijom“. „Republika Kenija, jedna od najvažnijih zemalja Afrike, zvanično je priznala Republiku Kosovo kao nezavisnu i suverenu državu!“ rekao je Pacoli.
Vijest je stigla nakon skoro petogodišnje pauze u procesu međunarodnog priznanja Kosova.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani rekla je da se očekuje uspostavljanje diplomatskih odnosa između dvije zemlje u bliskoj budućnosti. Ona je zahvalila kenijskom predsjedniku Vilijamu Rutu na pravednoj i važnoj odluci, kao i kenijskim institucijama i građanima koji su podržali ovaj „veliki diplomatski korak“ za Kosovo.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije osudilo je „odluku Republike Kenije da prizna jednostrano proglašenu nezavisnost takozvanog ‘Kosova'“ i istaklo da će „Srbija preduzeti sve neophodne diplomatske i političke mjere kao odgovor na ovaj neprihvatljiv i neprijateljski čin“.
Ministarstvo je istaklo da je takav korak grubo kršenje međunarodnog prava i „tužan presedan u tradicionalno prijateljskim odnosima Srbije i Kenije“.
Mediji podsjećaju da se predsjednik Ruto sastao sa srpskim kolegom Aleksandrom Vučićem u oktobru 2023. godine na marginama konferencije u Pekingu. Vučić je tada napomenuo da je dobio uvjeravanja da Najrobi neće priznati Kosovo. Prošlog oktobra tu zemlju posjetila je supruga predsjednika Srbije, Tamara Vučić, kada se sastala sa najvišim rukovodstvom i govorila o „iskrenom prijateljstvu koje je osjećala u Keniji“.
- Prvi rezultati istrage o katastrofalnom požaru u Sjevernoj Makedoniji
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije, u suradnji sa Tužilaštvom, završilo je prvu fazu istrage o požaru u noćnom klubu Puls u Kočanima u kojem je 16. marta poginulo 59 osoba, a povrijeđeno skoro 200 osoba.
Katastrofalnom požaru prethodio je niz lančanih propusta i nezakonitih radnji državnih i lokalnih vlasti, pravnih i fizičkih lica, rekao je državni tužilac Ljupčo Kocevski.
Pokrenuta su dva krivična postupka protiv 34 fizička i tri pravna lica zbog počinjenja krivičnog djela „teška krivična djela protiv javne sigurnosti“. Prema istrazi, osumnjičeni su svojim radnjama u periodu od 2012. do 16. marta 2025. godine kreirali uvjete za prijetnju životima i imovini ljudi velikih razmjera.
Među uhapšenima su:
• bivši ministar privrede,
• bivši direktor Državne tržišne inspekcije,
• bivši direktor Uprave za zaštitu i spašavanje,
• tri bivša gradonačelnika Kočana, dva iz trenutno vladajuće VMRO-DPMNE i jedan iz opozicionog SDSM-a.
Odgovarajući na kritike opozicione istrage, VMRO-DPMNE je naveo da institucije rade profesionalno i da su po prvi put odgovorni sadašnji i bivši funkcioneri, bez obzira na stranačku i nacionalnu pripadnost.
- Glasine o vojnom savezu Srbije i Mađarske
Srpski list Kurir pisao je o mogućem stvaranju vojnog saveza Srbije i Mađarske. Prema pisanju medija, mađarski premijer Viktor Orban i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić već prave nacrt vojnog saveza dvije zemlje.
Ovo je odgovor Srbije na Memorandum o vojnom savezu koji su u Tirani potpisale Hrvatska, Albanija i „takozvano Kosovo“, napominje Kurir. Budući da su Hrvatska i Albanija članice NATO-a, Mađarska kao članica Alijanse može potpisati sličan sporazum sa zemljom koja nije članica Sjevernoatlantske alijanse, a to je Srbija, navodi se u listu.
Nije bilo službene potvrde ove tvrdnje. Međutim, sudeći po izjavama srpskih čelnika, proširenje suradnje Beograda i Budimpešte na vojnom planu zaista se planira.
Predsjednik Vučić je 26. marta saopćio da su te večeri u telefonskom razgovoru sa premijerom Orbanom dogovorili „o ubrzanom unaprijeđenju naših međusobnih odnosa u svim sferama javnog života, uključujući vojnu i oblast odbrane“. Napomenuo je da se uskoro očekuje potpisivanje važnih bilateralnih dokumenata.
- Predsjednik Vučić se sastao sa liderima EU
Predsjednica Europske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Kosta sastali su se 25. marta na radnoj večeri u Briselu sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem.
Budućnost Srbije je u EU, istakli su Fon der Lajen i Kosta nakon sastanka.
Vučić je zauzvrat napomenuo da su sa europskim zvaničnicima „razgovarali o strateškom putu Srbije i o tome koliko je Srbija posvećena europskom putu“. „Rekao sam da je Srbija apsolutno posvećena ovom strateškom putu“, rekao je on.
Sastanak predsjednika Srbije sa liderima EU održan je u pozadini rekordnih protesta u Srbiji, koji traju već nekoliko mjeseci. U Briselu se razgovaralo o situaciji u Srbiji.
Vučić je tokom sastanka uvjeravao predsjednicu Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća da za rastjeravanje demonstranata nije korišćen nikakav „zvučni top“ i da su vlasti spremne da to „na sve načine provjere“. Predsjednik Srbije je, također, obavijestio čelnike EU da će „vrlo brzo biti donijeta odluka o formiranju nove vlade ili o održavanju izbora“, što bi trebalo da pokaže spremnost vlasti za restart.
Zauzvrat, Fon der Lajen i Kosta su istakli da je Srbiji potreban napredak u sprovođenju reformi, posebno u pogledu slobode medija, borbe protiv korupcije i izbora. Međutim, nije bilo oštrih kritika na račun Beograda.
Veoma suzdržana pozicija EU po pitanju protesta i kontinuirani kontakti europskih lidera sa Vučićem izazivaju brojne kritike, kako u samoj Srbiji, tako i van nje. Prošle sedmice, 32 poslanika Europskog parlamenta zatražila su da Fon der Lajen otkaže sastanak, ali Brisel se nije obazirao na ta mišljenja.
