- Parlament Kosova nije konstituisan
Konstitutivna sjednica Parlamenta Kosova, na kojoj je 26. jula kasno navečer pokušano glasanje po 54. put, ponovo je neuspješno završila. Poslanici nisu podržali prijedlog stranke Samoopredjeljenje (LVV) za tajno glasanje o kandidatu za predsjednika parlamenta kojeg je predložila ta politička snaga.
Nakon parlamentarnih izbora 9. februara 2025. godine, vladajuća stranka Samoopredjeljenje, koju predvodi sadašnji vršilac dužnosti premijera Aljbin Kurti, osvojila je 48 od 120 mjesta u skupštini. Za donošenje odluka potreban je 61 glas.
Samoopredjeljenje nije uspio formirati koaliciju s drugim strankama, niti je bilo moguće dogovoriti kompromisnog kandidata za predsjednika parlamenta.
U ponoć 27. jula istekao je rok od 30 dana koji je Ustavni sud Kosova odredio za formiranje upravnih tijela i početak punog rada skupštine. Time je stupila na snagu privremena mjera Ustavnog suda kojom se poslanicima zabranjuje donošenje bilo kakvih odluka ili radnji. Ograničenje će ostati na snazi do 8. augusta.
Očekuje se da će Ustavni sud u narednim danima razjasniti pravne posljedice za poslanike i korake koje je potrebno poduzeti.
Analitičari su uvjereni da nema druge opcije osim raspisivanja novih parlamentarnih izbora. Jedino pitanje koje ostaje otvoreno jest određivanje datuma tih izbora.
- Turska pokrenula „Balkansku mirovnu platformu“
Dana 27. jula u Istanbulu, održan je prvi sastanak „Balkanske mirovne platforme“. Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo pridružili su se inicijativi koju je pokrenula Turska.
Cilj platforme je jačanje regionalne saradnje i rješavanje regionalnih problema na regionalnom nivou.
„Naš cilj je formiranje platforme na kojoj regionalni akteri mogu iskreno razgovarati o svim političkim, ekonomskim, sigurnosnim i drugim izazovima“, rekao je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan na konferenciji za novinare.
Naglasio je da „Balkan ima strateški položaj na raskrsnici Europe, Bliskog istoka, Crnog mora i mediteranskog bazena“ i da je „stabilnost na Balkanu od velikog značaja, prije svega za Europu, kao i za mir i sigurnost susjednih regija.“
Fidan je naglasio da za Tursku Balkan nije samo strateški važna teritorija, već i prioritetna regija s kojom ima snažne historijske, kulturne i druge veze. Dodao je da turska saradnja sa zemljama regije svakodnevno napreduje i vjeruje da se trajni mir i stabilnost na Balkanu mogu osigurati jačanjem regionalnog dijaloga i saradnje.
Naglasio je važnost davanja prioriteta regionalnoj odgovornosti za rješavanje regionalnih pitanja i dodao da je na toj osnovi pokrenuta „Balkanska mirovna platforma“. „Moramo preuzeti odgovornost, učiti lekcije iz naše zajedničke historije i zajedno birati put naprijed. Ne smijemo prepustiti budućnost slučaju ili volji drugih“, rekao je, naglašavajući da je vrijeme „da se pronađu balkanska rješenja za balkanske probleme“.
Fidan je podsjetio na tenzije između nekih balkanskih zemalja, ali je pozdravio činjenicu da „niko ne želi novi rat ili sukob kao u prošlosti“, naglašavajući konsenzus o rješavanju problema putem diplomatije i dijaloga.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, koji je učestvovao na prvom ministarskom sastanku „Balkanske mirovne platforme“, naglasio je važnost političkog dijaloga i saradnje među zemljama Zapadnog Balkana, posebno u kontekstu složene unutrašnje situacije u Bosni i Hercegovini. Napomenuo je da trenutna dinamika stvara izazove za funkcionalnost BiH, ali i da postoje mogućnosti i spremnost za prevazilaženje kriza kroz konstruktivnu komunikaciju i odgovorne političke akcije.
Pozdravio je značajnu ulogu Turske kao regionalnog partnera i stabilizirajućeg faktora, posebno kroz inicijative koje promoviraju mir, međusobno razumijevanje i razvoj među zemljama regije.
***
Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić istakao je da Srbija smatra svaku priliku za razgovor o unapređenju saradnje u regiji neophodnom, dodajući da je posebno korisno kada takve pregovore iniciraju same balkanske države. Naglasio je da Srbija podržava ideju vođenja razgovora o ekonomskoj, sigurnosnoj, političkoj i kulturnoj saradnji pod balkanskim vodstvom, a ne isključivo pod okriljem međunarodnih organizacija.
Tokom sastanka, Đurić je, također, lobirao za interese Srbije, naglašavajući važnost otvorenog dijaloga čak i o pitanjima oko kojih ne postoji dogovor, poput statusa Kosova. „Moramo naučiti razgovarati o teškim temama i pokazati više razumijevanja za različita gledišta“, naglasio je Đurić.
„Balkanska mirovna platforma“ predstavlja nastojanje Turske da poveća svoju ulogu u rješavanju zamrznutih sukoba i političkih kriza na Zapadnom Balkanu. Prije svega, to se odnosi na odnos Beograda i Prištine i situaciju u Bosni i Hercegovini.
- EU će izdvojiti 200 miliona eura za autoput u Crnoj Gori
Crna Gora je potpisala sporazum o zajmu od 200 miliona eura sa Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za izgradnju druge dionice strateškog autoputa Bar-Boljare. Novi segment – Mateševo–Andrijevica – povezat će južnu luku Bar sa sjeverom zemlje i granicom sa Srbijom. Bit će dug 23,4 km, a završetak se očekuje do 2030. godine.
Sporazum su potpisali direktor EBRD-a za Zapadni Balkan, Mateo Kolandželi, i ministar finansija Crne Gore, Novica Vuković. Istovremeno, Europska unija obezbjeđuje grant od 150 miliona eura – najveći grant koji je EU ikada dala Crnoj Gori.
Premijer Milojko Spajić izjavio je da je pravni i finansijski okvir za projekat u potpunosti spreman, uprkos poteškoćama i promjenama rute. Ambasador EU Johan Satler naglasio je: „Ovo nije poklon bez obaveza – to je investicija koja zahtijeva transparentnost, europske standarde i angažman lokalnih zajednica.“
Prethodno je projekat izazvao proteste stanovnika Andrijevice, zbog planiranog rušenja desetina kuća. Nakon razgovora, ruta je prilagođena – sada će biti srušena samo jedna vikendica. Ministrica saobraćaja Maja Vukićević izjavila je da će izvođač radova biti odabran do kraja septembra, a pripremni radovi će se nastaviti u skladu s petogodišnjim planom.
Izgradnja prve dionice autoputa (Smokovac–Mateševo, 41 km), koju je izvodila kineska kompanija CRBC, trajala je sedam godina i koštala je Crnu Goru preko milijardu dolara, uz brojna kašnjenja i probleme. U to vrijeme, EU je morala intervenirati kako bi pomogla zemlji da izbjegne rizik deviznog duga.
- Albanija i Turska potpisale ažurirani protokol o saradnji u oblasti odbrane
Albanski ministar odbrane, Piro Vengu, i njegov turski kolega, Jašar Guler, potpisali su amandman na „Protokol o finansijskoj pomoći“ kojim će se Albanske oružane snage opremiti artiljerijskim sistemima od 105 mm.
Prema navodima Ministarstva odbrane Albanije, ažurirani protokol proširuje postojeći okvir saradnje. Turska podrška će sada uključivati obuku, logistiku, transport i institucionalnu pomoć.
„Novi sporazum će direktno poboljšati infrastrukturu, povećati operativne sposobnosti i ojačati profesionalnu obuku pripadnika Albanskih oružanih snaga“, saopštilo je ministarstvo.
Ministar Vengu sastao se s ministrom Gulerom tokom posjete Turskoj radi učešća na 17. Međunarodnom sajmu obrambene industrije – IDEF 2025.
Ministri su razgovarali o ključnim temama za jačanje strateškog partnerstva između Albanije i Turske u oblasti odbrane i sigurnosti. Centralna tema bio je razvoj albanske obrambene industrije. „Albanska vlada ima za cilj transformirati ovaj sektor u održiv i konkurentan dio nacionalne industrije. Albanija je spremna istražiti konkretne mogućnosti saradnje s turskim obrambenim kompanijama, uključujući zajedničku proizvodnju i transfer tehnologije. Učešće na IDEF-u 2025 pruža pravu platformu za unapređenje ovih ciljeva“, rekao je Vengu.
Učešće na IDEF-u 2025 albansko Ministarstvo odbrane ocijenilo je kao „odličnu priliku za privlačenje stranih investitora u Albaniju za potencijalne proizvodne poduhvate u obrambenoj industriji“.
- EU gubi povjerenje na Zapadnom Balkanu – Izvještaj BiEPAG-a
Europska unija sve više gubi povjerenje među stanovništvom Zapadnog Balkana uprkos zvaničnoj retorici koja podržava reforme i eurointegracije. Ovo se navodi u novom analitičkom izvještaju „Zašto EU govori o reformama, a podstiče pad na Balkanu“, koji je objavila Savjetodavna grupa za politiku Balkans in Europe (BiEPAG).
Autorica izvještaja, Jovana Marović, bivša ministrica europskih poslova Crne Gore, napominje da EU, umjesto da dosljedno promovira demokratsku transformaciju, sve više daje prioritet stabilnosti po svaku cijenu, čak i ako to znači toleriranje autokratskih režima.
„Politika proširenja EU postala je reaktivna i nedosljedna. Ne vodi je strateška vizija, već unutrašnja politika unutar same Europe“, navodi se u dokumentu.
BiEPAG naglašava duboki jaz između zvaničnih izjava EU i stvarnih procjena regionalnog napretka koje redovno daju i Europska komisija i nezavisni posmatrači. To potkopava povjerenje građana i umanjuje transformativni uticaj procesa pristupanja.
Situacija je posebno kritična u Srbiji, gdje je, prema posljednjem Eurobarometru, povjerenje u EU palo na 37%. Razlog su antieuropski narativi koje ponekad promoviraju čak i zvanične strukture, dok Brisel izbjegava direktan odgovor.
Još jedan realističan primjer izgubljenog povjerenja je Sjeverna Makedonija. Nakon historijskog kompromisa s Grčkom oko promjene imena zemlje, očekivala je početak pregovora o pristupanju, ali je prvo naišla na francuski veto, a kasnije i na veto Bugarske. Izvještaj ovo naziva „primjerom neodgovorne politike Brisela“.
Da bi se vratilo povjerenje u europski projekat, analitičari predlažu nekoliko rješenja:
• Postaviti čvrst rok za pristupanje – do 2029. godine za zemlje koje ispunjavaju kriterije.
• Implementirati sistem certifikacije napretka s mehanizmima sankcija za nazadovanje – poput suspenzije finansiranja ili prava glasa u institucijama EU.
• Obezbijediti fazne pogodnosti na putu ka članstvu – poput pristupa tržištu EU ili statusa posmatrača.
• Odvojiti proces pristupanja od bilateralnih sporova koji blokiraju napredak zemalja, kao u slučaju Bugarske i Sjeverne Makedonije.
• Dublje uključiti civilno društvo u procese reformi.
U izvještaju se, također, spominje takozvani „crnogorski model“ – strukturirane mape puta s jasnim fazama reformi koje bi trebale poslužiti kao primjeri za druge kandidate. Stoga EU mora ili obnoviti svoju ulogu pouzdane snage za reforme ili riskirati trajni gubitak povjerenja u regiji, u kojoj podrška integraciji već slabi.
