Izvješće o situaciji na Zapadnom Balkanu 04.12.2023 – CWBS

Izvješće o situaciji na Zapadnom Balkanu 04.12.2023 – CWBS
  • Jačanje suradnje između Kosovske policije i KFOR-a

Generalni direktor Kosovske policije pukovnik Gazmend Hodža i zapovjednik KFOR-a general bojnik Ozkan Ulutas potvrdili su nastavak suradnje i zajedničkih aktivnosti, uključujući i patrole na sjeveru Kosova. Rezultat sastanka je potvrda nastavka suradnje i unapređenja razmjene informacija u cilju mirnijeg i sigurnijeg okruženja za sve građane bez iznimke. Druga točka razgovora bile su zajedničke akcije i patrole Kosovske policije i KFOR-a, koje odražavaju sigurnosnu situaciju u cijeloj zemlji, uključujući i sjever. Obje su se strane složile da će kontinuirana suradnja, dobra koordinacija i provedba zajedničkih mjera pridonijeti daljnjem unaprjeđenju ukupne razine sigurnosti.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da su Kosovske sigurnosne snage (KBS) spremne za ulazak u NATO jer su obučene prema najvišim standardima i doprinose miru u regiji. Oni “doprinose miru i sigurnosti u regiji, ali i šire, raspoređujući se zajedno s američkim, britanskim i drugim savezničkim vojskama diljem svijeta u mirovne misije, dokazujući da su spremni pridružiti se najmoćnijem savezu u povijesti čovječanstva – NATO”, rekla je Osmani na svečanosti obilježavanja Dana KSB-a. Kosovo gradi vojsku od 5000 redovnih vojnika i 3000 rezervista, a NATO ima oko 4500 mirovnjaka u zemlji od 1,8 milijuna stanovnika. Kosovo pokušava ući u NATO, ali četiri članice saveza još uvijek ne priznaju njegovu neovisnost od Srbije 2008. godine.

Podsjetimo, Kosovo se u rujnu suočilo s ozbiljnim etničkim nasiljem na sjeveru, gdje živi oko 50.000 Srba uz potporu službenog Beograda, kada su srpske paravojne snage napale kosovsku policiju u selu Banjska. Tada su ubijeni kosovski policajac i trojica Srba. KFOR je objavio da je učetverostručio svoju nazočnost na sjeveru Kosova i utrostručio broj patrola, uključujući duž administrativne linije sa Srbijom, nakon oružanog napada u Banjskoj. Ovi su koraci poduzeti kako bi se osiguralo da misija nastavi ispunjavati svoj mandat stvaranja sigurnog okruženja za sve ljude na Kosovu. Dodatno, nakon događaja od 24. rujna, NATO je rasporedio gotovo 1.000 dodatnih vojnika kao dio KFOR-a. Ovo su koraci koji osiguravaju da KFOR nastavi ispunjavati svoj mandat, temeljen na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a iz 1999., da stvori sigurno okruženje za sve ljude na Kosovu u svakom trenutku i nepristrano.

  • U Crnoj Gori je počeo popis stanovništva

Nakon dva odlaganja, postignut je dogovor vlasti i opozicije da u Crnoj Gori počne popis stanovništva, domaćinstava i stanova. Pozivaju se građani da sudjeluju u popisu stanovništva. S takvim apelom su se obratili predstavnici vlasti i vodećih političkih stranaka. “Pokazali smo da Crna Gora ima funkcionalne institucije i odgovorne osobe spremne da grade mostove za našu europsku budućnost. Pozdravljam trud i doprinos svih koji su sudjelovali u pregovorima i pripremi popisa. Našli smo kompromis kojim su svi zadovoljni”, rekao je premijer Milojko Spajić. Iz njegove stranke su najavili da će popis imati puni legitimitet ako Vlada i parlamentarna većina ispune sve zahtjeve oporbe kako proces popisa i njegovi rezultati ne bi bili dovedeni u pitanje.

​Vršitelj dužnosti predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković rekao je da je nakon izrade tehničke dokumentacije za softver ispunjen i posljednji uvjet protivljenja iz sporazuma o popisu i da se može početi. Prema njegovim riječima, mehanizmi kontrole predviđaju da će opozicija imati dva predstavnika u nadležnim komisijama u 25 crnogorskih općina, a svoje delegate će imati i predstavnici manjina. Osim toga, računovođe i instruktori reizabrani su na paritetnoj osnovi. U Skupštini je formirana Komisija koja će se baviti cjelokupnim procesom provođenja popisa stanovništva, a u njoj su paritetno i predstavnici opozicije. Predviđeno je ručno prebrojavanje podataka o nacionalnosti, vjeri i jeziku, gdje će reprezentativni uzorak od 3 posto nakon prebrojavanja tih podataka pokazati jesu li ovi rezultati u skladu s onim što je prikupljeno diljem zemlje. D. Živković je pozvao građane da, ukoliko primijete bilo kakve prekršaje ili pritiske na terenu, obavijeste predstavnike opozicije u popisnim komisijama ili formiranu legalnu grupu DPS-a.

Bošnjačka stranka je pozdravila odluku Vijeća Bošnjaka u Crnoj Gori, kojom su građani pozvani da učestvuju u popisu stanovništva i da se slobodno izjasne o svim pitanjima o kojima se prikupljaju podaci, uključujući i pitanja nacionalnog i vjerskog identiteta. “Posebno pozivamo Bošnjake u Crnoj Gori da se prilikom popisa stanovništva izjasne o svim identitetskim pitanjima, podsjećajući da je to naše ustavno pravo, ali i da su podaci o ovim pitanjima važni za ostvarivanje Ustavom i zakonima zajamčenih prava.

Socijaldemokrati su priopćili i da su s premijerom Spajićem dogovoreni svi kontrolni mehanizmi potrebni za kvalitetan popis stanovništva. “Ti mehanizmi su pravilno implementirani i sa zadovoljstvom možemo konstatirati da su stvoreni uvjeti za početak popisa stanovništva”, priopćio je stranački odbor.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za sigurnost, unutarnju politiku, europske i vanjske poslove Aleksa Bečić pozvao je građane da se potpuno slobodno izjasne. “Zbog svog izbora nećete biti ni nagrađeni ni potlačeni. Neće biti ni pobjednika, ni diskriminacije”, rekao je Bečić.

Potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade Dragoslav Ščekić najavio je da je, uz pitanja identiteta koja su naglašena, popis stanovništva vrlo važan i s demografskog aspekta. “Njegovom provedbom dobit ćemo važne informacije o broju ljudi, njihovoj dobi, spolu, obrazovanju, zanimanju i drugim demografskim obilježjima, a prije svega o migracijama mladih koje smo dužni sagledavati i rješavati”, rekao je Ščekić. 

Time je postignut politički kompromis između vlasti i oporbe oko principa popisa stanovništva u zemlji i mehanizama kontrole njegove učinkovitosti i točnosti. Strane su donijele zajedničku odluku da je održavanje ovog značajnog događaja u interesu građana cijele zemlje i države Crne Gore. Tijekom pregovora postignuto je razumijevanje da popis nije samo statistika, već i važan korak koji pomaže boljem razumijevanju stanja stanovništva i njegovog razvoja, što je ključno za planiranje i donošenje odluka u različitim oblastima, za praćenje promjena, prilagođavanje politika i programa potrebama ljudi. Naravno, postoje određene političke točke u određivanju broja predstavnika titularnog naroda i nacionalnih manjina, njihove vjere i jezika kojim govore. U međuvremenu, uz transparentnost popisa, on će dati jasnu demografsku i jezično-nacionalnu sliku stanja u zemlji. Vrlo je važno da su u toku pregovora strane došle do zaključka da pretjerana politizacija procesa popisa samo šteti nacionalnim interesima Crne Gore, te da je apsolutno treba to izbjegavati.

  • Polarni stavovi Zapada i Moskve o situaciji na Zapadnom Balkanu

“NATO je dugo bio okosnica sigurnosti na zapadnom Balkanu i tako će biti i dalje”, rekao je američki državni tajnik Anthony Blinken, dodavši da nitko ne želi povratak sukoba u regiji. E. Blinken je u Bruxellesu, sudjelujući na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja NATO-a, rekao da je prije tri godine, kada je preuzeo dužnost državnog tajnika SAD-a, središte njegove brige postao zapadni Balkan, odnosno Bosna i Hercegovina i Kosovo. Istaknuo je kako Savez ima ključnu ulogu u pomaganju državama regije da napreduju prema članstvu u Europskoj uniji i široj europskoj stabilnosti. Ocijenio je da je rasprava o stanju na Zapadnom Balkanu, koja je vođena na summitu, postala “kritični dio cjelokupne rasprave” tijekom dvodnevnog sastanka ministara.

NATO će učiniti sve što je potrebno za održavanje stabilnosti u regiji Zapadnog Balkana, rekao je glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg. Upitan kako vidi misiju KFOR-a u budućnosti i misli li da NATO može preuzeti veću ulogu u poboljšanju sigurnosti na sjeveru Kosova, rekao je da Savez ima povijest postojanja tamo gdje su stacionirane tisuće vojnika. Rekao je da je upravo posjetio Zapadni Balkan, gdje se sastao s čelnicima iz cijele regije. “Sada procjenjujemo treba li postojati trajnije povećanje prisutnosti ili postoji potreba za nekim novim sposobnostima, ali već smo poduzeli važne korake povećanjem naše vojne komponente tamo”, rekao je Stoltenberg. Pozvao je Prištinu i Beograd da započnu dijalog uz posredovanje Europske unije, a prijedlog Zajednice općina sa srpskom većinom mogao bi biti važan korak naprijed koji bi dijalog pokrenuo u konstruktivnijem smjeru. Obje strane trebale bi se suzdržati od oštre retorike i ne poduzimati akcije koje bi mogle dodatno povećati napetosti u regiji.

Umjesto toga, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je tijekom summita OESS-a u Skoplju da svi problemi s kojima se suočava Balkan dolaze sa Zapada. Lavrov je napomenuo kako nije veliki poznavatelj makedonsko-bugarskih odnosa, ali problemi u regiji navodno imaju korijene na Zapadu, odnosno nakon raspada Jugoslavije, a sam Zapad “uvijek je bio zainteresiran za poticanje jednog naroda protiv drugog. Uvjeren sam da su narodi Balkanskog poluotoka prošli kroz teška povijesna razdoblja, da imaju zajednički kod i da ne mogu biti poraženi niti dopustiti da Zapad postane neprijatelj jedni drugima”, zaključio je Lavrov i pozvao etničke skupine na Balkanu živjeti mirno i suzbiti sve nacionalističke ambicije i ne ulaziti u sankcije Rusiji, samo da bi se ostvarile određene zapadne ambicije.

Tako se mogu identificirati dva stajališta o situaciji na Zapadnom Balkanu: jedno zagovara kolektivnu mjeru kojom se iskreno žele izbjeći komplikacije na vjerskoj i nacionalnoj osnovi među stanovništvom regije, a drugo javno obznanjuje Moskva, navodi praktički isto, ali za sve probleme u zemljama regije krivi zapadnjake. Lavrov je praktički nastavio svoju aktivnost kao propagandist Kremlja, kada se kaže da je bijelo crno i obrnuto. Čelnik Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije optužio je zapadne sile za sijanje razdora među zemljama i narodima regije, unatoč tome što se službena Moskva s tim sustavno obračunava već dvadeset godina. Kremlj je taj koji preko Milorada Dodika pokušava destabilizirati situaciju u Bosni i Hercegovini, potičući predsjednika Republike Srpske na akcije izdvajanja tog entiteta iz države i realiziranja projekta velike Srbije, podržavajući financijski i politički radikalne snage u samoj Srbiji koje zagovaraju vojnu invaziju na Kosovo. Manipulacije Moskve već su svima poznate. Tako je Vladimir Putin prvog dana velikog vojnog napada ruskih trupa na Ukrajinu izjavio da je Ruska Federacija koristila odredbe članka 51. Povelje UN-a o pravu na samoobranu. Napad na Ukrajinu se pokazao kao ruska samoobrana. Od prvih dana rata u Ukrajini propagandisti Kremlja su tvrdili da ukrajinski nacionalisti granatiraju ukrajinske gradove i stambena područja kako bi privukli pozornost međunarodne zajednice. Ali u kratkom vremenu svima su postale jasne laži Moskve. Vladimir Putin je apelirao na međunarodnu zajednicu da obrati pozornost na humanitarni aspekt vojnih operacija u Ukrajini, dok svakodnevno granatira civilnu infrastrukturu, energetske objekte ukrajinskih gradova i sela krstarećim i balističkim projektilima i topništvom, otimajući ukrajinsku djecu s privremeno okupiranih teritorija, ubijajući ukrajinski ratni zarobljenici. Stoga je većina političara i promatrača trezveno procijenila ono što su američki državni tajnik i glavni tajnik NATO-a rekli o stanju na Zapadnom Balkanu, a na što je pozvao ruski ministar vanjskih poslova. Lavrov je potvrdio staru izreku o tri stupnja laži: laž; velika laž; i na kraju što kažu propagandisti Kremlja.

  • Milorad Dodik ponovno se oglasio provokativnim izjavama

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da vjeruje u samostalnost RS-a, da se to jednog dana treba dogoditi i da bi to mogao ostvariti u nekoj perspektivi. “Kada je Donald Tramp pobijedio u Americi, namjeravao sam da proglasim nezavisnost Republike Srpske. Onda su se neki oko mene uplašili, a ja nisam. Moram reći da mi je danas žao što to nisam učinio. Ali ako Trump opet pobijedi, mislim da ne bih oklijevao”, rekao je Dodik. Što se tiče američkih sankcija protiv njega i njegove obitelji, Dodik smatra da je to samo trenutak njihove slabosti, da nema pravo žrtvovati interesa RS-a za svoje vlastite. Dodao je kako je ponosan na svoju obitelj, istaknuvši da su svjesni i odgovorni ljudi, da im je teško u životu, te da to zabrinjava Amerikance. Predsjednik RS-a rekao da je izabrani dužnosnik i da ima pravo birati kako će voditi politiku.”Ključna tema oko mene više nije kriminal, sada se sve svelo na retoriku koja njih brine, a to je za njih štetno”, istaknuo je Dodik. Nedavno je  Milorad Dodik izjavio: “Čim proglasimo neovisnost Republike Srpske, nju će odmah priznati 15 zemalja, a Hrvatska će čekati i priznati nas kasnije.” Istaknuo je kako neće tražiti od premijera Andreja Plenkovića ili predsjednika Zorana Milanovića za mišljenje o odcjepljenju, ali da će Zagreb morati prihvatiti novu realnost i da bi bilo najbolje da Hrvatska vrati Herceg-Bosnu.

Ne prođe dan, a da predsjednik Republike Srpske ne da provokativnu izjavu. Još jučer je govorio o važnosti odnosa Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji, a danas ponavlja mantru o secesiji. Vjerojatno misli da je to najveća politička akrobacija kada svaki drugi dan izjavljuje stvari koje se ne slažu. Očito je Milorad Dodik siguran da ovakvim postupcima zbunjuje međunarodnu zajednicu oko svojih pravih planova, a čini se da je kolektivni Zapad odavno shvatio tko je zapravo predsjednik Republike Srpske: političar koji svakodnevno kritički i nemilosrdno vrijeđa sve političke i javne osobe koje se s njim ne slažu, ali smatra da time štiti srpski interes u Bosni i Hercegovini. Većina promatrača i analitičara vidi da Milorad Dodik pokušava sakriti vlastiti interes iza patriotske i nacionalističke retorike. Odavno mu je to uspijevalo, ali ovaj prostački politički trik već su svi sračunali. Štićenik Kremlja ima sve manje manevarskog prostora, pa je broj njegovih političkih izjava iz dana u dan sve veći. Alarmantan je Dodikov apel službenom Zagrebu da se uključi u proces rušenja bosanskohercegovačkog jedinstva. Ovo je test kojim se provjerava zrelost hrvatskog europskog identiteta i je li stavljena točka na kontroverznu politiku prema BiH koju je Hrvatska vodila u prvoj polovici 90-ih godina prošlog stoljeća.