Ova balkanska nacija, smještena između istočnih granica Europe i jadranske obale, našla se više puta u glavnim svjetskim vijestima tijekom 2024. Među najistaknutijim trenucima bili su uhićenje bivšeg predsjednika Ilira Mete pod optužbama za korupciju, veliki politički prosvjedi i sve veća uloga Albanije u migracijskoj politici Europe. Ne možemo govoriti o svakom velikom političkom događaju koji se dogodio u Albaniji 2024, ali možemo istražiti najvažnije događaje koji su oblikovali put Albanije 2024. godine. Možda nam događaji prošle godine mogu dati uvid u ono što 2025. sprema ovoj zemlji.
Politička previranja i javni nemiri
Godina 2024. bila je godina pojačanih političkih napetosti u Albaniji. Prosvjedi i parlamentarni sukobi ukazali su na izazove vlasti i oporbe u zemlji, i posljedično, na prosvjede u listopadu i rezultate lokalnih izbora.
Parlamentarni prosvjedi u listopadu
Dana 3. listopada, albanski parlament utonuo je u kaos kada su se oporbeni zastupnici iz Demokratske stranke sukobili s vladajućom Socijalističkom strankom zbog osude istaknutog političara Ervina Salianjija. Priču o Ervinu Salianjiju već smo detaljno obradili, ali ukratko, ovaj je incident izazvao niz protuvladinih prosvjeda, s prosvjednicima koji su izašli na ulice Tirane. Oporba je tražila uspostavu privremene prijelazne vlade, optužujući vladajuću Socijalističku partiju za korupciju i zlouporabu ovlasti.
Prosvjedi su dosegli vrhunac 7. listopada, kada su se deseci tisuća građana, predvođeni oporbenim čelnicima, okupili na središnjem Skenderbegovom trgu u Tirani. Na skupu su govorili istaknuti oporbeni predstavnici, uključujući Salija Berishu i Moniku Kryemadhi, koji su optužili Socijalističku stranku za monopoliziranje vlasti i supresije različitosti mišljenja.
Dok su prosvjedi uglavnom bili mirni, napetosti su eskalirale kada su prosvjednici pokušali prići uredu premijera, što je izazvalo intervenciju policije. Suzavac i vodeni topovi korišteni su kako bi se rastjerala gomila, što je dovelo do nekoliko ozlijeđenih i uhićenih. Ova demonstracija sile od strane vlasti izazvala je kritike organizacija za ljudska prava.
Rezultati lokalnih izbora
U svibnju je Socijalistička partija ostvarila veliku pobjedu na lokalnim izborima, osiguravši 53 od 61 općine. Ova uvjerljiva pobjeda još je više zacementirala dominaciju stranke. Međutim, to je također izazvalo optužbe za zastrašivanje glasača i nepravilnosti, osobito u urbanim područjima poput Drača i Skadra.
Čelnici oporbe tvrdili su da je Socijalistička partija iskoristila državne resurse i utjecaj na medije kako bi stekla nepravednu prednost. Unatoč ovim optužbama, međunarodni promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ocijenili su izbore uglavnom slobodnima, ali su primijetili zabrinutost zbog pristranosti medija i nejednakih uvjeta kampanje.
Fragmentirana oporba bila je ključni čimbenik uspjeha Socijalističke partije. Demokratska stranka, koja se još uvijek oporavlja od unutarnjih podjela nakon lošeg rezultata na izborima 2021, nije uspjela konsolidirati svoju bazu. Slično tome, Slobodarska stranka na čelu s Ilirom Metom pokušala je popuniti prazninu, ali joj je nedostajala organizacijska snaga. Opozicija apsolutno treba kohezivniju strategiju ako želi predstavljati ozbiljan izazov Socijalističkoj partiji, koja je na vlasti u Albaniji od 2013.
Uhićenje Ilira Mete: prekretnica u albanskoj politici
Ne možemo govoriti o ključnim događajima 2024. godine u Albaniji, a da ne govorimo o uhićenju bivšeg predsjednika Ilira Mete 21. listopada. Posebna struktura za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (SPAK) privela je Metu po povratku s Kosova, optužujući njega i njegovu suprugu, Moniku Kryemadhi, za korupciju, pranje novca i prikrivanje osobnih prihoda i imovine.
(Ne)Politički slučaj
Meta, koji je bio predsjednik od 2017. do 2022, a sada je čelnik oporbene Slobodarske stranke (Partia e Lirisë), odbacio je optužbe. Njegovo uhićenje, koje se dogodilo nekoliko mjeseci prije nacionalnih parlamentarnih izbora, izazvalo je bijes među njegovim pristašama.
Optužbe protiv Mete proizlaze iz istraga o navodnim financijskim malverzacijama tijekom njegova mandata, uz tvrdnje da je usmjeravao javna sredstva na privatne račune i da nije prijavio značajnu imovinu. Dužnosnici SPAK-a također su otkrili dokaze koji povezuju Metu s offshore računima i lažnim tvrtkama. Dok je vlada pozdravila uhićenje kao pobjedu antikorupcijskih napora, predstavnici oporbe tvrdili su da je vrijeme objave – tako blizu nacionalnih izbora – bilo birano, s ciljem slabljenja opozicije u kampanji.
Kriv dok se ne dokaže da je nevin
Dok većina uhićenje vidi kao neophodan korak ka odgovornosti i borbi protiv korupcije, nekolicina tvrdi da odražava vladino jačanje moći. Prosječni albanski građanin zna da je svaki visokorangirani albanski političar nevjerojatno korumpiran, bez obzira na to podržava li osobno tog političara ili ne, pa smatra da je pozivanje na odgovornost visokorangiranih dužnosnika ključno za borbu protiv korupcije.
Međutim, Ilir Meta je toliko istaknuta osoba u albanskoj politici da, unatoč uvjerenju da je sigurno kriv, većina ne misli da će ovo uhićenje dovesti do značajnih rezultata.
Izazovi migracija: Sporazum Albanije i Italije
Migracije su se ove godine pojavile kao ključno pitanje u međunarodnim odnosima Albanije. U listopadu su Albanija i Italija provele bilateralni sporazum usmjeren na rješavanje migracijskih tokova u mediteranskoj regiji.
Centri za obradu migranata
Sporazum je doveo do uspostave centara za obradu migranata u Shengjinu i Gjaderu. Ti su centri osmišljeni za obradu muških migranata uhvaćenih u međunarodnim vodama. Prva skupina migranata stigla je sredinom listopada. Ti su objekti opremljeni privremenim smještajem, medicinskom njegom i pravnim uslugama. Oni su najznačajniji logistički doprinos Albanije europskoj migracijskoj politici do danas.
Kontroverze i pravni izazovi
Međutim, sporazum se suočio sa značajnom reakcijom. Talijanski sud je 18. listopada naredio privremeni prekid transfera migranata u Albaniju, navodeći zabrinutost za njihovu sigurnost i usklađenost s europskim standardima ljudskih prava.
Kritičari su tvrdili da je prihvaćanje tih migranata od strane Albanije predstavljalo nepotreban pritisak na njezine resurse i infrastrukturu. Lokalne zajednice u blizini centara također su izrazile zabrinutost zbog društvenog i ekonomskog učinka lociranja takvih objekata. Unatoč tim izazovima, albanska vlada branila je sporazum, naglašavajući njegovu usklađenost s europskom solidarnošću i njegovu ulogu u borbi protiv neregularnih migracija.
Gospodarski razvoj i izazovi
Stalna ulaganja vlade u infrastrukturne projekte usmjerena su na modernizaciju sektora prometa i energetike. Međutim, inflacija i nezaposlenost i dalje su goruća briga za većinu Albanaca.
Infrastrukturni projekti
U tijeku su veliki projekti, uključujući dovršetak novih autocesta i energetskih objekata poput hidroelektrane Skavica. Također, očekuje se da će proširenje autoceste Tirana-Drač unaprijediti prijeko potrebnu urbanu mobilnost i olakšati gospodarske aktivnosti u najnaseljenijim regijama zemlje. Postoji zabrinutost da će korupcija zaustaviti ove projekte usred izgradnje, kao što je slučaj s mnogim drugim građevinskim projektima u Albaniji. Samo će vrijeme pokazati jesu li te zabrinutosti neutemeljene.
Troškovi života
Unatoč ovim naprecima, sve viši troškovi života i stagnirajuće plaće predstavljali su značajne izazove za prosječno albansko kućanstvo. Stope inflacije dosegnule su najviše razine u desetljeću, potaknute globalnim porastom cijena energije i prekidima u lokalnom opskrbnom lancu.
Osobito su pogođene ruralne zajednice, s ograničenim pristupom ekonomskim olakšicama koje su pogoršale postojeće nejednakosti. Vidjet ćemo može li albanska vlada poboljšati životne uvjete za prosječnog albanskog građanina prije nego što emigracija još više opustoši albanska sela i gradove.
Razmišljanja i izgledi za 2025. godinu
Dok se Albanija pozdravlja sa 2024. godinom, jasno je da njeni najbitniji događaji ostavljaju mješovito nasljeđe. Gledajući u 2025, Albanija se suočava s kritičnim pitanjima. Kako će uhićenje Ilira Mete i povezani politički rasplet utjecati na predstojeće parlamentarne izbore? Može li zemlja uravnotežiti svoje međunarodne obveze, poput sporazuma o migraciji, sa zahtjevima domaćeg stanovništva? I hoće li se ekonomske reforme pozabaviti rastućom zabrinutošću nejednakosti i nezaposlenosti?
Albanci su i dalje uglavnom ravnodušni i prilično beznadni prema budućnosti zemlje, ali 2025. je nova godina s novim potencijalom za promjene. Albanija se nalazi na raskrižju. Uz pomoć Europske unije i rezilijentnog stanovništva Albanije, zemlja ima priliku graditi na lekcijama iz 2024. i krčiti put prema stabilnosti u godini koja je pred nama.
