Mađarska 1. jula preuzima rotirajuće predsjedavanje EU. Ubrzanje proširenja EU na Zapadni Balkan je glavni prioritet predsjedavanja Budimpešte.
„EU je dugo bila snažno angažovana na obezbeđivanju europske perspektive za Zapadni Balkan, jer Zajednica ne može biti potpuna bez pristupanja ovog regiona. Integracija regiona koristi Europskoj uniji u ekonomskom, sigurnosnom i geopolitičkom smislu”, navodi se u programu mađarskog predsjedavanja.
Treba li region očekivati brz napredak na europskom putu u narednih šest mjeseci?
Crna Gora
Zemlje Zapadnog Balkana nalaze se na različitim „udaljenostima“ od „ulaznih vrata“ EU. Crna Gora je najbliža članstvu u Europskoj uniji.
Podgorica je 26. juna potvrdila svoj status lidera u europskim integracijama nakon pozitivne Procjene ispunjavanja privremenih mjerila (IBAR) za poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava, potvrđenog na Međuvladinoj konferenciji.
Ova značajna odluka označava završnu fazu europskih integracija Crne Gore. Posljednji takav pozitivan izvještaj dobila je Hrvatska, koja je ubrzo postala punopravna članica Europske unije.
“IBAR je dostignuće koje najavljuje da ulazite u završnu fazu pregovaračkog procesa. Ovo je snažan politički signal za građane Crne Gore da je proces proširenja živ“, istakao je europski komesar za susjedstvo i proširenje, Mađar Oliver Varhelyi. “Završna faza pristupnih pregovora znači da je pristupanje neizbježno”, naglasio je on.
Međutim, narednog dana radost i optimizam zasjenilo je usvajanje Rezolucije o logoru Jasenovac u crnogorskom parlamentu. Logorii Dachau i Mauthausen dodani su na listu prije glasanja, ali jasno je da se suština nije promijenila – vladajuća većina pokušala je postići simboličnu ravnotežu nakon što je crnogorska delegacija glasala za Rezoluciju o Srebrenici na Generalnoj skupštini UN.
Ovaj korak ukazuje na spoljnopolitičke prioritete aktuelne vlasti u Podgorici. Vjerovatno je da je Beograd podržao Rezoluciju o logoru Jasenovac, ali ne i Zagreb.
Sada Hrvatska može značajno da zakomplikuje napredak Crne Gore u europskim integracijama zbog prisustva problematičnih bilateralnih pitanja na nivou EU – bivši logor Morinj, pogranično područje kod poluostrva Prevlaka, školski brod Jadran…
S obzirom na to da EU ne voli neriješena bilateralna pitanja, završna faza pristupanja Crne Gore može biti odgođena.
Prema jednoj verziji, Beograd je namjerno vršio pritisak na Podgoricu tražeći donošenje Rezolucije o logoru Jasenovac, kako bi posvađao dva susjeda i usporio europske integracije Crne Gore. Međutim, ovo je samo verzija.
Srbija
Ako ukratko pokušamo da opišemo europske integracije Srbije, glavna stvar je nada Beograda da će mađarsko predsjedavanje EU stvoriti uslove za otvaranje novih poglavlja. Kao što znate, ovaj proces je zaustavljen, uglavnom zbog nespremnosti Srbije da isprati zahtjeve EU za spoljnu i sigurnosnu politiku, odnosno, zbog odbijanja srpskih vlasti da se pridruže europskim sankcijama protiv Ruske Federacije.
Budimpešta, koja ne žuri da podrži restriktivne mjere protiv Rusije, ne smatra aktuelnu politiku zvaničnog Beograda preprekom europskim integracijama. Prema riječima ministra spoljnih poslova Mađarske Petera Sijartoa, do kraja godine može se očekivati otvaranje jednog ili dva naredna pregovaračka poglavlja sa Srbijom.
To će biti maksimum koji tandem Orban-Vučić može da postigne za šest mjeseci mađarskog predsjedavanja. Beograd neće moći da napravi rekordan „ulet” ispred Crne Gore. I to ne zbog politike antiruskih sankcija, već zbog kosovskog problema, koji onemogućava da se Srbija zamisli kao članica Europske unije.
Kosovo
Nedostatak napretka u dijalogu sa Beogradom takođe je prepreka na europskom putu Prištine. Politika aktuelne kosovske vlade, koja ne ispunjava uvijek preporuke EU, a ponekad ni zahtjeve o odnosima sa Srbima, ne doprinosi europskim integracijama. Ne samo ogorčenje Beograda, već i iritaciju Brisela izazivaju suspenzija osnivanja Zajednice srpskih većinskih općina (ZSO), zabrana prometa dinara u gotovini, borba protiv tzv. „paralelnih” srpskih institucija i mnogi drugi prištinski koraci.
Najnoviji dijalog uz posredovanje Europske unije i komentari europskih predstavnika pokazali su da EU ne razumije želju čelnika Kosova da prvo dobiju potpis Srbije na Osnovni Ohridski sporazum (odnosno da dobiju garancije ili faktičko priznanje), a potom i da počnu razgovori o osnivanju ZSO.
Kao rezultat toga, danas je situacija sa europskim integracijama Kosova mnogo komplikovanija nego prije nekoliko godina. Europska unija je čak uvela restriktivne mjere protiv Prištine, što je najbolji primjer loših odnosa Kosova i EU. S obzirom na veoma dobre odnose Beograda i Budimpešte, predsjedavanje Mađarske Europskom unijom ne obećava ništa novo za Prištinu.
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija je još jedna zemlja koja je nedavno pokvarila europske izglede.
Dolazak na vlast VMRO-DPMNE, koji neće učiniti odmah nikakve ustupke Bugarskoj, stavlja makedonske europske integracije na čekanje. Osim toga, želja skopskih zvaničnika da u komunikaciji koriste nepromijenjeno ime zemlje (i time stvaraju napetost u odnosima s Grčkom) umanjuje lobi za integraciju Sjeverne Makedonije u EU.
Međutim, aktuelnu makedonsku vladu ne treba smatrati antieuropskom, a odnose Skoplja i Brisela kao ćorsokak.
Vlada VMRO-DPMNE (sa koalicionim partnerima) spremna je da razgovara o raznim opcijama za kompromis sa bugarskom stranom i već nudi opcije. Na nedavno održanom Dubrovačkom forumu, zvaničnici Sjeverne Makedonije su izjavili da su spremni prihvatiti aktuelne zahtjeve Bugarske – da se izmijeni Ustav i da se u tekst uključi “bugarska manjina”. Jedini uslov Skoplja je da ustavne promjene stupe na snagu danom pristupanja Sjeverne Makedonije Europskoj uniji.
Imenovanje nove vlade u Sofiji (teško je reći kada će se to dogoditi) trebalo bi da da odgovor o spremnosti Bugarske da prihvati makedonski prijedlog.
Ipak, s obzirom na bliske veze VMRO-DPMNE i Orbana, mađarsko predsjedništvo može pomoći Sjevernoj Makedoniji da svoju viziju odnosa s Bugarskom prenese europskim strukturama. Malo je vjerovatno da će Mađari biti otvoreni lobisti za interese Makedonaca u EU, ali Budimpešta očito neće biti uključena u promociju bugarske vizije makedonskog pitanja.
Albanija
Malo je vjerojatno da će mađarsko predsjedavanje pomoći Albaniji. Sukob sa susjednom Grčkom oko Fredija Belerija teško je razumljiv Briselu i Budimpešti, a kamoli rješiv.
S jedne strane, priča o izabranom gradonačelniku albanskog grada Himare (optuženom za podmićivanje birača), koji je poslat u zatvor, ali je iz Grčke izabran za poslanika u Europskom parlamentu, utiče na prava manjina (prema Ateni, krši prava albanskih Grka). S druge strane, radi se o važnom pitanju za EU – vladavini prava (prema Tirani). Sve je to previše komplikovano za eurobirokrate.
Međutim, moguće je da će Budimpešta, koja evropsku integraciju Zapadnog Balkana smatra svojim prioritetom, pokušati da „pomiri” Grke i Albance, bez suviše detaljisanja, kako bi barem sprječila Grčku da blokira europske integracije Albanije.
Bosna i Hercegovina
Može doći do paradoksalne, čak i apsurdne situacije sa europskim integracijama Bosne i Hercegovine za vrijeme predsjedavanja Mađarske, kada bi napredak na putu zemlje ka EU osigurao proruski Milorad Dodik, a ne proevropske, prozapadne snage BiH.
Dodikovo lično prijateljstvo sa Orbanom, blisko partnerstvo Republike Srpske (RS) i Mađarske sigurno će uticati na odnose u trouglu Banjaluka – Brisel – Sarajevo. Nemoguće je da će Budimpešta biti u stanju u potpunosti prepisati politiku EU prema BiH, identifikujući RS kao partnera i saveznika. Ali postoji mogućnost da Brisel bude blaži i manje kritičan prema Dodikovim inicijativama za otcjepljenje tokom mađarskog predsjedavanja. Narednih šest mjeseci će nam pokazati da li je to dovoljno za, recimo, finansiranje projekata RS iz europskih fondova ili početak pregovora sa Bosnom i Hercegovinom o ulasku u EU.
