- Srpska industrija oružja pod ruskim napadom
Ruska obavještajna služba je 28. svibnja oglasila se saopćenjem da je Srbija isporučivala oružje Ukrajini. Prema izvješću iz Moskve, srpska obrambena poduzeća (Jugoimport – SDPR J.P., Zenitprom, Krušik, Sofag, Reyer DTI, Sloboda, Prvi partizan i druga) navodno „nastavljaju isporučivati streljivo Kijevu“ preko posredničkih zemalja, uključujući Češku, Poljsku, Bugarsku i neimenovane afričke države.
Saošćenje je stiglo samo tri tjedna nakon što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić posjetio Moskvu povodom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu.
Dana 29. svibnja, Vučić je rekao da je o tom pitanju razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tijekom njegovog posjeta Rusiji 9. svibnja, te da su Srbija i Ruska Federacija osnovale radnu skupinu „kako bi utvrdile sve činjenice“.
Odgovarajući na optužbe Moskve, srbijanski predsjednik je rekao da se slične tvrdnje iznose i s druge strane. „Prošli tjedan, dva veleposlanika su me napala, rekavši da smo izvozili streljivo u Rusku Federaciju preko turske tvrtke i da se srpsko streljivo pojavilo na frontu s ruske strane“, rekao je Vučić u televizijskom intervjuu. U tom kontekstu naglasio je da mu je najvažnije da srpska obrambena industrija funkcionira. „Morao sam objasniti da stvarno ne znam kakav je bio ugovor i nemoguće mi je da znam sve, ali, znate, naše tvornice moraju živjeti i raditi“, rekao je srbijanski predsjednik, očito pokušavajući naglasiti ekonomske koristi viševektorske politike Beograda. Gdje Srbija može izvoziti streljivo „ako ne može doći do Amerike, Europske unije, Afrike, Bliskog istoka“, retorički je pitao novinare.
Posljednjih godina mediji, uključujući i međunarodne, već su izvještavali o činjenici da srpsko oružje i streljivo stižu do ukrajinske vojske preko trećih zemalja. Beograd je više puta porekao da Srbija izravno izvozi oružje u Ukrajinu ili Rusiju, te da ne može utjecati na to hoće li srpsko oružje iz trećih zemalja završiti na ukrajinskom frontu.
Aktualna izjava ruske Službe za vanjsku obavještajnu politiku „može se shvatiti kao svojevrsni pokušaj discipliniranja vlasti u Beogradu, s obzirom na činjenicu da su sve informacije spomenute u izjavi odavno poznate“, rekao je novinarima u komentaru Predrag Petrović iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku. „Čini se da Moskva na ovaj način želi zadržati Vučićev režim u svojoj orbiti“, smatra.
Prema riječima političkog analitičara Aleksandra Đokića, koji je svoje mišljenje izrazio u intervjuu, izjava ruske obavještajne agencije pokazuje da Moskva želi izvući maksimum iz srbijanskih vlasti – zaustaviti izvoz oružja u Ukrajinu – koristeći trenutak kada je Vučić oslabljen domaćim prosvjedima.
Posjećujući Moskvu 9. svibnja, Vučić se zapravo obratio Putinu za pomoć, „kako bi njegovi birači vidjeli da ga neki veliki akter još uvijek podržava“, primijetio je Đokić. Međutim, prema njegovim riječima, taj potez brzo je postao „Putinov džoker u političkoj trgovini“.
***
Ujutro 30. svibnja dogodila se eksplozija u tvornici streljiva Krušik u srpskom gradu Valjevu, u kojoj je ozlijeđeno pet radnika.
Iz tvrtke su izjavili da se radi o nesreći koja se dogodila zbog aktiviranja pojačivača upaljača.
Regionalni mediji primijetili su da eksplozija u tvornici Krušik, koja se dogodila samo dan nakon što je Rusija optužila Srbiju za isporuku oružja Ukrajini, neizbježno postavlja pitanja – je li to bila obična nesreća ili jeziva poruka iz Moskve?
- Sjeverna Makedonija i UK potpisali strateški sporazum o razvoju infrastrukturnih projekata
Sjeverna Makedonija i UK potpisali su sporazum o strateškom partnerstvu, objavili su 16. svibnja na marginama summita Europske političke zajednice u Tirani.
Dvojica čelnika također su razgovarali o „nedavnom pristupanju Sjeverne Makedonije Zajedničkoj radnoj skupini za migracije“. Starmer je u Tirani rekao da UK pregovara s nekoliko zemalja o osnivanju „centara za povratak“ za odbijene tražitelje azila. Jedno od pitanja koje postavlja novi sporazum je hoće li uključivati prihvat migranata u UK, slično onome između Albanije i Italije. No, zasad nema potvrde o tome.
Dana 22. svibnja u Londonu, potpredsjednik vlade i ministar prometa Aleksandar Nikoloski i britanski ministar izvoza Gareth Thomas potpisali su sporazum, dogovoren u Tirani. Dana 28. svibnja, sjevernomakedonski parlament glasao je za ratifikaciju sporazuma.
Puni naziv dokumenta, prema Nikoloskom, je Međuvladin sporazum o razvoju infrastrukturnih projekata. Odnosi se na promet, obrazovanje, okoliš, informacijsku tehnologiju, zdravstvo i druge sektore.
Prema riječima dužnosnika makedonske vlade, sporazum će omogućiti Sjevernoj Makedoniji da privuče ulaganja u vrijednosti od 5 milijardi GBP (oko 6 milijardi eura) u infrastrukturne projekte, što je najveći gospodarski sporazum koji je zemlja potpisala u svojoj povijesti.
Međutim, bivši predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski kritizirao je dokument u intervjuu za DW. „U onome što smo vidjeli nema ništa strateško“, rekao je. „Što se tiče sadržaja, to bi mogao biti memorandum o suradnji“, rekao je Pendarovski.
- Sofija zahtijeva da Skoplje provede prethodno postignute sporazume kako bi se deblokirao proces integracije u EU
Apsolutnom većinom od 194 glasa „za“, bugarska Nacionalna skupština usvojila je 30. svibnja rezoluciju o napretku Sjeverne Makedonije prema pristupanju EU. Na sastanku nije bio niti jedan zastupnik koji je glasao „protiv“ ili se suzdržao.
U rezoluciji se naglašava da bi prvi značajan korak prema napredovanju Sjeverne Makedonije prema EU trebao biti uključivanje Bugara u Ustav Sjeverne Makedonije „ravnopravno s drugim narodima zemlje“. Također, napominje se da obveze utvrđene sporazumom iz 2022., koji ocrtava akcijski plan za Skoplje u procesu europskih integracija, nisu ograničene samo na ustavne amandmane, već sadrže niz drugih ključnih elemenata. Bugarska, posebno, očekuje da Sjeverna Makedonija razvije poseban Akcijski plan za zaštitu prava manjina i ranjivih slojeva. Plan bi se trebao provoditi tijekom cijelog procesa pristupanja i sadržavati jasne, mjerljive i učinkovite mjere.
Istodobno, premijer Sjeverne Makedonije Hristian Mickoski izjavio je 29. svibnja u makedonskom parlamentu, odgovarajući na pitanja o ustavnim promjenama koje zemlja treba napraviti kako bi ubrzala svoj put prema EU, da sve dok nema Makedonaca u bugarskom Odboru za manjine, neće biti promjene u stavu Skopja o tom pitanju.
U Bugarskoj postoji Odbor koji uključuje predstavnike romske, turske i armenske manjine, rekao je šef makedonske vlade. „Zar mi, Makedonci, … ne zaslužujemo mjesto u ovom odboru i zar ne zaslužujemo mjesto u našoj preambuli (Ustava)? Dok ne vidim Makedonca koji je dio ovog odbora, a svi moramo raditi na tome, neću se pomaknuti ni milimetra dok sam premijer“, rekao je Mickoski.
Sadašnja sjevernomakedonska vlada više je puta naglasila da se zahtjevi Bugarske mogu ispuniti samo u završnim fazama procesa pristupanja EU. Zemlja, koja je već promijenila ime na zahtjev Grčke, time se nastoji zaštititi od sve većih zahtjeva svojih susjeda.
Sjeverna Makedonija želi s Bugarskom na summitu NATO-a sljedećeg mjeseca razgovarati o pitanjima koja joj blokiraju put u EU. „Spremni smo za razgovor, za bilateralne razgovore na razini partnerstva unutar NATO saveza“, rekao je premijer Mickoski na konferenciji za novinare u Skoplju, koju je održao s visokom predstavnicom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kajom Kallas. „Spremni smo sjesti i razgovarati sa svima koji pristanu na neku vrstu posredovanja“, rekao je, napominjući da je njegova zemlja umorna od stalnih blokada oko bilateralnih pitanja.
U međuvremenu, bugarski dužnosnici naglašavaju da Skoplje neće moći napredovati u procesu pristupanja EU bez ispunjavanja postignutih sporazuma, prvenstveno bez ustavnih promjena, uključujući i spominjanje Bugara u preambuli Ustava Sjeverne Makedonije.
Bugarski ministar vanjskih poslova Georgi Georgiev, tijekom rasprave u parlamentu o rezoluciji o Sjevernoj Makedoniji, izjavio je da ne postoji Plan B za Skoplje u vezi s provedbom okvirnih uvjeta za pregovore o pristupanju EU, te da Sofija neće odstupiti ni centimetar od onoga što je dogovoreno 2022. godine.
- Neformalni francusko-njemački non-paper poziva EU da uvede ograničenja Republici Srpskoj
Francuska i Njemačka poslale su državama članicama Europske unije neslužbeni dokument (non-paper) u kojem se situacija u Bosni i Hercegovini ocjenjuje kao vrlo teška, te se poziva EU da poduzme niz mjera koje će, po mišljenju autora, doprinijeti rješavanju krize u BiH.
„Trenutna ustavna kriza u Bosni i Hercegovini najteži je izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine u posljednjih 30 godina, od potpisivanja Daytonsko-pariškog Okvirnog sporazuma za mir“, navodi se u francusko-njemačkom neslužbenom dokumentu, koji citiraju regionalni mediji. Autori dokumenta pozivaju Europsku uniju da obustavi financijske projekte koji koriste Republici Srpskoj i da istraži uvođenje ciljanih sankcija protiv pojedinačnih dužnosnika RS-a.
Prema medijskim izvješćima, dokument pod nazivom „Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak Bosne i Hercegovine“ datiran je 12. svibnja.
Izdavanje neslužbenog dokumenta potvrdio je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Srbije Milan Mojsilović, koji je 22. svibnja, nakon sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost, izjavio da je dokument predstavio predsjednik Aleksandar Vučić.
Prema medijskim izvješćima, u neslužbenom dokumentu se navodi da je RS poduzela niz radnji koje potkopavaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Te radnje uključuju usvajanje niza kontroverznih zakona od strane Narodne skupštine Republike Srpske nakon što je predsjednik RS-a Milorad Dodik 26. veljače osuđen na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je obnašanje dužnosti predsjednika RS-a šest godina od strane Suda Bosne i Hercegovine zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika. To uključuje, posebno, okvirno odobrenje nacrta novog Ustava RS-a, donošenje zakona kojima se zabranjuje djelovanje niza pravosudnih i tijela za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini na teritoriju RS-a, te proglašenje odluka tih tijela neprovedivima.
U dokumentu se naglašava da „cilj Europske unije ostaje doprinos očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne europske države Bosne i Hercegovine, koja ispunjava svoje obveze u skladu s načelima i vrijednostima na kojima se temelje Europska unija, demokratska društva i vladavina prava, kao i budućnost Bosne i Hercegovine u okviru Europske unije“. Neposredni cilj francusko-njemačkog neslužbenog dokumenta definiran je kao „ukidanje neustavnih zakona i povlačenje nacrta novog ustava RS-a“. U tu svrhu predlaže se ograničavanje financijske potpore Republici Srpskoj, uvođenje ciljanih sankcija i obustava kontakata s dužnosnicima RS-a – predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, premijerom RS-a Radovanom Viškovićem i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem.
Naglašava se da bi EU trebala obustaviti sve projekte koji izravno ili neizravno koriste Republici Srpskoj u okviru Investicijskog fonda EU za Zapadni Balkan (WBIF). Također se predlaže da Europska komisija ne predlaže nikakve nove projekte koji bi mogli koristiti Republici Srpskoj.
Također, predloženo je da se EU obrati drugim financijskim institucijama, poput Svjetske banke, te inzistira na sličnom pristupu.
Prema dokumentu, kriteriji za ukidanje ograničenja bit će razvijeni nakon što vodstvo RS poduzme konstruktivne korake.
Što se tiče sankcija, predlaže se primjena postojećeg sustava restriktivnih mjera protiv pojedinaca ili subjekata koji potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Budući da unutar EU ne postoji konsenzus o tom pitanju, dokument poziva pojedinačne države članice da uvedu zabrane putovanja za određene dužnosnike RS.
Srpska predstavnica u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i sadašnja predsjedavajuća ovog tijela, Željka Cvijanović, nazvala je neslužbeni dokument o Bosni i Hercegovini neprihvatljivim, jer, po njenom mišljenju, nije utemeljen na stvarnim osnovama i dodatno doprinosi političkoj destabilizaciji u zemlji.
- Ustavni sud BiH poništio kontroverzne zakone Republike Srpske
Dana 29. svibnja, Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je ništavnim kontroverzne zakone koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske kao odgovor na presudu suda protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Konkretno, poništen je tzv. zakon o „stranim agentima“ (o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija Republike Srpske). Ovaj zakon, kažu suci, „gotovo je identičan sadržaju“ Zakonu o stranim agentima uvedenom u Rusiji.
Poništeni su i zakoni RS-a koji ograničavaju ovlasti vlasti BiH u područjima pravosuđa i sigurnosti (o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, kao i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske). Sud je utvrdio da su ti zakoni RS-a potkopavali suverenitet Bosne i Hercegovine.
Kao što je poznato, Narodna skupština Republike Srpske zabranila je u veljači 2025. djelovanje suda i tužiteljstva BiH, te Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na svom teritoriju. Zakoni su usvojeni nakon što je prvostupanjski sud BiH osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja predsjedničke dužnosti. Sud je donio presudu zbog nepoštivanja odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Ustavni sud je, također, poništio izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, kojima je predviđeno novo kazneno djelo, „nepoštivanje ili nemogućnost da se poštivaju odluke institucija ili tijela Republike Srpske“. Prema mišljenju sudaca, osporena zakonska odredba formulirana je toliko široko da predviđa kaznenu odgovornost za nepoštivanje bilo koje odluke bilo koje institucije ili tijela Republike Srpske, bez obzira na to jesu li konačne, ustavne i legitimne.
Presuda suda očekivano je naišla na oštre kritike u Republici Srpskoj. Voditelj parlamentarne frakcije Dodikove stranke (SNSD) u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Srđan Mazalica, nazvao je Ustavni sud Bosne i Hercegovine „podružnicom Christiana Schmidta“ i optužio sud da se „vodi interesima samo jednog naroda (Bošnjaka) i političkom agendom“.
- Dodik prisustvuje međunarodnom forumu u Moskvi
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovno je posjetio Moskvu, gdje je kao počasni gost sudjelovao na međunarodnom sastanku visoko sigurnosnih dužnosnika.
Događaj je održan od 27. do 29. svibnja pod predsjedanjem tajnika Vijeća sigurnosti Rusije Sergeja Šojgua.
U svom govoru Dodik je izrazio podršku Rusiji, navodeći da se, po njegovom mišljenju, „u svijetu stvara nova ravnoteža snaga i kolektivni Zapad više ne može nametati svoja pravila“.
Predsjednik Republike Srpske sastao se i s tajnikom Vijeća sigurnosti Rusije. Prema njegovim riječima, stranke su „razgovarale o tome kako će se razvijati naša strateška suradnja i potvrdile da će se svi sporazumi provoditi, a također su zacrtale buduće vektore razvoja naših odnosa“. Šojgu je sa svoje strane kritizirao presudu suda BiH protiv Dodika, opisujući odluku kao „element široko rasprostranjene kampanje protiv Republike Srpske, srbijanskog naroda u cjelini“, te je izjavio svoju podršku Republici Srpskoj. Demonstracija podrške koju Moskva pruža predsjedniku RS-a bila je, očito, glavna svrha Dodikova posjeta ruskoj prijestolnici.
