- Lokalni izbori u Hrvatskoj
U nedjelju, 1. lipnja, održani su drugi krugovi lokalnih izbora u Hrvatskoj. U Zagrebu je aktualni gradonačelnik, pripadnik političkog lijevog centra Tomislav Tomašević sa strankom „Možemo!“, kojeg je podržala oporbena Socijaldemokratska partija (SDP), pobijedio na glasovanju građana.
Drugi najveći hrvatski grad, Split, vodit će Tomislav Šuta iz vladajuće stranke Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koji je pobijedio svog suparnika iz stranke „Centar“, aktualnog gradonačelnika Ivicu Puljaka.
Rijeka će, po prvi put u povijesti moderne Hrvatske, imati gradonačelnicu jer je neovisna kandidatkinja Iva Rinčić pobijedila aktualnog gradonačelnika Marka Filipovića.
U četvrtom najvećem gradu, Osijeku, gradonačelnik je izabran u prvom krugu. Kandidat HDZ-a i aktualni gradonačelnik Ivan Radić ostvario je uvjerljivu pobjedu.
Ukupno će kandidati vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i HDZ-ovih partnera voditi 15 županija – taj se broj nije promijenio u odnosu na prethodne izbore. Istodobno, broj općina u kojima je pobijedio kandidat HDZ-a (202) povećao se za sedam, a broj gradova (61) – za pet.
Kandidati koje podržava najveća oporbena Socijaldemokratska partija (SDP) pobijedili su u pet županija, 47 općina i 25 gradova, što je pet administrativnih jedinica manje nego prije četiri godine.
Politički analitičari ocijenili su rezultate izbora kao pobjedu HDZ-a, dok je rezultat SDP-a nazvan porazom ili čak „neuspjehom“.
Međutim, stručnjaci kao najvećeg gubitnika izbora smatraju Domovinski pokret (DP), koji nije uspio zadržati vlast u svom matičnom gradu, Vukovaru.
Domagoj Bilić, kandidat DP-a kojeg podržava HDZ, izgubio je od Marijana Pavličeka, kandidata Hrvatskih suverenista i DOMiNO-a (Hrvatski suverenisti i Dom i nacionalno okupljanje, DOMiNO).
- Srpski Jadar među 13 strateških projekata rudarenja izvan EU
Dana 4. lipnja Europska komisija objavila je popis prvih 13 strateških projekata za iskopavanje sirovina izvan Europske unije. Jedan od njih je projekt Jadar u Srbiji, kojim bi se trebala baviti britansko-australska tvrtka Rio Tinto.
Novih 13 lokacija pridružilo se popisu od 47 strateških projekata u okviru Zakona o kritičnim sirovinama (CRMA) koji je Europska komisija odobrila u ožujku.
Cilj je diverzificirati opskrbu i povećati ekonomsku sigurnost. „Europi su potrebne sirovine kako bi uspjela u našim industrijskim i klimatskim ambicijama. EU zahtijeva stabilne, sigurne i diverzificirane lance opskrbe“, rekao je Stéphane Séjourné, izvršni potpredsjednik za prosperitet i industrijsku strategiju Europske komisije.
Osim u Srbiji, prvih 13 strateških projekata izvan EU nalazi se u Kanadi, Grenlandu, Kazahstanu, Norveškoj, Zambiji, Novoj Kaledoniji, Brazilu, Madagaskaru, Malaviju, Južnoj Africi, Ujedinjenom Kraljevstvu i Ukrajini.
Većina ih se odnosi na vađenje sirovina potrebnih za proizvodnju električnih vozila i baterija, poput litija, nikla, kobalta, mangana i grafita.
Strateški projekti uživat će koordiniranu podršku Europske komisije, država članica i financijskih institucija, uključujući pojednostavljeni pristup financiranju i kontakte s relevantnim klijentima. Procjenjuje se da će za pokretanje 13 strateških projekata izvan EU biti potrebno ukupno kapitalno ulaganje od 5,5 milijardi eura.
Projekt Jadar u zapadnoj Srbiji, u blizini Loznice, jedini je projekt na novom popisu EK za vađenje litija i bora.
Rio Tinto je pozdravio odluku Europske komisije kojom se projekt Jadar označava strateškim prema Zakonu o kritičnim sirovinama (CRMA). „Ova odluka potvrđuje da se projekt Jadar može razvijati u skladu sa standardima Europske unije. Odluka Europske komisije naglašava veliki značaj projekta Jadar i za Srbiju i za EU u osiguravanju pouzdane opskrbe kritičnim sirovinama bitnim za zelenu tranziciju. Projekt Jadar jedan je od najperspektivnijih i najtemeljitije istraženih litijevih projekata u Europi. S procijenjenom godišnjom proizvodnjom od 58.000 tona litijevog karbonata, Srbija ima potencijal postati ključni igrač u lancu opskrbe električnim vozilima“, navodi se u izjavi. Lokalno stanovništvo doline Jadar, ekološke organizacije i brojni stručnjaci već se nekoliko godina protive provedbi projekta Rio Tinto, navodeći nedostatak transparentnosti i rizike za zdravlje, okoliš i poljoprivredu, posebno potencijalno onečišćenje vode. Aktivisti su nekoliko puta izašli na ulice kako bi prosvjedovali protiv projekta Jadar.
Početkom 2022. godine srpska vlada otkazala je usvojeni plan za rudarenje litija u dolini rijeke Jadar i zaustavila projekt. Međutim, u srpnju prošle godine srbijanske su vlasti, unatoč prosvjedima, vratile odluku o daljem radu.
Odluka Europske komisije da Jadru dodijeli status projekta od strateške važnosti izazvala je val negodovanja u Srbiji.
„Litij se neće kopati, a ove unutarnje europske odluke nas ne obvezuju. … Ako Europa i naša vlada žele izazvati građanski rat, neka pokušaju nastaviti s rudarenjem“, rekao je za Nova.rs Zlatko Kokanović iz zajednice „Ne damo Jadar“.
Vladimir Međak, iz Europskog pokreta, siguran je da se radi o dogovorima između srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i EU kako bi Vučić mogao ostati na vlasti. „Ovo je pokušaj Vučića da zadrži vlast. Međutim, to se neće dogoditi. Takva odluka ni na koji način neće pomoći režimu da smiri stvari u zemlji, već će ih samo pogoršati“, rekao je.
- Je li Vučićev posjet Moskvi zakomplicirao europske integracije Srbije?
Predsjednica srbijanske Narodne skupštine Ana Brnabić i srbijanski ministar za europske integracije Nemanja Starović posjetili su Bruxelles. U izjavi Ministarstva za europske integracije navodi se da je Starović naglasio čvrstu predanost Srbije europskom putu i ponovio svoj strateški cilj članstva u EU.
Dana 2. lipnja, Brnabić se sastala s povjerenicom Europske unije za proširenje Martom Kos kako bi razgovarali o napretku Srbije u procesu europskih integracija, s posebnim naglaskom na otvaranje Klastera 3.
„Naš je plan, a to smo sada potvrdili i s povjerenicom Kos, pokušati sve dovršiti do sredine srpnja kako bismo konačno mogli otvoriti Klaster 3 do kraja srpnja. Ovo je ambiciozan plan, ali mi ga želimo i definitivno mislim da možemo ostvariti“, rekla je Brnabić srpskim novinarima nakon sastanka.
Europska povjerenica opisala je njihov sastanak na svom X profilu kao „važnu razmjenu“ mišljenja koja se usredotočila na „preostale reformske obveze Srbije“.
Sljedećeg dana, obraćajući se Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta za proširenje, Kos je rekla da je najbolji izlaz iz političke krize u Srbiji provedba uključivih reformi, posebno kada je riječ o medijima i izbornom procesu. Naglasila je da je prvi korak napravljen – pokrenut je postupak izbora Regulatornog tijela za elektroničke medije (REM). Istodobno, pravi napredak u Srbiji ovisi o vraćanju povjerenja javnosti i uključivanju svih dionika, istaknula je Kos.
Povjerenica je rekla da je srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću rekla da njegov posjet Moskvi šalje pogrešan signal i komplicira napore EU-a da zaštiti interese Srbije.
Vučić je oštro kritizirao Kosinu izjavu.
„Ona to ponavlja, kao papagaj, svaki put. Čini se da nema što drugo reći. Što god bi je tko pitao u posljednjih deset dana, rekla bi – ‘oh, Vučić je bio u Moskvi’ – hajde, stvarno, ne možeš li reći ništa drugo, zaboga? Ali kad se sastane sa mnom, nije baš toliko elokventna. Njezin vokabular postaje sve siromašniji“, rekao je srbijanski predsjednik tijekom konferencije za novinare 4. lipnja.
Glasnogovornik Europske komisije Guillaume Mercier, komentirajući Vučićevu izjavu, rekao je srbijanskim novinarima da je EU jasno dala do znanja svojim partnerima, posebno zemljama kandidatkinjama poput Srbije, da se odnosi s Rusijom ne mogu nastaviti kao da je sve normalno. Srbija mora uvjeriti EU u svoj strateški smjer, naglasio je Mercier.
- Srbija ponovno ne usklađuje svoju vanjsku politiku s EU-om
Srbija nije uspjela provesti šest novih odluka Europske unije o vanjskoj politici, uglavnom vezanih uz Rusiju i Ukrajinu, te je ponovno postala jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja to nije učinila.
Kako je Vijeće EU-a objavilo 4. lipnja, Srbija nije uspjela provesti Odluku (ZVSP) 2025/9311 o restriktivnim mjerama s obzirom na djelovanje Rusije koje destabilizira situaciju u Ukrajini, Odluku (ZVSP) 2025/9361 o restriktivnim mjerama s obzirom na djelovanje koje potkopava ili ugrožava teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine, te Odluku (ZVSP) 2025/9571 o restriktivnim mjerama s obzirom na situaciju u Rusiji.
Srbija, također, nije ispunila Odluku Europske unije 2025/9601 kojom se mijenja Odluka iz 2018. o restriktivnim mjerama protiv širenja i uporabe kemijskog oružja, kao ni Odluke 2025/9631 i (ZVSP) 2025/9661 o restriktivnim mjerama s obzirom na destabilizirajuće aktivnosti Rusije.
Prema šest novih odluka od 20. svibnja, sve ostale zemlje kandidatkinje za EU iz regije Zapadnog Balkana, osim Srbije – Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija i Bosna i Hercegovina – uskladile su se s tim odlukama. Vijeće je izjavilo da bi usklađivanje s tim odlukama osiguralo da su nacionalne politike kandidatkinja za članstvo u skladu s politikama EU-a, dodajući da Unija prima na znanje i pozdravlja ovu obvezu.
Bruxelles ne primjenjuje nikakve službene mjere – sankcije ili druga ograničenja – prema Beogradu, ali zapravo je, zbog razlika u vanjskoj politici, otvaranje novih pregovaračkih klastera za Srbiju obustavljeno od početka 2022.
- Europski parlament odgodio je razmatranje Izvješća o Sjevernoj Makedoniji
Odgođeno je glasovanje o godišnjem izvješću o napretku Sjeverne Makedonije prema EU u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta.
To se dogodilo na zahtjev grupe Europske narodne stranke (EPP), koji su podržali svi bugarski zastupnici u Europskom parlamentu.
U svom pismu kolegama, bugarski zastupnici u Europskom parlamentu izvještavaju o neovlaštenom i preuranjenom curenju internih parlamentarnih informacija u Skoplje – ključnih komponenti nacrta izvješća. Dokaz je izjava premijera Sjeverne Makedonije, Kristiana Mickoskog, od 1. lipnja, da je dokument detaljno vidio unaprijed. Napominje se da je izjava Mickoskog, da je njegova vlada radila na Izvješću zajedno s izvjestiteljem kako bi se postigao pozitivan rezultat za Skoplje, zabrinjavajuća.
U pismu se navodi da ti dokazi ukazuju na „kontinuirano i strukturirano curenje informacija ili čak sigurnosni propust na serverima i pošti osoblja Europskog parlamenta od strane trećih zemalja“.
„Važno je pitanje je li treća strana predvidjela, oblikovala ili čak bila koautor kritičnih formulacija u izvješću, koje bi trebalo odražavati uravnotežen institucionalni položaj Europskog parlamenta“, napominju bugarski zastupnici u Europskom parlamentu.
Osim odgode glasovanja o izvješću, u Odboru za vanjske poslove i na plenarnoj sjednici, zastupnici u Europskom parlamentu zahtijevaju internu istragu o mogućem kršenju internih postupaka kako bi se utvrdio izvor i opseg curenja. Zastupnici u Europskom parlamentu, također, žele da se razdoblje odgode iskoristi za ponovno razmatranje kontroverznih točaka nacrta izvješća.
Skoplje je očekivalo da će se u Izvješću o napretku Sjeverne Makedonije spomenuti stoljetni makedonski identitet i makedonski jezik. Krajem svibnja, premijer Mickoski najavio je da će Izvješće utvrditi da Makedonci „imaju zaseban makedonski identitet“, različit od bugarskog, koji se nije pojavio nakon 1945. (kako Sofija tvrdi), već stoljećima ranije, te da postoji i zaseban makedonski jezik.
