Centar za zapadnobalkanske studije (CWBS) organizovao je u Podgorici okrugli sto pod nazivom “Hibridni uticaji u jugoistočnoj Europi”, na kojem su se okupili međunarodni eksperti kako bi razgovarali o aktuelnim izazovima za stabilnost Zapadnog Balkana.
U diskusiji su učestvovali vodeći stručnjaci iz različitih zemalja, koji su iznijeli svoje ocjene situacije, konkretne primjere destruktivnog hibridnog uticaja i izglede za dalji razvoj.
Stručnjaci se slažu da se Zapadni Balkan suočava sa ozbiljnim hibridnim prijetnjama koje zahtijevaju koordiniran odgovor međunarodne zajednice. Naglašena je potreba za zajedničkim naporima u suprotstavljanju hibridnim prijetnjama, uzimajući u obzir iskustva stečena u različitim zemljama i regijama.
Agim Musliu: Etničke tenzije oko mosta na Ibru
Agim Musliu, direktor Instituta Octopus u Prištini, govorio je o konkretnom slučaju hibridne konfrontacije na primjeru mosta na Ibru u Mitrovici, koji je postao simbol etničke podjele. Musliu je naglasio da ovaj raskol često dovodi do napetosti i sukoba, jer se most koristi kao fizička i simbolička barijera između dvije zajednice.
“Most se može koristiti za političko nasilje, proteste, blokade ili druge nasilne akcije. Svaka destabilizacija regiona može donijeti šire političke posljedice, posebno u kontekstu odnosa Srbije i Kosova”, istakao je Musliu.
Balša Božović: Nepravedan mir u Ukrajini kao prijetnja Zapadnom Balkanu
Balša Božović, predsjednik Regionalne akademije demokratskog razvoja u Beogradu, istakao je da bi postizanje nepravednog mira u Ukrajini predstavljalo prijetnju za Zapadni Balkan. Ekspert smatra da bi se nastojalo na isti način riješiti i kosovsko pitanje.
On je izrazio bojazan da bi ista rješenja mogla biti predložena za Ukrajinu i Zapadni Balkan, gdje “niko ne bi bio potpuno kriv i niko ne bi bio potpuno nezadovoljan”. Božović je naglasio da bi takav pristup mogao dovesti do trajne dominacije agresora.
Momčilo Radulović: Ruski hibridni uticaj i potreba za kontramjerama Zapada
Momčilo Radulović, šef Europskog pokreta Crne Gore, iznio je svoja razmišljanja o sistemu ruskog hibridnog uticaja koji postoji na Zapadnom Balkanu i širom regiona Europe. Opisao ga je kao fleksibilan sistem koji brzo uči i može nadmudriti Zapadne sisteme zaštite.
Riječ je o “hobotnici” koju čine državne, paradržavne, parainstitucionalne i paraideološke strukture koje od strane Rusije vrše različite vrste uticaja na svim kontinentima, pa i na Zapadnom Balkanu”, rekao je Radulović. On tvrdi da glavni problem nije toliko stvarni ruski uticaj, već nedostatak efikasnih kontramjera koje bi Zapad trebalo da preduzme.
Danilo Kalezić: Rusija destabilizuje Crnu Goru
Danilo Kalezić, viši naučni saradnik Instituta za historiju Crne Gore, fokusirao se na strategije destabilizacije koje Rusija primjenjuje u Crnoj Gori. On je objasnio da Rusija koristi politikom dva koncepta: stabilizacija (Srbija) i destabilizacija (Crna Gora do 2020. godine).
Kao primjer, Kalezić je naveo dva glavna rizika. Jedan je vezan za rekonstrukciju crnogorske vlade koju bi mogli da preuzmu bivši lideri Demokratskog fronta – političke snage čiji su predstavnici optuženi za državni udar 2016. godine. Drugi rizik je vezan za planove za obnovu kapele Srpske pravoslavne crkve na Lovćenu, što može doprinijeti jačanju velikosrpskog nacionalizma i lokalnoj destabilizaciji.
“Destabilizacija će doprinijeti produbljivanju ruskog uticaja”, naglasio je Kalezić.
Sergij Morugin: Ruska kultura kao hibridno ratno oružje
Sergej Moruhin, suosnivač medijskog projekta Balkan Observer, napomenuo je da u hibridnom ratu ništa ne biva pošteđeno, pa ni kultura, a ruska kultura je i dalje popularna na Zapadnom Balkanu. Ekspert je naveo konkretne primjere kako je kultura iskorištavana za postizanje političkih ciljeva, uključujući kompromitiranje ukrajinskih povijesnih ličnosti i promoviranje antiukrajinskih i antieuropskih osjećaja.
Događaj su moderirali Ljubomir Filipović i Natalija Iščenko (CWBS).
Ljubomir Filipović je ukazao na nedostatak znanja o Ukrajini, njenoj historiji i kulturi u regionu. Takva svijest je potrebna za bolje razumijevanje temelja tekućeg rusko-ukrajinskog sukoba i suprotstavljanje ruskim narativima.
Natalija Iščenko je naglasila da će efikasniji otpor destruktivnim hibridnim uticajima, na šta god da ciljaju, doprinijeti stabilnosti i miru, kako u regionu, širom Europe, tako i u ostatku svijeta.
