- U Srbiji se nastavljaju studentski protesti
Oko 50.000 studenata i drugih građana koji podržavaju njihove zahtjeve prosvjedovali su 17. siječnja ispred zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Beogradu. Naoružani sloganom „Naše pravo da znamo sve“, sudionici su izrazili nezadovoljstvo načinom na koji nacionalna televizija izvještava o stanju u zemlji.
Prosvjed je započeo 15-minutnom šutnjom u znak sjećanja na 15 poginulih u rušenju nadstrešnice na novosadskom kolodvoru.
Skup kod RTS-a bio je jedan u nizu takvih događaja koji su ovog tjedna održani širom Srbije. Nezadovoljstvo ljudi pojačano je nakon još jedne serije napada na prosvjednike.
Incident od 16. siječnja izazvao je najveće zgražanje jer je studenticu prava u Beogradu udario automobil čiji se vozač pokušao voziti tim područjem unatoč prosvjednicima koji su blokirali cestu. Žrtva je zadobila višestruke ozljede i završila je u bolnici. Vozač je priveden.
Zahtjevi studenata ostaju nepromijenjeni – objava kompletne dokumentacije o obnovi novosadskog kolodvora, skidanje optužbi protiv privedenih tijekom prosvjeda, procesuiranje napadača na studente te povećanje proračuna za visoko obrazovanje za 20 posto.
Vlasti smatraju da su ispunjeni gotovo svi zahtjevi studenata, no studenti tu tvrdnju demantiraju i nastavljaju s blokadom sveučilišta diljem Srbije te sudjeluju na skupovima.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, komentirajući prosvjede i studentske blokade, na TV Happy izjavio je da su „ispunjeni svi zahtjevi studenata“, ali „to više nije tema i nitko to ne spominje“, jer „oni imaju političke agende.“
Prema Vučićevim riječima, u Srbiji su u tijeku pripreme za obojenu revoluciju. „Sve to rade strani instruktori, dolaze iz nekoliko Zapadnih zemalja, mi smo svega toga svjesni, a među onima koji su ilegalno radili za Zapadnu agenturnu mrežu ima i ljudi s Istoka”, istaknuo je.
„Tolerirat ćemo to do određenog trenutka, a onda ćemo djelovati u skladu s pravilima koja država mora poštovati”, rekao je predsjednik. „Mi nismo digli palicu ni na koga, a mjere državne prisile primjenjivat ćemo samo ako budemo morali i ako budemo prisiljeni”, rekao je.
- U Crnoj Gori zahtjevaju ostavke ministara zaduženih za sigurnost države
U Podgorici je održan prosvjed koji je neformalna studentska grupa „Kamo Śutra?“ (Kamo sutra?) organizirala kao odgovor na masovno ubojstvo na Cetinju, koje se dogodilo 1. siječnja.
Kako se navodi, prvog dana ove godine jedan Cetinjanin je prije samoubojstva ustrijelio 13 ljudi, uglavnom svojih rođaka i prijatelja.
Navečer 16. siječnja, prosvjednici su se okupili ispred sjedišta Ministarstva unutarnjih poslova prije nego što su krenuli prema zgradi Vlade.
Prema procjenama policije, na skupu je sudjelovalo oko 6.000 ljudi.
Ovo je drugi događaj organizoran od strane Kamo Śutra. Prvi se dogodio 5. siječnja. Tada su se tisuće ogorčenih građana, prije svega mladih, okupili u Podgorici i na Cetinju.
Prvi zahtjev prosvjednika je ostavka ministra unutarnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za sigurnost i obranu Alekse Bečića, rekao je Marko Vukčević, predstavnik Kamo Śutra?
Drugi zahtjev je smanjenje količine oružja na ulicama.
Treći zahtjev koji prosvjednici postavljaju jeste preispitivanje odnosa policije prema građanima.
Četvrti zahtjev odnosi se na uvođenje građanskog odgoja u škole.
Peti, novi zahtjev odnosi se na to da prosvjednici vjeruju da bi institucije trebale biti proaktivnije u promicanju mentalnog zdravlja, rekao je glasnogovornik.
Studenti su tijekom susreta s novinarima istaknuli da iza njih ne stoji niti jedna politička stranka, te da su prosvjede organizirali kao slobodni ljudi.
No, stranka Demokratska Crna Gora, koja je dio vladajuće većine i koju čine potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar Danilo Šaranović, priopćila je kako „nije istina da neka neformalna grupa studenata traži ostavke Bečića i Šaranovića“, jer „ove zahtjeve osobno podupire (bivši predsjednik Crne Gore) Milo Đukanović, zajedno sa svojim kriminalnim klanovima.“
- Podgorica i Zagreb počinju pregovore o kontroverznim pitanjima krajem siječnja
Dogovor je postignut tijekom posjeta hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana Crnoj Gori.
Državni tajnici ministarstava vanjskih poslova obiju država 27. siječnja započet će konzultacije o granici na području poluotoka Prevlake, vlasništvu školske jedrilice Jadran, isplati odštete bivšim zatočenicima logora Morinj, gdje su hrvatski ratni zarobljenici bili držani tijekom rata, promjena naziva gradskog bazena u Kotoru, koji sada nosi naziv poznatog vaterpoliste, nekadašnjeg čuvara logora Morinje, i druga kontroverzna pitanja.
Grlić Radman je u Crnoj Gori ponovno iznio stav hrvatskih vlasti o kontroverznim temama. Posebno je istaknuo kako Jadran pripada Hrvatskoj. Što se tiče Prevlake, na kopnu, kako je rekao hrvatski ministar, granica „neće biti sporna“, dok bi granicu na moru trebalo označiti tijekom pregovora.
Kao što je poznato, Podgorica ima drugačiji stav o ovim pitanjima. Crnogorski vrh je u više navrata isticao da jedrilica Jadran pripada Crnoj Gori. Što se tiče granice na poluotoku Prevlaci, neke političke snage u Crnoj Gori (one prosrpske) smatraju da je potrebno ne samo pregovarati o granici na moru, već i revidirati sadašnju kopnenu granicu s Hrvatskom na tom području.
Bez rješavanja bilateralnih otvorenih pitanja s Hrvatskom, Crna Gora neće moći uspješno pregovarati s EU o svom pristupanju, budući da Zagreb trenutačno blokira zatvaranje pregovaračkog poglavlja koje se odnosi na vanjsku politiku.
- Kosovske vlasti zatvorile su više „paralelnih“ srpskih institucija
Kosovska policija izvela je niz racija na „paralelne“ srpske strukture koje djeluju kao dio srpskog sustava. Policijska akcija provedena je u općinama središnjeg i južnog Kosova. Objekti su zatvoreni nakon racije.
Prema kosovskoj policiji, operacija je provedena kako bi se zaustavile aktivnosti ilegalnih objekata koji su kršili zakon i djelovali kao „paralelne” srpske lokalne vlasti, pošte, banke i porezne uprave.
„Era paralelnih i zločinačkih srpskih institucija u Republici Kosovo se bliži kraju”, napisao je na Facebooku ministar unutarnjih poslova Xhelal Sveçla.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nazvao je policijske upade u srbijanske institucije „terorom” koji provodi kosovski premijer Albin Kurti.
Europska unija je rekla da je zatvaranje institucija koje podržava Srbija, a koje je Priština sprovela usred kampanje za parlamentarne izbore 9. veljače, predstavljalo kršenje obaveza Kosova prema EU u sklopu procesa normalizacije. EU je također rekla kako očekuje da se status institucija koje podržava Srbija riješi dijalogom.
- Hrvatski ministar podnio ostavku nakon skandala s pucnjavom
Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro podnio je ostavku nakon što je u medijima objavljena snimka na kojoj se vidi kako kroz prozor automobila puca iz pištolja u zrak. Hrvatski premijer Andrej Plenković razriješio je Dabru ministarske dužnosti.
Josip Dabro na dužnost Vlade došao je kao mandatar Domovinskog pokreta, koji je s Plenkovićevim HDZ-om dio vladajuće koalicije.
Dabro je u svojoj obrani pojasnio da se incident dogodio u vrijeme kada on nije bio ministar, te da je pucano iz neborbenog oružja, nebojnim patronama, te da sada žali zbog incidenta.
Još jedna skandalozna ostavka ministra u Vladi Plenkovića dodatno je smanjila povjerenje u vladajuću koaliciju i HDZ.
- Srbija i Mađarska dogovorile jačanje bilateralne suradnje u energetskom sektoru
Aktualna geopolitička situacija i regionalni problemi, te jačanje bilateralne suradnje bile su ključne teme razgovora koji su 18. siječnja u Beogradu vodili srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i mađarski premijer Viktor Orbán, uz sudjelovanje mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijarta i srbijanskog ministra financija Siniše Malog.
Glavni fokus bio je na realizaciji infrastrukturnih projekata i energetskoj sigurnosti, s obzirom na strateški značaj Srbije i Mađarske kao energetskih koridora u regiji, izvijestio je Vučić na svom Instagramu.
„Sigurnost opskrbe prirodnim plinom za Mađarsku i srednju Europu i niske cijene prirodnog plina za Mađarsku danas su osigurani Turskim tokom. U istoj je situaciji i Srbija, budući da se opskrba Srbije prirodnim plinom uglavnom odvija ovim plinovodom. Dakle, zajednički je interes Mađarske i Srbije, od kojeg nikada nećemo odustati, da plinovod Turski tok radi pouzdano i sigurno. U tu smo svrhu ojačali našu suradnju, shvaćajući da energetska sigurnost Mađarske i Srbije više ne može postojati jedna bez druge”, rekao je Péter Szijjártó u video obraćanju objavljenom na Facebooku nakon razgovora. Sastanak u Beogradu održan je u kontekstu obustave tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu i uvođenja američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS). U ovoj situaciji srpske i mađarske vlasti pokušavaju zajedničkim snagama osigurati stabilan rad energetskog sektora u obje zemlje.
- Premijer Sjeverne Makedonije na Trumpovoj inauguraciji
Sjevernomakedonski premijer Hristijan Mickoski postao je jedan od dvojice europskih šefova vlada i jedini čelnik sa Zapadnog Balkana koji je prisustvovao inauguraciji Donalda Trumpa u Washingtonu. Na događaj je došla i talijanska premijerka Giorgia Meloni.
Tijekom posjeta SAD-u, makedonski premijer održao je niz sastanaka s predstavnicima Trumpove administracije. Mickoski se posebno sastao s Richardom Grenellom, posebnim izaslanikom predsjednika za posebne misije.
„Razgovarali smo o najnovijem razvoju događaja, izazovima s kojima se kao država suočavamo i našim strateškim interesima vezanim uz članstvo u Europskoj uniji. Također sam pozvao na veću uključenost naših strateških partnera u tom smislu“, napisao je sjevernomakedonski premijer na Facebooku .
Stručnjaci su posjet Mickoskog ocijenili kao uspjeh makedonske diplomacije i priliku za produbljivanje odnosa sa SAD-om. Osim toga, Skoplje se očito nada da će angažirati Washington u pozitivnom razrješenju bugarskog veta na europske integracije Makedonije.
