- Burna rasprava visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i predsjednika Republike Srpske
Na pitanje što bi se dogodilo kada bi on donio zakon o državnoj imovini, a Milorad Dodik kao odgovor proglasio neovisnost Republike Srpske, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt rekao je da je definicija prava koju koristi predsjednik RS-a čudna jer se ponaša prema principu “prihvatlivo je ono što mi odgovara”. U Europi ovaj pristup neće biti uspješan. Pitanje državne imovine u BiH čeka na rješenje gotovo 30 godina, od raspada Jugoslavije. “Odgovornost je visokog predstavnika da promovira ovo odvajanje. Istovremeno, Dodikova odlučnost da zaštiti svaki kvadratni metar državne imovine koja mu ne pripada povezana je s velikim dugom koji je nagomilao u Republici Srpskoj. Riječ je o pravednoj raspodjeli državne imovine”, rekao je Schmidt. Dodao je da je potrebno donijeti zakon koji bi vrijedio za cijelu državu. Jedna od mogućnosti bila bi prijenos vlasništva na zajedničku agenciju čiji bi se prihodi ravnopravno dijelili. Međutim, za to je potrebna spremnost na dijalog. U Bosni su svi spremni na dijalog osim Dodika. Predsjednik RS-a najavio je dan ranije da je specijalnom predstavniku njemačke vlade za zapadni Balkan Manuelu Saracinu rekao da će RS proglasiti neovisnost ako visoki predstavnik odluči tu imovinu prenijeti na državnu razinu BiH. Dodik je rekao da Banja Luka zna da je Schmidt zapravo doveden isključivo da odluči da ta imovina bude pravno vlasništvo BiH, što je za Republiku Srpsku neprihvatljivo.
“Prijetnje Milorada Dodika zabranom ulaska u Republiku Srpsku visokom predstavniku u BiH, kao čelnom čovjeku institucije uspostavljene Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumom, predstavljaju napad na ustavni sustav Bosne i Hercegovine, u okviru kojeg Visoki predstavnik je trebao zajamčiti slobodu kretanja”, izjavili su iz Veleposlanstva Francuske u BiH, prenoseći stav Ministarstva vanjskih poslova te zemlje. Pariz je potvrdio potporu visokom predstavniku, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Francuska je pozvala sve političke snage u Republici Srpskoj da se vrate na put reformi neophodnih za postizanje perspektive članstva BiH u Europskoj uniji. Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller osudio je prijetnje predsjednika Republike Srpske da će uhititi i protjerati visokog predstavnika ukoliko odluči ući u ovaj entitet. Sjedinjene Američke Države osuđuju prijetnje Milorada Dodika i nedvosmisleno podržavaju Daytonski mirovni sporazum i Schmidtov mandat za njegovu provedbu, kao i državu Bosnu i Hercegovinu. “Prijetnje gospodina Dodika da će opstruirati rad i kretanje visokog predstavnika su protuzakonite, protuustavne i predstavljaju eskalaciju napada na Daytonski mirovni sporazum i državu Bosnu i Hercegovinu”, rekao je specijalni predstavnik Velike Britanije za Zapadni Balkan Stuart Peach. “Takvi postupci imaju neizbježne posljedice. London u potpunosti podržava visokog predstavnika i njegovu predanost obavljanju svojih dužnosti u cijeloj zemlji.”
U međuvremenu, Milorad Dodik još nije odustao od svojih akcija. Jasno je da ima punu podršku Rusije i djelomičnu podršku Mađarske, koja stalno ističe prijateljske odnose s predsjednikom Republike Srpske. Budimpešta čak izdvaja sredstva za potporu proračunu RS-a, imajući u vidu tešku financijsku i gospodarsku situaciju. Viktor Orban zapravo ruši zajedničko europsko-američko jedinstvo pritiskom na nepopustljivog pro moskovskog predsjednika RS-a. To je ohrabrilo Milorada Dodika, koji je na pritiske iz Londona javno odgovorio da je njegova zadaća poštovati Daytonski sporazum, a ne dopadati Britancima. Bliži se finale obračuna Schmidta i Dodika. Očito je da će visoki predstavnik principijelno ići u Republiku Srpsku i malo je vjerojatno da će Dodikov nalog za njegovo uhićenje biti izvršen. Visoki predstavnik ima značajno osiguranje i sigurno ga jamči spremnost snaga EU u BiH, EUFOR-a, da brzo reagiraju u slučaju avanturističkih akcija predsjednika RS-a. Ali najvjerojatnije će Dodik provocirati Schmidta ne toliko vlastitim policijskim snagama, koliko akcijama demonstranata koji će prosvjedovati protiv postupaka visokog predstavnika. Bit će to pristalice predsjednika RS-a, spremne na nasilne akcije, ali navodno miroljubivog karaktera. Moguće je da netko od tih “mirnih demonstranata” će nastradati, pa će to dodatno odriješiti ruke za novu eskalaciju službene Banja Luke. No, ovaj scenarij nije tajna, pa će osiguranje visokog predstavnika i EUFOR postupiti maksimalno korektno, što se ne može jamčiti u odnosu na djelovanje policije RS-a.
- Sastanak predsjednice Vjose Osmani s glavnim tajnikom NATO-a o situaciji na sjeveru Kosova
Tijekom sastanka kosovske predsjednice Vjose Osmani s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, potonji je izjavio da svaku operaciju lokalnih specijalnih snaga mora prethodno odobriti KFOR te da zahtijeva bliske konzultacije s vlastima u Prištini i KFOR-om. Avni Arifi, bivši pregovarač u kosovsko-srpskom dijalogu, izrazio je iznenađenje Stoltenbergovim stavom, rekavši da je to nazadovanje i korak nazad za Kosovo. Do sada kosovska policija nikada nije morala nikoga obavještavati o svojim akcijama, ali očito svi žanju rezultate djelovanja Kurtijeve vlade na sjeveru Kosova. Moguće je da NATO ima informacije o mogućnosti nemira na srpskoj strani.
„Željeli bismo da situacija na sjeveru Kosova bude bolja i da naši građani tamo budu sigurniji, ali Beograd potkopava te napore i sprječava kosovske Srbe u uživanju zajamčenih prava“, rekao je Besnik Bislimi, prvi potpredsjednik kosovske vlade i glavni pregovarač u dijalogu Beograda i Prištine. “Cilj Srbije je prikazati Kosovo kao propalu državu, a kosovske institucije kao nesposobne i nespremne integrirati srpsku manjinu, što jednostavno nije točno”, smatra Bislimi. U Prištini shvaćaju da sadašnji gradonačelnici na sjeveru nemaju “puni legitimitet” i da je problem s policijom. Nikome ne treba institucionalni vakuum. Priština pokušava riješiti taj problem, ali ne može dok Beograd pritišće i zastrašuje kosovske Srbe, jer briselski dijalog nije samo normalizacija bilateralnih odnosa, već i normalizacija oba društva u odnosu na njihove zajednice”, -zaključio je prvi potpredsjednik kosovske vlade.
Može se predvidjeti da službena Priština želi pronaći više saveznika među Europljanima i Amerikancima u rješavanju situacije na sjeveru Kosova. No, to sada nije lako učiniti zbog prečvrstog stava kosovskog premijera Aljbina Kurtija. Kurtijev otpor savjetima Bruxellesa i Washingtona za mirnijim tonom u razgovoru s kosovskim Srbima, kao i nastojanje da se pozicionira kao lider svih Albanaca, kada su se zastave Velike Albanije vijorile tijekom neslužbenog putovanja u Sjevernu Makedoniju, doveli su do djelomičnog gubitka povjerenja za ovog političara među utjecajnim zapadnim institucijama. Stoga je predsjednica Kosova aktivno uključena u ispravljanje situacije i trebala bi izgladiti nastale proturječnosti. I kosovski premijer Aljbin Kurti nastavlja raditi na paralelnom kolosijeku. Aktivno je sudjelovao na nedavno održanom summitu EU-Zapadni Balkan u Ateni i Bledskom sigurnosnom forumu. Također je naveo kako je Priština diplomatski napredovala u komunikaciji i suradnji s inozemstvom, posebice s Grčkom, koja je blizu priznanja neovisnosti Kosova. Premijer Kurti istaknuo je da je od pet članica Europske unije koje ne priznaju neovisnost Kosova Grčka najbliža promjeni odluke. Premijer smatra da želja Kosova za ulaskom u EU nije motivirana samo vlastitim interesima, već i činjenicom da zemlja želi pridonijeti Uniji, koja je najvažniji politički mirovni projekt nakon Drugog svjetskog rata.
- Izjava predsjednika Aleksandra Vučića povodom nastavka prosvjeda srpske oporbe
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će konačnu odluku o izvanrednim izborima na zahtjev oporbe donijeti nakon predstojećih pregovora o Kosovu i nakon zasjedanja Opće skupštine UN-a. Vučić je rekao da je o tome već razgovarao s predstavnicima vladajuće koalicije i da među njima postoji pozitivno raspoloženje. “Ako će opozicija pobijediti, onda nemamo problema s tim”, rekao je Vučić i dodao da su periodični izbori važni za demokraciju u Srbiji. Srbijanski ministar vanjskih poslova i čelnik socijalista Ivica Dačić rekao je kako je uvjeren u pobjedu na izborima, ma kakvi oni bili. “Izbori su u pravilu usmjereni na stranke koje imaju određene šanse za pobjedu, a nemam ništa protiv susreta s onima koji će sigurno izgubiti”, rekao je. Nakon posljednjih izbora u Beogradu i na državnoj razini Vučićeva stranka prvi put nije uspjela formirati većinu bez socijalista. Aktualni gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić poručio je da “svaka ozbiljna osoba uvijek treba biti spremna izaći na izbore”, ali tek treba vidjeti hoće li ih biti.
Treba razumjeti da je A. Šapić mora dati ostavku da bi raspustio gradsku skupštinu, što je uvjet za raspisivanje novih izbora. Druga je opcija da gradonačelnika smijeni vladajuća koalicija, no ta je mogućnost puno manje vjerojatna, jer bi to bila loša predizborna poruka biračima vladajuće stranke. Osim toga, teško da će aktualni gradonačelnik prešutjeti ovakav razvoj situacije koji može dodatno zakomplicirati odnose u vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci, a možda i dovesti do toga da Šapić izađe iz njenih redova i samostalno izađe na izbore. Šapić je bio perjanica naprednjaka na prošlim izborima za gradonačelnika, no od njega se očekivalo puno više glasova. Uostalom, Vučić je odmah nakon formiranja vlasti u Beogradu pokazao da je razočaran gradonačelnikom glavnog grada i da dvoje političara ne komuniciraju više od godinu dana. Oporbene snage u zemlji i dalje čvrsto zagovaraju prijevremene izbore u glavnom gradu i diljem zemlje. Vjeruju da imaju realne šanse za pobjedu i da prekinu monopol na vlast Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke kao i njenih saveznika.
- Dan neovisnosti Sjeverne Makedonije
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski rekao je da 80 posto građana te zemlje podržava Europsku uniju. Ovo je rekao na svečanom skupu u povodu državnog praznika 8. rujna – Dana neovisnosti: “Prije 32 godine, 1991. godine, većinom glasova više od 95 posto proveden je mandat za stvaranje neovisne makedonske države.” 32 godine kasnije, pred nama su glasovi građana, u više od 80 posto, za život u Europi, u EU, ali u matičnoj Republici Sjevernoj Makedoniji”, istaknuo je Kovačevski. “Ukoliko zajedno sa susjedima sa Zapadnog Balkana ne napravimo iskorak u europskim integracijama, našoj zemlji ponovno prijeti izolacija, nepotrebna očekivanja i blokade, što znači izgubljena šansa za napredak i povratak u novi mrak, u kojom je moguće dugo lutati, kao što smo već lutali 11 godina”, rekao je Kovačevski, aludirajući na godine vladavine Nikole Gruevskog, i sada oporbene VMRO DPMNE.
Premijer Sjeverne Makedonije još jednom je iskoristio pravu priliku za promicanje ciljeva provođenja kursa europskih integracija u zemlji. Vladi su potrebne dvije trećine glasova u parlamentu za usvajanje potrebnih amandmana za Ustav zemlje kako bi se nastavilo kretanje prema EU, ali oporbeni VMRO DPMNE ne pruža potrebnu parlamentarnu podršku i vodi zemlju u prijevremene izbore. Kovačevski je još jednom podsjetio na razdoblje vladavine ove političke snage u zemlji, kada službeno Skoplje dugi niz godina nije poduzimalo potrebne korake u smjeru europskih integracija. Sve je to točno, ali cijena je bila previsoka – promjena imena države na inzistiranje Grčke. Učinila je to trenutno vladajuća Socijaldemokratska partija, no očito se kod jednog broja birača ima pitanja i za drugi postupci aktualne vlasti koje oporba želi iskoristiti i dobiti izbore. Ali premijer Kovačevski će ipak odlučno pokušati održati glasovanje u parlamentu kako bi se odobrile potrebne izmjene glavnog zakona zemlje. U slučaju njegovog neuspjeha, priprema se teren da se oporba optuži za opstrukciju i nespremnost da provede kurs europskih integracija, koji podržava više od 80% stanovništva zemlje, kako bi vladajući mogli preuzeti bolje predizborne pozicije. Istodobno, šef vlade napominje da 80 posto makedonskog izvoza ide u zemlje članice EU, a 50 posto uvoza u zemlju dolazi iz Europske unije. Tijekom 32 godine neovisnosti EU je uložila 3,3 milijarde eura jer vjeruje u iskrenu odlučnost Skoplja da provede europske integracije kao strateški cilj.
- Predstavnici triju zemalja Zapadnog Balkana posjetili su Kijev kako bi sudjelovali na Summitu prvih dama i gospoda
U Kijevu je 6. rujna održan treći summit prvih dama i gospoda, koji je inicirala prva dama Ukrajine Olena Zelenska, a na kojem su sudjelovali predstavnici 29 zemalja. Od zemalja zapadnog Balkana događaju su nazočile prva dama Srbije Tamara Vučić, prva dama Albanije Armanda Begaj i prva dama Sjeverne Makedonije Elizabet Đorđevska.
Osobna posjeta prve dame Srbije Tamare Vučić Kijevu za mnoge je bila iznenađenje, s obzirom na to da je prije samo dva tjedna predsjednik Srbije opravdao sudjelovanje premijerke Ane Brnabić na Krimskoj platformi, istaknuvši da nije osobno prisustvovali događaju, kako sudjelovala online.
Tamara Vučić imala je počasno mjesto u prvom redu, nekoliko mjesta dalje od prve dame Ukrajine, te je bila govornica u jednom od panela. Prva dama Srbije objavila je na svojoj Instagram stranici na dan samita nekoliko fotografija na kojima je u prijateljskom razgovoru s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i njegovom suprugom i napisala da je “samit izvrsna prilika za brojne susrete od strana.”
Posjet supruge Aleksandra Vučića Ukrajini indikativan je korak za Srbiju, koji pokazuje da usprkos nesklonosti donošenju antiruskih odluka i želji za održavanjem prijateljskih odnosa s Rusijom, zemlja nastoji očuvati puteve dijaloga s civiliziranim svijetom, posebno o ukrajinskom pitanju. Meka diplomacija jedan je od učinkovitih načina prenošenja određenih signala o političkoj poziciji zemlje kada se takvi signali ne mogu prenijeti tradicionalnim sredstvima. Posjet Tamare Vučić Ukrajini proruski dio srbijanskog društva dočekao je s pomiješanim osjećajima, prva dama Srbije čak je morala naglasiti da je tema Summita isključivo psihičko blagostanje.
