- Američke sankcije protiv NIS AD Novi Sad
Sjedinjene Države uvele su jedne od najstrožih sankcija ruskoj naftnoj industriji, objavilo je 10. siječnja američko Ministarstvo financija.
Konkretno, ruske naftne kompanije Gazprom Neft i Surgutneftegaz, kao i više od dvadesetak njihovih podružnica, podvrgnute su restriktivnim mjerama.
NIS AD Novi Sad, podružnica Gazprom Nefta sa sjedištem u Srbiji, također je stavljena na listu sankcija.
Gazprom Neft je najveći dioničar NIS-a s 50 posto dionica. Njegovoj podružnici Gazpromu pripada 6,15 posto. Republika Srbija posjeduje 29,87 posto, a mali dioničari 13,98 posto poduzeća.
NIS-u su uvedene teške sankcije, a SAD traži potpuno povlačenje ruskih interesa iz te kompanije, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Prema njegovim riječima, Srbija treba odmah krenuti s planom vlasničke transformacije NIS-a, koji mora odobriti američka strana.
“Imat ćemo samo 45 kalendarskih dana za sve operacije, zaključno s 25. veljače. Samo se financijske transakcije mogu produžiti za dodatnih 15 dana, do 12. ožujka. Ove financijske transakcije također mora odobriti odjel OFAC-a unutar američke vlade (Ured za vanjske poslove Kontrola imovine američkog ministarstva financija)”, rekao je Vučić.
Stručnjaci smatraju da postoje mogućnosti da Srbija otkupom cjelokupnog ruskog udjela postane većinski vlasnik. No, ako ruska strana ne želi pregovarati o prodaji svog udjela, Beograd ga može nacionalizirati. U tom bi slučaju država ruskoj strani morala isplatiti trenutnu dioničku vrijednost nacionaliziranog paketa.
NIS je jedna od najprofitabilnijih kompanija u Srbiji, jedan od najvećih izvoznika i okosnica energetskog sustava zemlje. Prošle godine prihodi NIS-a porasli su na 3,3 milijarde eura, što je 4,5 posto BDP-a Srbije.
- Aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović pobijedio je u drugom krugu predsjedničkih izbora
Socijaldemokratska partija lijevog centra (SDP) Zorana Milanovića osvojila je više od 1,1 milijun glasova (osiguravši 75 posto glasova).
Kandidat HDZ-a, vladajuće stranke desnog centra, Dragan Primorac osvojio je tek nešto više od 380.000 glasova (osiguravši 25 posto glasova).
Izlaznost je bila oko 44 posto.
Rezultati izbora bili su veliki poraz za vladajući HDZ, na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem.
Predsjednikova je vlast u Hrvatskoj ograničena, ali on, kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga, zajedno s vladom zemlje kontrolira vanjsku politiku. Ta dva područja uzrok su stalnih proturječja između Milanovića i Plenkovića, prvenstveno oko pomoći Ukrajini. Očekuje se nastavak te tendencije.
- Traju studentski protesti u Srbiji
Većina državnih sveučilišta u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu je zatvorena. Studenti su uz podršku javnosti blokirali glavne prometne čvorove i održali skupove ispred državnih institucija – Ustavnog suda u Beogradu, Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) u Novom Sadu.
U znak sjećanja na 15 žrtava koje su poginule u kobnom urušavanju nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, 15-minutna šutnja – po jedna minuta za svaki život – održana je i u drugim dijelovima Srbije.
Deseci tisuća mladih ljudi sudjelovali su u prosvjedima od 7. do 13. siječnja.
Osim studentskih skupova, bilo je i prosvjeda oporbe i civilnog društva, poljoprivrednika i drugih.
Oporba traži ostavke novosadskog gradonačelnika Milana Đurića i premijera Miloša Vučevića, čelnika vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), kao i procesuiranje odgovornih za urušavanje nadstrešnice.
Javnost velikom većinom podržava prosvjede, što je dodatno pojačalo nepovjerenje prema aktualnim srbijanskim vlastima.
Prema istraživanju javnog mnijenja nevladine organizacije CRTA (Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost), 61 posto građana Srbije podržava aktualne prosvjede i blokade nakon urušavanja nadstrešnice novosadskog željezničkog kolodvora u kojem je poginulo 15 osoba.
- Na Kosovu je 11. siječnja počela predizborna kampanja
Kosovski parlamentarni izbori zakazani su za 9. veljače, što će biti prvi redoviti parlamentarni izbori na Kosovu od njegove neovisnosti 2008. godine.
Pravo glasa ima gotovo 2 milijuna i 76 tisuća građana. Na samom Kosovu, broj birača je nešto manji od milijun i 971 tisuća birača, dok je broj građana registriranih za glasovanje u inozemstvu 105 tisuća.
Kosovski parlament ima 120 mjesta. Središnje izborno povjerenstvo za sudjelovanje na izborima prijavilo je 1280 kandidata i 28 političkih aktera, od kojih je 6 iz srpske zajednice.
Početak predizborne kampanje na Kosovu odvija se u pozadini sukoba oko sudjelovanja glavne stranke kosovskih Srba, Srpske liste, u izbornom procesu.
Tako je Srpska lista izrazila nezadovoljstvo sastavom izbornih komisija i općinskih centara za prebrojavanje glasova u srpskim okruzima jer većina njih ima malo ili nimalo stranačkih predstavnika.
Predstavnici Srpske liste negodovali su zbog “pokušaja CIK-a da im onemogući ravnopravno sudjelovanje u izbornim povjerenstvima i praćenju izbornog procesa”.
***
Ključno je da parlamentarni izbori na Kosovu ne dovedu do destabilizacije, naglasio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. U razgovoru s Odborom za vanjske poslove Europskog parlamenta rekao je da je NATO u stalnom kontaktu i s Prištinom i s Beogradom, posebice sada kada je počela izborna kampanja na Kosovu. “Naravno, u stalnom kontaktu smo s Kosovom, naravno, i sa Srbijom, kako bismo bili sigurni da izbori koji dolaze na Kosovu kasnije početkom veljače neće dovesti do destabilizacije”, rekao je Rutte.
- Bivši službenici tajne službe Sjeverne Makedonije proglašeni krivima u slučaju prisluškivanja
Sud u Skoplju objavio je osuđujuću presudu u slučaju Target Tvrđava, koji je dio slučaja Target-Tvrdina, nezakonitog masovnog prisluškivanja tisuća građana Sjeverne Makedonije i uništavanja sustava za prisluškivanje.
Šef kabineta bivšeg ravnatelja Nacionalne protuobavještajne agencije (Uprava za sigurnost i kontrarazuznavanje, UBK) Toni Yakimovski te bivši službenici UBK Goran Grujevski, Nikola Boškovski i Valentina Symonoska proglašeni su krivima za zlouporabu položaja i ovlasti te krivotvorenje isprava, uništavanje sustava nadzora telekomunikacija UBK. Yakimovski i Symonoska bili su prisutni u sudnici, dok su Grujevski i Boškovski pobjegli u Grčku, te im se sudilo u odsutnosti.
Optuženi su proglašeni krivima za uništavanje sustava za nadzor komunikacija 2015. godine.
Optuženi Toni Yakimovski osuđen je na tri godine zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti i krivotvorenja isprava.
Goran Grujevski osuđen je na 14 godina i šest mjeseci zatvora.
Nikola Boškovski osuđen je na 14 godina i šest mjeseci zatvora.
Simonoska je osuđena na dvije godine zatvora uvjetno, pod uvjetom da u roku od pet godina ne počini novo kazneno djelo.
Bivša ministrica unutarnjih poslova Gordana Jankulovska, koja je također bila optužena u tom slučaju, oslobođena je optužbi.
Slučaj Target Tvrđava za nezakonito prisluškivanje telefonskih razgovora otvoren je u lipnju 2017. godine. Prema optužnici, UBK je u razdoblju od 2008. do 2015. godine nezakonito pratilo najmanje 4.286 telefonskih brojeva bez naloga suda. Prisluškivanjem je izravno i neizravno pogođeno oko 20 tisuća građana.
Optuženici u drugoj istrazi o prisluškivanju pod nazivom Target prethodno su pušteni na slobodu, zbog zastare slučaja, nakon što su 2023. godine usvojene izmjene i dopune Kaznenog zakona. Konkretno, bivši ravnatelj Nacionalne protuobavještajne agencije Sašo Mijalkov izbjegao je pravdi, što je dovelo do skandala i optužbi protiv vlasti.
Aktualna presuda Suda trebala bi pokazati učinkovitost vladavine prava, što je posebno važno za Sjevernu Makedoniju s obzirom na njezinu želju za intenziviranjem procesa europskih integracija.
