- Najavljeni prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj
Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine raspisala je 28. augusta prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS) za 23. novembar ove godine. Četiri člana CIK-a glasala su za ovu odluku, dok su dva bila protiv.
Odluka o raspisivanju prijevremenih predsjedničkih izbora u RS-u donesena je nakon što je sud 18. augusta potvrdio odluku CIK-a BiH o prestanku predsjedničkog mandata Miloradu Dodiku.
* * *
Istovremeno, dan ranije, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) odbacila je mogućnost održavanja prijevremenih predsjedničkih izbora u RS-u. NSRS je 22. augusta usvojila Informaciju u vezi s odlukom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i Rezoluciju u vezi s ovom informacijom.
U dokumentima koje je usvojila NSRS naglašava se da Narodna skupština ne prihvata i odbacuje neustavnu presudu Suda Bosne i Hercegovine, donesenu protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika.
NSRS odbacuje mogućnost održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i traži od svih političkih subjekata u Republici Srpskoj, političkih stranaka i pojedinaca da se ne registruju ni za kakve prijevremene predsjedničke izbore. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika već je najavio bojkot izbora. „SNSD se neće registrovati i neće učestvovati na ovim izborima. …Neće biti izbora u RS-u“, rekao je Dodik.
- Republika Srpska planira kontroverzni referendum
Narodna skupština Republike Srpske je 22. avgusta usvojila odluku o održavanju referenduma u RS-u u vezi s presudom Suda Bosne i Hercegovine protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, i odlukom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku njegovog mandata. Referendum je zakazan za 25. oktobar.
Referendumsko pitanje glasi: „Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i neustavne odluke Suda Bosne i Hercegovine, donesene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CEC-a o ukidanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku?“
Komentirajući ovaj korak, Dodik je za srbijanske medije rekao da se predstojeći referendum ne tiče direktno nezavisnosti Republike Srpske, ali da će biti „ozbiljno zagrijavanje“ za to.
- Dodik će tražiti od Rusije da uloži veto na mandat EUFOR-a Althea u BiH
Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik najavio je u intervjuu za ruske medije da će od Rusije tražiti da uloži veto na produženje vojne misije Europske unije u Bosni i Hercegovini, EUFOR Althea, tokom razmatranja ovog pitanja u Vijeću sigurnosti UN-a. „Zamoliću naše ruske prijatelje da u Vijeću sigurnosti ukinu saglasnost i stave veto na europske međunarodne snage“, rekao je Dodik.
Althea, vojna misija EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, počela je s radom 2004. godine kada su snage Europske unije zamijenile NATO trupe.
Dodik smatra europsku vojnu misiju „okupacijskom međunarodnom silom“ koja se koristi kao prijetnja protiv Srba. „Najčešće su korišteni kao prijetnja nama, Srbima, i kao dio ove okupacijske međunarodne sile“, primijetio je.
„Postoji lokalna civilna administracija stranca po imenu Šmit (visoki predstavnik međunarodne zajednice, Kristijan Šmit) i oružani dio ove okupacije koji se zove Althea. Želimo ukloniti oboje. A da bismo ih uklonili – moramo biti zasebna država“, rekao je Dodik. „Da bismo se svega ovoga riješili, moramo zahtijevati povlačenje okupacijskih snaga i uklanjanje stranaca iz procesa donošenja odluka. To nije moguće na nivou Bosne i Hercegovine, tako da Republika Srpska mora proglasiti nezavisnost i stvoriti mehanizam upravljanja koji je potpuno nezavisan od Sarajeva, Bosanaca i stranaca koji tamo žive“, dodao je.
Sa zahtjevom za pomoć, Milorad Dodik, kojem je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine oduzela mandat predsjednika Republike Srpske, obratit će se „ruskim prijateljima“ tokom serije planiranih posjeta Rusiji u narednim mjesecima.
„Uskoro ću otići u Moskvu, gdje ću održati sastanke s utjecajnim ljudima. Mislim da ću negdje u oktobru ponovo otići u Rusiju i da ću se moći ponovo sastati s ruskim predsjednikom. A sada ću otići pozvati naše ruske prijatelje da se pripreme za Generalnu skupštinu UN-a, zamoliću ih da razjasne ovu situaciju i podrže nas u našoj želji da održimo referendum i steknemo nezavisnost“, rekao je.
„Prvo, moramo se riješiti Althee, koja je oružana okupacijska formacija u Bosni i Hercegovini. I to ćemo učiniti, zamoliću naše ruske prijatelje da nam pomognu“, rekao je Dodik.
S obzirom na to da su izjave lidera bosanskih Srba iznesene u ruskim medijima, može se pretpostaviti da su njegovi prijedlozi u vezi s okončanjem misije EUFOR Althea koordinirani s ruskim rukovodstvom. Nije isključeno da će Rusija koristiti (ili već koristi) temu mandata vojne misije EU u Bosni i Hercegovini tokom rasprave o europskoj sigurnosti, a prije svega, okončanju rata u Ukrajini.
- Kosovski parlament izabrao predsjednika nakon višemjesečne političke blokade
Kosovski parlament je 26. augusta konačno izabrao novog predsjednika – u pitanju je poslanik Pokreta „Samoopredjeljenje“ (Vetëvendosje, LVV), Dimalj Baša. Stranka LVV sadašnjeg vršioca dužnosti premijera Kosova, Aljbina Kurtija, pobijedila je na parlamentarnim izborima u februaru, ali nije uspjela dobiti većinu u parlamentu.
Ovom odlukom deblokiran je rad parlamenta nakon desetina neuspješnih pokušaja izbora predsjednika parlamenta, koji su se dogodili od otvaranja konstitutivne parlamentarne sjednice u aprilu.
Dimalj Baša je stekao visoko obrazovanje u SAD-u i radio je u kancelariji kongresmena. Ima američko državljanstvo. Postao je peti kandidat za poziciju predsjednika parlamenta iz Pokreta „Samoopredjeljenje“. Kandidatu LVV-a bilo je potrebno 58 sastanaka da konačno dobije podršku većine poslanika.
Za Bašu je glasalo 73 poslanika, 30 je bilo protiv, a osam suzdržano. Pored glasova „Samoopredjeljenja“, iz čijih redova dolazi, Baša je dobio glasove poslanika Demokratske partije Kosova (Partia Demokratike e Kosovës, PDK) i, dijelom, Alijanse za budućnost Kosova (Aleanca për Ardhmërinë e Kosovës, AAK). Poslanici vodeće srpske stranke na Kosovu, „Srpske liste“, glasali su protiv izbora Baše.
Vođa Demokratske partije Kosova, Memli Krasnići, objasnio je da je njegova stranka podržala Bašu „da bi deblokirala proces“, iako to u normalnoj situaciji ne bi učinila.
U svom prvom govoru na vlasti, Baša je pozvao poslanike da „rade zajedno uprkos političkim razlikama“ i obratio se Srbiji s pozivom da prizna nezavisnost Kosova.
Izabrano je i nekoliko potpredsjednika parlamenta iz opozicije i manjina, ali potpredsjednik iz srpske zajednice nije. Nijedan kandidat iz srpske zajednice, uključujući predstavnika „Srpske liste“, Slavka Simića, nije dobio potreban broj glasova. Članovi stranke „Srpska lista“ već su podnijeli žalbu Ustavnom sudu u Prištini „zbog ozbiljnog kršenja prava srpske zajednice“.
Dakle, izbor Dimalja Baše omogućio je deblokadu kosovskog parlamenta i otvorio put formiranju nove vlade. Međutim, sporovi oko izbora poslanika iz srpske zajednice ukazuju na to da je politička situacija na Kosovu i dalje nestabilna.
- Kosovske vlasti otvaraju novi most u Mitrovici uprkos kritikama
Jedan od dva nova mosta preko rijeke Ibar u Kosovskoj Mitrovici, koje grade kosovske vlasti, otvoren je za saobraćaj vozila.
Vlada Kosova naglasila je da je izgradnja ovih mostova – jednog za pješake i jednog za vozila – namijenjena povezivanju Sjeverne Mitrovice, gdje uglavnom žive Srbi, s Južnom Mitrovicom, gdje žive Albanci, radi bolje komunikacije između dva dijela etnički podijeljenog grada.
Izgradnja mostova počela je 1. jula. Vlada Kosova je za ovaj projekat izdvojila oko tri miliona eura.
Dva mosta se nalaze pored glavnog mosta preko rijeke Ibar, koji grad dijeli na sjeverni dio, naseljen uglavnom Srbima, i južni dio, gdje žive Albanci.
Glavni most između Sjeverne i Južne Mitrovice potpuno je rekonstruisan prije nekoliko godina novcem Europske unije, ali je zatvoren za saobraćaj i stalno ga čuvaju NATO snage na Kosovu, KFOR.
Nakon sukoba 1999. godine, na ovom mostu zabilježeni su brojni incidenti između Albanaca iz Južne Mitrovice i Srba iz sjevernog dijela grada.
Srpske vlasti kritikovale su otvaranje novog mosta preko Ibra.
Direktor vladine Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Petar Petković, izjavio je da je otvaranje novog mosta „nezakonito“ i da predstavlja „novi eskalacijski korak koji direktno potkopava mir na sjeveru Kosova“.
U julu je vodeća srpska stranka na Kosovu, „Srpska lista“, podnijela građansku peticiju predstavnicima međunarodne zajednice protiv izgradnje mostova na rijeci Ibar.
Predstavnici međunarodne zajednice također su se usprotivili otvaranju glavnog mosta u Kosovskoj Mitrovici, navodeći da bi se ovo pitanje trebalo riješiti dijalogom između Beograda i Prištine.
Europska unija je objavila da izgradnja dva nova mosta preko rijeke Ibar „ima praktičan i politički značaj“ i da svaki infrastrukturni projekat između Sjeverne i Južne Mitrovice zahtijeva blisku koordinaciju i dijalog svih uključenih zajednica.
- Sudbina NIS-a ostaje neizvjesna
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država po šesti put je odgodilo primjenu sankcija protiv Naftne industrije Srbije (NIS), ovaj put do 26. septembra.
„Krajnji cilj je uklanjanje NIS-a sa liste sankcija Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a, što je proces koji je nezavisan od Srbije. Nadamo se da će nastavak pregovora na visokom nivou između SAD-a i Rusije doprinijeti napretku u vezi sa cijelim paketom američkih sankcija protiv ruskih kompanija, kao i sporazumu koji može pozitivno uticati na uklanjanje neizvjesnosti u vezi sa „Naftnom industrijom Srbije“ i uklanjanjem kompanija sa liste sankcija“, izjavila je ministrica rudarstva i energetike Srbije, Dubravka Đedović Handanović.
SAD su 10. januara uvele sankcije protiv „Gazprom njefta“ zbog ruske agresije na Ukrajinu. Na listu sankcija uvršten je i NIS, gdje je „Gazprom njeft“ imao kontrolni udio.
Krajem februara, „Gazprom Neft“ je prenio 5,15% dionica NIS-a na „Gazprom“. Sada „Gazprom Neft“ ima 44,85% dionica NIS-a, a „Gazprom“ 11,3%. Dodatnih 29,87% dionica NIS-a je u vlasništvu Srbije, a ostatak u vlasništvu manjinskih dioničara.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je naglasio da Rusija mora u potpunosti izaći iz vlasništva nad NIS-om, ali je odbacio ideju nacionalizacije, navodeći da Beograd „neće uzimati rusku imovinu“.
Direktor „Srbijagasa“, Dušan Bajatović, početkom augusta je izjavio da je Beograd spreman kupiti kompaniju. Međutim, ruska strana je jasno stavila do znanja da NIS „nije na prodaju“.
U međuvremenu, poslovni rezultati kompanije se pogoršavaju: u prvoj polovini 2025. godine, NIS je pretrpio gubitke od 30 miliona eura.
- Tri osobe uhapšene u Moldaviji zbog navodnog učešća u obuci u ruskim kampovima u BiH
Moldavska policija privela je trojicu muškaraca starosti 27, 36 i 50 godina zbog sumnje da su učestvovali u subverzivnim aktivnostima. Prema podacima Tužilaštva za organizovani kriminal i posebne slučajeve (PCCOCS), oni su obučavani u augustu 2024. u ruskim kampovima na teritoriji Republike Srpske (Bosna i Hercegovina).
Svrha ovih obuka, kako su naveli tužioci, bila je priprema za masovne nerede tokom predsjedničkih izbora i referenduma u Moldaviji u jesen 2024. godine. Pritvoreni se terete za obuku u kontroli dronova, vježbanje nasilnih akcija u blizini vladinih zgrada i ambasada, kao i obuku u sukobima s policijom.
Prema istrazi, svaki učesnik je plaćen 300-400 dolara za „modul“, a osoba iz Rusije je koordinirala shemu putem platforme Telegram.
Među pritvorenima su osobe s kriminalnom prošlošću, od kojih se jedna smatrala nezvaničnim vođom protesta povezanih sa zabranjenom proruskom strankom „Šor“. Moldavski sigurnosni stručnjaci smatraju Ilana Šora, odbjeglog biznismena koji sada živi u Rusiji, glavnim organizatorom balkanskih kampova za obuku.
Ovo je druga serija hapšenja: u oktobru 2024. godine sedam osoba je privedeno pod sličnim optužbama. Vlasti Republike Srpske, zauzvrat, nastavljaju da negiraju postojanje takvih kampova.
Moldavija intenzivira borbu protiv proruskih mreža, koje, prema njenim riječima, koriste Balkan kao poligon za pripremu nereda. Hapšenja pokazuju razmjere operacija, u kojima su isprepleteni interesi lokalnih kriminalnih grupa i ruskih struktura.
