„Slučajna” fotografija koja se pojavila na vojnim forumima početkom marta 2026. godine izazvala je žustru diskusiju o sigurnosnoj situaciji u jugoistočnoj Europi i izazvala napetost u odnosima Beograda sa susjedima. Na slici je snimljen srpski borbeni avion MiG-29 s najnovijim naoružanjem kakvo se do sada nije pojavljivalo u arsenalima niti jedne zemlje u Europi.
Radi se o kineskim hipersoničnim raketama CM-400 AKG sposobnim za pogađanje ciljeva na udaljenosti od više stotina kilometara. Pojava takvog oružja u Beogradu ne samo da je promijenila odnos snaga u regiji, već je izazvala i nervoznu reakciju u susjednoj Hrvatskoj.
Dok se zvanični Zagreb obraća NATO-u, upozoravajući na novu prijetnju, srpski predsjednik Aleksandar Vučić najavljuje pripreme za odbranu od „neprijateljskih” susjeda. Šta stoji iza izjava srpskog lidera: stvarni strah od napada, „ruka Moskve” ili politička tehnologija?
Hipersonična „Zagrepčanka”
Na internetu (na vojno-tehničkom forumu MyCity Military) je 9. marta objavljena fotografija aviona Ratnog vazduhoplovstva Srbije, opremljenog novim raketama, čije prisustvo u srpskoj vojsci ranije nije bilo poznato. Kasnije je postalo poznato da fotografija prikazuje srpski borbeni avion MiG-29 sa dvije rakete vazduh-zemlja CM-400 AKG postavljene na potkrilnim nosačima. Prema informacijama iz medija, avion pripada 101. lovačkoj eskadrili 204. avijacijske brigade, koja je stacionirana na vojnom aerodromu u Batajnici, kod Beograda. CM-400 AKG je hipersonična balistička (ili, kako je stručnjaci nazivaju, kvazibalistička) raketa lansirana iz zraka. Proizvođač CM-400 je Kineska korporacija za vazduhoplovnu nauku i industriju (CASIC).
Rakete su već u upotrebi Ratnog vazduhoplovstva Narodnooslobodilačke vojske Kine i Pakistanskog ratnog vazduhoplovstva. Srbija je postala prva zemlja u Europi koja je dobila rakete ovog tipa.
Deklarisani domet CM-400 AKG je do 240 kilometara, ali nakon indijsko-pakistanskog sukoba 2025. godine, predstavnici pakistanskog ratnog zrakoplovstva izjavili su da je CM-400AKG sposoban pogoditi ciljeve na udaljenosti od 400 km. Radio-televizija Srbije (RTS) je pisala da je u medijima i na društvenim mrežama nova raketa Oružanih snaga Srbije nazvana „Zagrepčanka”, jer navodno može pogoditi Zagreb.
Žalba NATO-u
Vijesti o novom srpskom oružju dugog dometa, posebno u kontekstu rasprava o hipotetičkim napadima na glavni grad susjedne države, izazvale su zabrinutost u Hrvatskoj, što je sasvim razumljivo. Prvo, Zagreb je već pretrpio napade srpskih raketa tokom rata 1990-ih. Drugo, s obzirom na ruske balističke napade na ukrajinske gradove i iranske napade u Perzijskom zaljevu, koji su postali strašna stvarnost današnjice, čak se i hipotetičke rasprave o raketnim napadima doživljavaju s velikim oprezom.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je 12. marta da će Zagreb upozoriti NATO partnere na novu hipersoničnu raketu kineske proizvodnje koja, prema medijskim izvještajima, navodno pripada Oružanim snagama Srbije. Iako je naglasio da ne očekuje da će Srbija moći koristiti hipersonične rakete protiv susjednih zemalja, Hrvatske ili bilo koje druge, ipak će, prema njegovim riječima, „razgovarati s našim NATO partnerima i upozoriti ih na takvo oružje, koje je novo u arsenalu Oružanih snaga Srbije”.
Sljedećeg dana, Plenković je rekao da je već obavijestio generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea o pojavi „vrlo ozbiljnog naoružanja”, koje ranije nije viđeno u Europi, nazivajući tu informaciju relevantnom za Alijansu i njene države članice.
Osjećaj prijetnje
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u svom govoru na državnoj televiziji RTS uveče 12. marta, potvrdio je kupovinu kineskih hipersoničnih raketa, iako je napomenuo da je avion s raketama „slučajno fotografisan”. „Uspješno smo integrirali kinesku raketu na ruski lovac četvrte generacije MiG-29. I danas su to najbolje opremljeni MiG-ovi u cijeloj Europi, mislim i u cijelom svijetu”, pohvalio se. Prema riječima Vučića, CM-400 zaista može pogoditi ciljeve udaljene do 400 km. Novu akviziciju opisao je kao „strašno skupe i strašno efikasne rakete”, ali je dodao da je Srbija „dobila popust”. „Imamo značajan broj ovih raketa, a bit će ih još”, primijetio je Vučić.
Predsjednik Srbije je objasnio da je razlog koji je podstakao Beograd da kupi ovo kinesko oružje osjećaj prijetnje izazvan formiranjem vojnog saveza Zagreba, Tirane i Prištine. „Ovaj vojni savez je direktno usmjeren protiv Srbije. Nema drugog razloga zašto je stvoren ovaj vojni savez. A onda su se iznenadili kada su vidjeli da imamo rakete”, rekao je. „Danas ne bih potcijenjivao Vojsku Srbije, što mi obično radimo, ali još manje želim potcijeniti one koji sklapaju vojne saveze protiv nas”, izjavio je Vučić.
Prema riječima predsjednika Srbije, Hrvatska, Albanija i Kosovo stvaraju vojni savez kako bi jednog dana napali. „Čekat će trenutak koji će se dogoditi u budućnosti, kada dođe do većeg raskola između Europljana i Rusa, i kada dođe do još većeg raskola na Bliskom istoku. …Iskreno mislim da su to njihove jedine namjere. …Čekaju povoljan trenutak kada će u svijetu nastati opći haos i kada će, kako misle, imati priliku”, rekao je. „Pripremamo se za njihov napad”, ukazao je Vučić, dodajući da „Srbija ima dovoljno snaga odvraćanja”, te da „građani Srbije mogu mirno spavati”. „Srbija je dovoljno jaka da sačuva svoj teritorijalni integritet, suverenitet, slobodu i sigurnost svojih građana. I neće nas napasti ne zato što ne žele, već zato što znaju kakav će biti odgovor”, naglasio je.
Rat je prošlost
Zvanični Beograd je ranije izjavio da vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine smatra prijetnjom. Međutim, ovako jasna i nedvosmislena izjava srpskog predsjednika o pripremi susjednih zemalja („dvije zemlje i jedan entitet”, kako kaže Vučić) za napad na Srbiju čula se prvi put.
Plenković je negirao Vučićeve izjave, rekavši da saradnja na nivou ministarstava odbrane Hrvatske, Albanije i Kosova uopće nije usmjerena protiv Srbije. „Ovo je potpuno izmišljena tema koja bi navodno trebala da podrži narativ o nekoj vanjskoj prijetnji Srbiji na domaćem političkom nivou”, rekao je hrvatski premijer, dodajući da Hrvatska o takvim stvarima ni ne razmišlja. „Imate posla sa susjedima za koje je rat prošlost. Agresija Miloševićevog režima je prošlost”, naglasio je.
Plenković je također još jednom negirao Vučićeve optužbe o miješanju Hrvatske u unutrašnje stvari Srbije (podrška studentskim protestima i pokušaji organiziranja „obojene revolucije”).
Izjave iz Beograda o hrvatskom tragu u protestnom pokretu čuju se već nekoliko mjeseci, ali sada im je dodana i tema „pripreme vojnog napada”. Zašto se retorika Beograda zaoštrava?
Tri verzije
Verzija 1. Fotografija srpskog aviona s raketama kineskog dometa snimljena je slučajno.
Nakon čega je Vučić, koliko je mogao, opravdavao kupovinu kineskog oružja, a iz nekog razloga priča o prijetnji agresijom od strane vojnog saveza Zagreba, Tirane i Prištine činila mu se prikladnom u tom kontekstu.
Verzija 2. Tema „hrvatsko-albanske prijetnje” je „proslijeđena” Vučiću iz Moskve.
Ovu verziju potkrepljuju izjave Rusa koje su se čule istih tih dana, početkom marta.
Šefica delegacije Ruske Federacije na plenarnoj sjednici Foruma za sigurnosnu saradnju OEBS-a u Beču je 11. marta u svom govoru „skrenula pažnju” na „problem subregionalnih vojnih blokova koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu”, podsjećajući da su u proljeće 2025. godine Zagreb, Tirana i Priština zaključili sporazum o saradnji u oblastima odbrane i sigurnosti.
Nekoliko dana ranije, 4. marta, zvanična predstavnica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da je antisrpski naboj hrvatsko-albanskog projekta očigledan. „Beograd opravdano diže uzbunu, shvatajući svu opasnost od rasta neprijateljske komponente snaga na svojim granicama. …Pozivamo Zapadne zemlje, prije nego što i ovdje bude prekasno, da prestanu podsticati nepovjerenje između balkanskih država, gurajući ih u trku u naoružanju i na kraju povećavajući rizike od vojnog sukoba u jugoistočnoj Europi”, rekla je Zaharova.
Ruski zvaničnici nisu javno govorili o „pripremi napada”, ali su u svojim izjavama skrenuli pažnju na „ozbiljnu prijetnju miru” i povećanje „rizika od vojnog sukoba” zbog stvaranja onoga što smatraju antisrpskim vojnim savezom. Ne može se isključiti da u nekim nejavnim komunikacijama koriste radikalnije definicije, uvjeravajući srpsko rukovodstvo da se susjedi pripremaju za napad.
Verzija 3. Izbori
Još jedan susjed Srbije, Mađarska, uskoro će održati parlamentarne izbore. Mađarski lider Viktor Orban učinio je vrlo oštru konfrontaciju s Ukrajinom glavnom temom izborne kampanje. U početku je optužio Kijev za miješanje u unutrašnje stvari i podršku opoziciji, uključujući protestne akcije. Bliže izborima ove optužbe su dopunjene prijetećim izjavama o pripremama Ukrajinaca za sabotažu. Čak je donesena i odluka o uključivanju vojske u čuvanje energetskih objekata.
Čitajući istovremeno mađarske i srpske vijesti iz politike, moglo bi se pomisliti da su srpske vlasti mogle posuditi neke tehnike političke tehnologije od svojih susjeda. Jer, najvjerovatnije, za otprilike godinu dana Srbija će se suočiti s parlamentarnim izborima, a moguće i predsjedničkim.
Analitička grupa CWBS-a
