- Europsko vijeće daje zeleno svjetlo za pregovore između BiH i EU
Europsko vijeće složilo se s preporukom Europske komisije i podržalo otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. U rezoluciji Europskog vijeća navodi se da će sljedeći korak, naime, odobrenje pregovaračkog okvira i stvarni početak pregovora, biti poduzet kada BiH ispuni preporuke Komisije od 12. listopada 2022 (popis uvjeta koje je Europska komisija formulirala za Bosnu i Hercegovinu istog dana kada je preporučila da BiH dobije status kandidata).
Među zadacima koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti je donošenje novog zakona o sudovima; poduzimanje odlučnih mjera za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala; osiguranje strože kontrole granica i migracija (djelomično implementirano nakon sporazuma BiH s Frontexom); osiguravanje zabrane mučenja; jamčenje slobode izražavanja i medija te zaštite novinara i osiguravanje učinkovitosti koordinacijskog mehanizma o europskim integracijama.
Odluka Europskog vijeća o pokretanju pregovora s Bosnom i Hercegovinom, kojom se od Bosne i Hercegovine traži ispunjavanje niza uvjeta prije dobivanja pregovaračkog okvira i stvarnog početka pregovora o pristupanju postala je prihvatljiva za zemlje koje su ranije izražavale neslužbeni skepticizam prema “zelenom svjetlu“ za europske integracije Bosne i Hercegovine. Premijer Nizozemske Mark Rutte istaknuo je: “Podržat ćemo prijedlog Europske komisije o početku pregovora, ali Komisija ima našu podršku u tom smislu da je izuzetno važno da prije dogovora oko okvira pregovora BiH poduzme sve potrebne radnje vezano za preporuke Europske komisije”.
- KFOR na nestabilnu situaciju na Kosovu odgovara povećanjem kontingenta
Kosovski premijer Albin Kurti objavio je 21. ožujka na društvenim mrežama video za koji tvrdi da prikazuje specijalne snage srpske vojske u blizini granice s Kosovom. “Nije normalno da ta vojna tehnika priđe na samo nekoliko metara od granice. Došli su provocirati, ali mi smo to snimili, dokazali, ali ništa nismo poduzeli. Bili smo oprezni da ne pređu granicu i nisu je prešli”, rekao je Kurti na sjednici Vlade dan nakon što je snimak objavljen.
Mirovna misija Sjevernoatlantskog saveza (NATO) na Kosovu – KFOR – pažljivo prati svaki scenarij vezan uz sigurnost i reagira na sve što može utjecati na sigurnost, priopćio je KFOR komentirajući tvrdnje premijera Kosova o kretanju specijalizirane jedinice srpske vojske u blizini granice s Kosovom. Štoviše, misija NATO-a nije dala jasan odgovor je li doista primijećeno kretanje srpskih oružanih snaga na dva mjesta u blizini srpsko-kosovske granice, kako tvrdi Kurti.
KFOR je opću situaciju na Kosovu nazvao mirnom, ali nestabilnom, istaknuvši da je cilj misije spriječiti eskalaciju. KFOR je spreman i voljan poduzeti sve potrebne mjere kako bi ispunio mandat koji UN dao snagama za postizanje sigurnog okruženja i slobode kretanja za sve stanovnike Kosova, priopćila je misija NATO-a na Kosovu.
U međuvremenu se doznalo da Bugarska i Slovenija povećavaju svoju prisutnost u KFOR-u, a Albanija nastavlja sudjelovanje svog kontingenta.
Ministarstvo obrane Bugarske organiziralo je 21. ožujka svečani ispraćaj vojnog kontingenta od 100 vojnika koji će ojačati misiju NATO-a na Kosovu.
Sredinom ožujka Vijeće ministara Albanije odlučilo je produljiti sudjelovanje svojih oružanih snaga u KFOR-u do 2027. Albanija trenutno ima 90 vojnika u KFOR-u.
Slovenske vlasti najavile su namjeru povećanja prisutnosti u KFOR-u tijekom sastanka premijera Slovenije i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga. Slovenski premijer Robert Golob rekao je da konkretniji plan još nije usvojen, ali je Slovenija izrazila spremnost učiniti više, posebice za stabilnost zapadnog Balkana. Slovenija trenutno doprinosi misiji KFOR-a sa 103 vojnika.
Trenutačno KFOR broji 4443 pripadnika koji predstavljaju 28 zemalja. Nakon smrtonosnog incidenta na sjevernom Kosovu prošlog rujna, oko 1.000 dodatnih vojnika raspoređeno je u misiju NATO-a, a prisutnost KFOR-a na sjeveru je povećana. Konkretno, utrostručen je broj patrola, uključujući i na administrativnoj granici.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg objavio je 14. ožujka godišnje izvješće za 2023. koje pokriva sve aspekte rada NATO-a u protekloj godini. U dijelu koji se odnosi na Zapadni Balkan navodi se da je prisutnost NATO-a na Kosovu i dalje ključna za stabilnost Zapadnog Balkana.
- 25. godišnjica NATO operacije protiv Jugoslavije
Obilježavanje obljetnice zračnih napada NATO-a na SR Jugoslaviju održano je u Srbiji uz radikalnu anti-NATO i prorusku retoriku.
Središnji događaj, uz sudjelovanje državnog vrha, održan je u srpskom gradu Prokuplju. Predsjednik Aleksandar Vučić je u obraćanju na licu mjesta istaknuo kako je NATO bombardiranjem želio uništiti Srbiju, ali “prošlo je 25 godina, a mi i dalje ne odustajemo, ne pristajemo na komadanje Srbije”, “nikada se dobrovoljno nećemo složiti da nam uzmete Kosovo i Metohiju”.
Više domoljubnih oporbenih stranaka i desničarski pokret “Narodna patrola” organizirali su skup u središtu Beograda. Skup je održan ispred zgrade bivšeg Generalštaba koja je srušena u bombardiranju, nakon čega su sudionici prodefilirali središnjim ulicama Beograda do Ruske crkve. Mogli su se vidjeti transparenti s natpisima “Kad se vojska vrati na Kosovo”, “Moli se Bogu i drži se Rusije” te zastave Srbije sa slovom Z koje je simbol ruske invazije na Ukrajinu.
***
Rusija je pokušala iskoristiti obljetnicu kao izgovor za antizapadnu propagandu, ali nije uspjela.
Ruska Federacija je inicirala sastanak Vijeća sigurnosti UN-a na kojem se trebalo raspravljati o 25. obljetnici operacije NATO-a, ali 25. ožujka Vijeće sigurnosti UN-a nije podržalo održavanje rasprave o tom pitanju. Za ruski prijedlog glasala su tri člana Vijeća sigurnosti – sama Ruska Federacija te Kina i Alžir. Preostalih 12 zemalja bilo je suzdržano.
Predstavnik Francuske je na početku sastanka istaknuo da Rusija pokretanjem takve rasprave želi iskoristiti intervenciju NATO-a 1999. godine kako bi opravdala rat u Ukrajini i Gruziji.
***
Najviši dužnosnici Crne Gore, koja je 1999. bila u sastavu Jugoslavije, a danas je članica NATO-a, prvi su put odali počast žrtvama bombardiranja. Predsjednik Sabora Andrija Mandić i ministar obrane Dragan Krapović položili su vijence na spomenike ispred bivših jugoslavenskih vojnih baza u Danilovgradu i Podgorici koje su bile pogođene zračnim napadima Saveza.
Mandić je poznat po svojim radikalnim prosrpskim i proruskim stavovima. Istodobno, Krapović predstavlja umjereno prosrpsku i uglavnom prozapadnu stranku demokrata.
Kako polaganje vijenaca “žrtvama NATO-a” ne bi dovelo u pitanje euroatlantsko opredjeljenje zemlje, čelnik Ministarstva obrane je u izjavi medijima naglasio da je Crna Gora trenutno pouzdana članica NATO-a. Ujedno, prva komemoracija žrtvama bombardiranja šalje nedvosmislen signal promjene vektora crnogorske politike u još više prosrpsku stranu.
- Kosovo može povisiti svoj status u Parlamentarnoj skupštini NATO-a
Dana 24. ožujka, Stalni upravni odbor Parlamentarne skupštine NATO-a u Estoniji odlučio je povisitistatus Kosova s promatrača na pridruženog člana Skupštine. Odluka će, kako su priopćili kosovski predstavnici, biti formalizirana glasovanjem u Parlamentarnoj skupštini NATO-a na proljetnom zasjedanju u Sofiji 27. svibnja.
Kosovski ministar obrane Ejup Maqedonci istaknuo je kako je to “veliki korak naprijed za sigurnost i prosperitet Kosova i regije”.
Izvještaj dolazi na 25. obljetnicu početka NATO bombardiranja Savezne Republike Jugoslavije. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić odluku odbora Parlamentarne skupštine NATO-a okarakterizirao je kao simboličan korak usmjeren na podršku Zapada Kosovu.
Bude li najavljena odluka o Kosovu donesena u svibnju, to bi doista trebalo ojačati poziciju Kosova na međunarodnoj sceni.
- Još jedna runda pregovora između Srbije i Kosova ne daje rezultate
Bilateralni i trilateralni pregovori Srbije, Kosova i EU održani su 25. ožujka u Bruxellesu na kojima su sudjelovali Petar Petković, ravnatelj Uprave za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije, izaslanstvo Kosova predvođeno Besnikom Bislimijem, i posebni predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak.
Glavna tema bila je zabrana korištenja srpskih dinara za gotovinske transakcije na Kosovu koju je uvela Priština.
Glavni pregovarač s Kosova Besnik Bislimi rekao je nakon sastanka kako su prijedlozi stranaka u vezi s dinarom još daleko od usuglašenja svih stranaka te je “potrebno održati još jedan sastanak kako bi se vidjelo postoji li mogućnost bliže rješenju ili ne.”
„Nakon tri i pol sata izravnih razgovora s prištinskom stranom, gdje smo govorili o prijedlozima, došlo je i do bilateralnih razgovora s EU-om te je dogovoren nastavak pregovora u Bruxellesu 4. travnja“, rekao je glavni srbijanski pregovarač Petar Petković. Optužio je kosovsku stranu da nije pokazala “nikakvu političku volju” za postizanje dogovora, a Europsku uniju da ne može ili ne želi pronaći rješenje.
Ranije su SAD i EU pozvale kosovske vlasti da odgode uvođenje zabrane korištenja dinara. No, Priština nije odustala od svoje odluke unatoč pritiscima partnera, niti je izrazila spremnost na kompromise po tom pitanju.
- Srpski nogomet postaje dio hibridnog utjecaja Rusije
Ministar vanjskih poslova i prvi potpredsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić posjetio je Moskvu gdje je razgovarao sa šefom ruskog ministarstva vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, a nazočio je i prijateljskoj utakmici nogometnih reprezentacija Srbije i Rusije 21. ožujka. Reprezentacija Srbije postala je prva europska momčad koja je igrala u Ruskoj Federaciji nakon što je Rusija pokrenula veliku agresiju na Ukrajinu.
Nakon Dačićeva posjeta Moskvi i njegova nazočenja nogometnoj utakmici, američki State Department rekao je: “Ne vjerujemo da bi bilo koja zemlja trebala gospodinu Putinu pružiti platformu za promicanje ili opravdavanje njegovog aktualnog agresorskog rata protiv Ukrajine.”
Dva dana kasnije, 23. ožujka, u Beogradu je odigrana prijateljska utakmica između Crvene zvezde (Beograd) i Zenita (Sankt Peterburg). Tijekom utakmice navijači beogradskog kluba na tribinama su postavili ogromnu sliku vojnika u kamuflaži s oružjem, ruske i srpske zastave te transparent s prekriženim logotipima EU i NATO-a. Navijači su skandirali “Rusi i Srbi, braća zauvijek”.
Tijekom boravka Zenita u Beogradu sastale su se delegacije Crvene zvezde i Gazproma koje su postigle dogovor o produljenju sponzorskog ugovora za beogradsku momčad do 2027. godine.
Srpsko-ruske nogometne utakmice i Gazpromovo financiranje vodećeg srbijanskog kluba još su jedna ilustracija ruske prisutnosti u srpskom nogometu i ozbiljan simptom transformacije najpopularnijeg sporta u Srbiji u sredstvo ruskog hibridnog utjecaja.
- U regiji se odvija više vojnih vježbi
Prema Balkan Defence Monitoru 2024., apsolutna većina zemalja u regiji prošle je godine zabilježila porast broja međunarodnih vojnih vježbi. Izvješće se odnosi na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
U 2023. Sjeverna Makedonija sudjelovala je u 31 vježbi u odnosu na 20 u 2022. godini. Albanija je sudjelovala u 20 međunarodnih vojnih vježbi, tri više nego u 2022. godini. U Crnoj Gori je 2023. godine održano 25 vježbi, u usporedbi sa 17 u 2022. godini i samo 10 u 2021. godini.
U slučaju Hrvatske, broj vježbi je dramatično porastao – sa 14 u 2022. godini na 66 u 2023. godini
Autori istraživanja naveli su da su četiri od šest proučavanih zemalja članice NATO-a, a povećanje broja vojnih vježbi može se objasniti povećanjem “NATO budnosti”.
Bosna i Hercegovina, koja je službeni kandidat za ulazak u NATO, održala je 14 međunarodnih vojnih vježbi u 2023. godini. Iako je taj broj manji od broja NATO saveznika u regiji, ipak je veći nego 2022. godine kada je održano samo devet međunarodnih vježbi uz sudjelovanje BiH.
Srbija je jedina zemlja koja ne prati regionalni trend. Prošle godine zemlja je održala samo jednu međunarodnu vojnu vježbu – Platinum Wolf 2023. – koja je tretirana kao priprema za mirovne operacije, dok nijedna nije održana 2022. godine. To se objašnjava odlukom Vlade Srbije da obustavi vojne vježbe u kojima su sudjelovali međunarodni partneri koji je usvojen nedugo nakon početka velikog rata u Ukrajini. Prije odluke o moratoriju Srbija je izvodila vježbe i s NATO-om i s Rusijom (i Bjelorusijom).
Trenutno NATO i SAD ostaju dominantni partneri u vježbama za sve zemlje u regiji, istaknuli su autori istraživanja. Čak je i Srbija, koja je uvela moratorij na međunarodne vojne vježbe, napravila iznimku i na svom poligonu ugostila vježbu Platinum Wolf 2023., koju je srpska strana organizirala zajedno s Amerikancima. Autori izvješća ocijenili su odluku kao gestu dobre volje prema Zapadu te napomenuli da se slični potezi Beograda mogu očekivati u budućnosti.
