- Vučić podnio ostavku na dužnost predsjednika
Aleksandar Vučić, koji je obnašao dužnost predsjednika Srbije od 2017. godine, podnio je ostavku navečer 27. rujna. Ranije ovoga mjeseca vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) službeno je kandidirala Vučića za predsjednika Vlade na parlamentarnim izborima zakazanima za 25. listopada 2026.
Vučić je prethodno obnašao dužnost predsjednika Vlade Srbije od 2014. do 2017. godine. Njegova je stranka na vlasti u Srbiji od 2012. godine.
Vučić je podnio ostavku na dužnost predsjednika otprilike osam mjeseci prije isteka svojega drugog predsjedničkog mandata, koji je trebao završiti 31. svibnja 2027. Ustav mu je zabranjivao da se treći put kandidira za predsjednika.
U lipnju je Vučić već najavio ostavku na dužnost predsjednika, rekavši da ne želi koristiti predsjedničku funkciju u svoju korist tijekom izborne kampanje. „I zato hoću kao običan čovjek, kao jedan od ljudi iz naroda da se takmičim protiv onih koji su bili i koji bi uvijek bili protiv naroda“, rekao je Vučić na svojoj posljednjoj konferenciji za novinare u svojstvu predsjednika.
Vučićeva ostavka znači da se i prijevremeni predsjednički izbori u Srbiji moraju održati u sljedeća tri mjeseca, odnosno do kraja godine.
Nakon Vučićeve ostavke dužnost predsjednika od 28. rujna obnaša predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić.
Prema Vučićevim riječima, predsjednički izbori bit će raspisani za kraj prosinca.
- Vučićev razgovor s Putinom. Plinski sporazum. NIS
Pretposljednjeg radnog dana na dužnosti predsjednika Srbije Aleksandar Vučić vodio je jednosatni telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „Govorili smo o saradnji Srbije i Ruske Federacije, o našim bilateralnim odnosima, o sukobu u Ukrajini, o situaciji na Balkanu“, rekao je Vučić. Prema njegovim riječima, razgovor je bio sadržajan i dobar. Strane su, među ostalim, razgovarale o energetskim pitanjima: produljenju plinskog sporazuma po povlaštenim uvjetima i „problemu” Naftne industrije Srbije (NIS).
***
Na dan 30. rujna doznalo se da su Srbija i Rusija produljile sporazum o opskrbi prirodnim plinom za tri mjeseca, do kraja ove godine. Prema riječima čelnika državne tvrtke „Srbijagas” Dušana Bajatovića, opskrba plinom nastavit će se po dosadašnjim povlaštenim uvjetima. Uvoz ruskog plina pokriva do 90 posto potreba Srbije.
***
Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva financija SAD-a produljio je 30. rujna za mjesec dana, do 30. listopada, licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS).
Početkom 2025. američka administracija uvela je sankcije NIS-u, čiji su većinski vlasnici ruske tvrtke, kako bi spriječila Rusiju da koristi prihode iz energetskog sektora za rat u Ukrajini. Ruski vlasnici kontroliraju 56,15 posto dionica NIS-a, od čega 44,85 posto pripada državnoj tvrtki Gazprom Neft.
Nakon uvođenja sankcija NIS-u mađarski MOL započeo je pregovore o kupnji ruskog paketa dionica. U tom kontekstu licenca OFAC-a za rad NIS-a stalno se obnavlja, čime se odgađa puna primjena sankcija.
Prema mišljenju srpskih analitičara, OFAC očito ne želi uvođenjem sankcija dodatno otežati gospodarski položaj Srbije, polazeći od toga da bi primjena restriktivnih mjera nanijela mnogo veću štetu Srbiji nego Gazpromu.
- Srpska oporbena Studentska lista objavila stav o Kosovu i Rusiji
Oporbena izborna lista „Studentska lista – Studenti pobjeđuju” smatra Kosovo dijelom Srbije i neće uvoditi sankcije Rusiji. To proizlazi iz izjava nositelja liste Ilije Srdanovića i prosvjednog pokreta „Studenti u blokadi”, koji podupire Studentsku listu.
„Stav Studentske liste prema Kosovu je definiran Ustavom Republike Srbije. Kosovo i Metohija su integralni djelovi naše zemlje“, naglasio je Ilija Srdanović, prvi na listi „Studentska lista – Studenti pobjeđuju”, u intervjuu za BBC na srpskom jeziku.
U Memorandumu o Kosovu i Metohiji, koji su „Studenti u blokadi” objavili ranije ove godine, stoji: „Kosovo i Metohija su neotuđivi i sastavni dio Republike Srbije. Ova činjenica nije samo ustavna kategorija, već povjesni i moralni imperativ koji ne podliježe pregovorima o svojoj suštini“.
Kada je riječ o odnosima s Rusijom, nakon početka aktualne izborne kampanje „Studenti u blokadi” objavili su svoju službenu vanjskopolitičku platformu. U izjavi pod nazivom „Studentski program o vanjskoj politici i sankcijama” naveli su da Srbija treba zadržati načelan stav i suzdržati se od uvođenja restriktivnih mjera protiv Ruske Federacije. Prema izjavi, studentski pokret smatra da je uvođenje sankcija bilo kojoj državi, subjektu ili pojedincu isključivo politički potez koji ne pridonosi rješavanju globalnih sigurnosnih i političkih kriza. U obrazloženju su se pozvali na vlastito povijesno iskustvo Srbije i negativan utjecaj takvih mjera izravno na civilno stanovništvo.
Odgovarajući na pitanje BBC-ja o budućim odnosima s Rusijom, Ilija Srdanović izjavio je da Srbija mora voditi računa o vlastitim strateškim interesima, osobito s obzirom na energetsku ovisnost i suradnju između dviju zemalja. „Interes građana Srbije je uvijek na prvom mjestu“, rekao je.
Tako se stavovi izborne liste „Studentska lista – Studenti pobjeđuju” o dvama ključnim pitanjima unutarnje i vanjske politike Srbije, kosovskom pitanju i odnosima s Rusijom, u načelu ne razlikuju od stavova vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) bivšeg predsjednika Aleksandra Vučića, iako je Studentska lista glavni protivnik SNS-a na parlamentarnim izborima zakazanima za 25. listopada.
- Dodik se sastao s Putinom
Predstavnici Republike Srpske, predsjednik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik i predsjednik Vlade RS-a Savo Minić, koji je kandidat SNSD-a za predsjednika, sastali su se 29. rujna u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Putin je izrazio potporu vladajućoj koaliciji u Republici Srpskoj uoči općih izbora u Bosni i Hercegovini zakazanih za 4. listopada, te izjavio da će se partnerstvo između Ruske Federacije i Republike Srpske nastaviti.
Tijekom sastanka Dodik je uvjerio Putina da će Republika Srpska nastaviti blokirati uvođenje sankcija Bosne i Hercegovine protiv Rusije, te braniti „vojnu neutralnost”, odnosno sprječavati približavanje BiH NATO-u. Čelnik SNSD-a također je izrazio potporu ruskoj „specijalnoj vojnoj operaciji” protiv Ukrajine.
Nakon sastanka Dodik je rekao da cijena plina za Republiku Srpsku ostaje na dosadašnjoj razini. Osim toga, prema njegovim riječima, Rusija je zainteresirana za suradnju sa zrakoplovnim zavodom Orao iz Bijeljine. Kako je naveo, ruska je strana obećala ponuditi konkretne mogućnosti za razvoj te suradnje.
Ovo je bio već 11. susret Dodika i Putina od početka ruske invazije na Ukrajinu punih razmjera.
- Parlament Kosova smatra neprihvatljivom presudu bivšim čelnicima OVK-a. EU poziva na poštivanje Specijaliziranih vijeća
Parlament Kosova usvojio je deklaraciju o odluci Specijaliziranih vijeća Kosova u Haagu koja se odnosi na četvoricu bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Zastupnici su ocijenili neprihvatljivim zaključak suda da su ta četvorica bivših čelnika OVK-a imala „zajedničku zločinačku namjeru”.
Deklaraciju su podržali zastupnici vladajućeg Pokreta Samoopredjeljenje (LVV), Demokratske stranke Kosova (PDK), Demokratskog saveza Kosova (LDK), Saveza za budućnost Kosova (AAK) i međuetničke parlamentarne skupine. Dokument, datiran 28. rujna, usvojen je s 99 glasova „za”; nije bilo glasova „protiv” niti suzdržanih. Predstavnici Srpske liste nisu sudjelovali u glasovanju.
U deklaraciji parlament izražava „duboku zabrinutost” zbog prvostupanjske presude Hashimu Thaçiju, Kadriju Veseliju, Rexhepu Selimiju i Jakupu Krasniqiju, osuđenima za ratne zločine.
Parlament naglašava da nijedna sudska odluka „ne može promijeniti povijesnu istinu rata na Kosovu”, tvrdeći da su zločini nad kosovskim Albancima bili sustavni i da ih je provodio srpski državni aparat. Dokument poziva sve državne institucije da izrade zajedničku strategiju – pravnu, institucionalnu i diplomatsku – za „zaštitu istine i čistoće oslobodilačkog rata”.
Zastupnici su također pozvali Specijalizirana vijeća da postupaju strogo u okviru svojega mandata i ne dopuštaju tumačenja koja, prema mišljenju parlamenta, „dovode u pitanje povijesnu istinu” ili izjednačavaju djelovanje OVK-a s represivnom politikom Srbije krajem 1990-ih.
Deklaracija je političke naravi i treba zabilježiti stajalište službene Prištine u kontekstu aktualnih prosvjednih akcija protiv sudske presude. Glavni slogan prosvjeda glasi „Jo në Emrin Tim” („Ne u moje ime”). To je odgovor na formulaciju suca Specijaliziranih vijeća koji je presudu pročitao „u ime naroda Kosova”.
Veliki prosvjedni marš u Prištini 1. listopada poklopio se s posjetom predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
Govoreći o presudi Specijaliziranih vijeća Kosova u Haagu, predsjednica Europske komisije navela je da je „presudu donijela neovisna pravosudna institucija i da se njezin mandat mora u potpunosti poštovati”. „Ipak, jedno je jasno: ova se presuda odnosi na individualnu odgovornost optuženih; otpor Kosova nije bio predmet suđenja i moramo sačuvati sjećanje na sve žrtve iz svih zajednica”, dodala je.
- Atena traži od Skoplja da iz školskih udžbenika ukloni „iredentistički sadržaj”
Grčka vlada uputila je službeni zahtjev vlastima Sjeverne Makedonije da iz školskih udžbenika uklone „revizionističke i iredentističke” formulacije koje, prema mišljenju Atene, krše odredbe Prespanskog sporazuma iz 2018. godine. To je, govoreći u grčkom parlamentu, izjavila zamjenica ministra vanjskih poslova Grčke Aleksandra Papadopulu. Prema njezinim riječima, Atena nastavlja inzistirati na točnom prikazivanju povijesnih događaja, terminologije i osoba iz antike, uključujući Aleksandra Makedonskog (u makedonskoj verziji – Aleksandra Velikog). Još jedna primjedba grčkih političara jest da se u udžbenicima objavljenima u Skoplju ne pravi odgovarajuća razlika između drevnih Makedonaca i suvremenog identiteta građana Sjeverne Makedonije.
Prema Prespanskom sporazumu, sklopljenom 2018. godine, koji je stupio na snagu u veljači 2019., strane su se obvezale okončati dugogodišnji spor oko naziva zemlje i povijesnog nasljeđa. Uz promjenu službenog naziva zemlje u „Republika Sjeverna Makedonija”, sporazum je predvidio osnivanje Zajedničke stručne komisije za povijesna, arheološka i obrazovna pitanja. Glavna zadaća te komisije jest pregled školskih udžbenika, nastavnih programa i zemljopisnih karata u objema zemljama te uklanjanje iz obrazovnih materijala svakog sadržaja koji sadrži teritorijalne pretenzije (iredentizam) ili iskrivljavanje povijesti.
Grčka je poručila da će nastaviti pokretati pitanje sadržaja udžbenika i na sjednicama zajedničke komisije i na svim međunarodnim forumima sve dok sporne formulacije ne budu u potpunosti uklonjene iz nastavnih programa Sjeverne Makedonije.
