- Burna diskusija između visokog predstavnika u BiH i predsjednika Republike Srpske
Na pitanje šta bi se dogodilo da donese zakon o državnoj imovini, a Milorad Dodik kao odgovor proglasi nezavisnost Republike Srpske, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt je rekao da je definicija prava koju koristi predsjednik RS je čudna jer se ponaša po principu “ispravno je samo ono što radi za mene.” U Evropi ovaj pristup neće biti uspješan. Pitanje državne imovine u BiH čekalo je rješenje skoro 30 godina, od raspada Jugoslavije. “Odgovornost visokog predstavnika je da promovira ovo razdvajanje. Istovremeno, Dodikova opredijeljenost da zaštiti svaki kvadratni metar državne imovine koja mu ne pripada povezana je sa velikim dugom koji je nagomilao u Republici Srpskoj. Riječ je o pravičnoj raspodjeli državne imovine“, rekao je Schmidt. On je dodao da je potrebno donijeti zakon koji bi važio za cijelu državu. Jedna od mogućnosti bi bila da se vlasništvo prenese na zajedničku agenciju čiji bi prihodi bili ravnopravno podijeljeni. Međutim, za to je potrebna spremnost na dijalog. Svi u Bosni su spremni za dijalog, osim Dodika. Predsjednik RS-a je dan ranije najavio da je specijalnom predstavniku njemačke vlade za Zapadni Balkan Manuelu Saracinu prenio da će RS proglasiti nezavisnost ukoliko visoki predstavnik odluči da imovinu prenese na nacionalni nivo BiH. Dodik je rekao da Banja Luka zna da je Schmidt zapravo doveden isključivo da bi odlučio da imovina bude u legalnom vlasništvu BiH, što je za Republiku Srpsku bilo neprihvatljivo.
“Prijetnje Milorada Dodika kojima je cilj zabrana ulaska u Republiku Srpsku visokom predstavniku Bosne i Hercegovine, kao šefu institucije uspostavljene Dejtonsko-pariškim mirovnim sporazumom, predstavljaju napad na ustavni sistem Bosne i Hercegovine, u okviru kojima Visoki predstavnik treba da ima zagarantovana sloboda kretanja”, poručili su iz francuske ambasade u BiH, prenoseći stav vanjskopolitičkog ministatstva zemlje. Pariz je ponovo potvrdio svoju podršku visokom predstavniku, jedinstvu i teritorijalnom integritetu BiH. Francuska je pozvala sve političke snage u Republici Srpskoj da se vrate na put reformi neophodnih za postizanje perspektive članstva BiH u Evropskoj uniji. Portparol američkog State Departmenta Matthew Miller osudio je prijetnje predsjednika Republike Srpske da će uhapsiti i protjerati visokog predstavnika ukoliko odluči da uđe u ovaj entitet. Sjedinjene Američke Države osuđuju prijetnje Milorada Dodika i nedvosmisleno podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i Schmidtov mandat da ga provede, kao i državu Bosnu i Hercegovinu. “Prijetnje M. Dodika da će ometati rad i kretanje visokog predstavnika su nezakonite, neustavne i predstavljaju eskalaciju napada na Dejtonski mirovni sporazum i državu Bosnu i Hercegovinu”, rekao je specijalni predstavnik Velike Britanije za Zapadni Balkan Stuart Peach. “Ovakvi postupci imaju neizbježne posljedice. London u potpunosti podržava visokog predstavnika i njegovu posvećenost obavljanju svojih dužnosti u cijeloj zemlji.”
U međuvremenu, Milorad Dodik još nije odustao od svojih postupaka. Jasno je da ima punu podršku Rusije i djelimičnu podršku Mađarske, koja stalno ističe prijateljske odnose sa predsjednikom Republike Srpske. Budimpešta čak izdvaja sredstva za podršku budžetu RS, uzimajući u obzir njenu tešku finansijsku i ekonomsku situaciju. Viktor Orban zapravo zabija nož u leđa zajedničkom evropsko-američkom jedinstvu vršeći pritisak na nepopustljivog promoskovskog predsjednika RS. To je ohrabrilo Milorada Dodika, koji je javno odgovorio na pritiske iz Londona da je njegov zadatak da poštuje Dejtonski sporazum, a ne da se dopada Britancima. Blizu je finale obračuna Šmita i Dodika. Očigledno je da će visoki predstavnik iz principa otići u Republiku Srpsku i teško da će Dodikova naredba o njegovom hapšenju biti izvršena. Visoki predstavnik ima značajno obezbeđenje i svakako je osiguran spremnošću snaga EU u BiH EUFOR-a da brzo reaguju u slučaju avanturističkih akcija predsjednika RS. Ali, najvjerovatnije, Dodik će protiv Šmita napraviti provokaciju ne toliko snagama vlastite policije, koliko akcijama demonstranata koji će protestovati protiv postupaka visokog predstavnika. To će biti pristalice predsjednika RS, spremne na nasilne akcije, ali navodno mirne prirode. Moguće je da će neko od ovih “mirnih demonstranata” nastradati, pa će to dodatno osloboditi ruke za novu eskalaciju zvanične Banja Luke. Međutim, ovakav scenario nije tajna, pa će osiguranje visokog predstavnika i EUFOR-a djelovati maksimalno korektno, što se ne može garantovati u odnosu na djelovanje policije RS.
- Sastanak predsjednice Vjose Osmani sa generalnim sekretarom NATO-a povodom situacije na sjeveru Kosova
Tokom sastanka kosovske predsjednice Vjose Osmani sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, potonji je izjavio da svaka operacija lokalnih specijalnih snaga mora biti prethodno odobrena od strane KFOR-a i da zahteva bliske konsultacije sa vlastima u Prištini i KFOR-om. Avni Arifi, bivši pregovarač u dijalogu Kosova i Srbije, izrazio je iznenađenje Stoltenbergovim stavom, rekavši da je to nazadovanje i korak natrag za Kosovo. U prošlosti, kosovska policija nikada nije morala nikoga da obaveštava o svojim akcijama, ali očigledno svi ubiru rezultati delovanja Kurtijeve vlade na severu Kosova. Moguće je da NATO ima informacije o mogućnosti nemira na srpskoj strani.
„Voleli bismo da situacija na severu Kosova bude bolja i da tamo dođe do više bezbednosti naših građana, ali Beograd podriva te napore i sprečava kosovske Srbe da uživaju svoja zagarantovana prava“, rekao je Besnik Bislimi, prvi potpredsednik kosovske vlade i glavni pregovarač u dijalogu Beograda i Prištine. “Cilj Srbije je da prikaže Kosovo kao propalu državu, a kosovske institucije kao nesposobne i da ne žele da integrišu srpsku manjinu, što jednostavno nije tačno”, smatra Bislimi. U Prištini shvataju da aktuelni gradonačelnici na severu nemaju “pun legitimitet” i da postoji problem sa policijom. Nikome nije potreban institucionalni vakuum. Priština pokušava da reši ovaj problem, „ali ne može dok Beograd pritiska i zastrašuje kosovske Srbe, jer briselski dijalog nije samo normalizacija bilateralnih odnosa, već i normalizacija oba društva u odnosu na njihove zajednice“, zaključio je prvi potpredsednik kosovske vlade.
Može se predvideti da zvanična Priština želi da pronađe više saveznika među Evropljanima i Amerikancima u rešavanju situacije na severu Kosova. Međutim, to sada nije lako učiniti zbog previše čvrste pozicije kosovskog premijera Aljbina Kurtija. Kurtijev otpor savetima Brisela i Vašingtona za mirniji ton u razgovoru sa kosovskim Srbima, kao i nastojanje da se pozicionira kao lider svih Albanaca, kada su se zastave Velike Albanije vijorile tokom nezvaničnog putovanja u Sevjernoj Makedoniji, dovela je do delimičnog gubitka poverenja ovog političara među uticajnim zapadnim institucijama. Stoga je predsjednica Kosova aktivno uključena u ispravljanje situacije i trebalo bi da izgladi nastale protivrečnosti. A premijer Kosova Aljbin Kurti nastavlja da radi na paralelnom koloseku. Aktivno je učestvovao na nedavno održanom samitu EU-Zapadni Balkan u Atini i Bledskom sigurnosnom forumu. Pored toga, naveo je da je Priština napravila diplomatski napredak u komunikaciji i saradnji sa inostranstvom, posebno sa Grčkom, koja je blizu priznavanja nezavisnosti Kosova. Premijer Kurti je istakao da je od pet članica Evropske unije koje ne priznaju nezavisnost Kosova Grčka najbliža promeni svoje odluke. Premijer smatra da je želja Kosova da uđe u EU motivisana ne samo sopstvenim interesima, već i činjenicom da zemlja želi da da svoj doprinos Uniji, koja je najvažniji politički mirovni projekat posle Drugog svjetskog rata.
- Izjava predsjednika Aleksandra Vučića u vezi sa nastavkom protesta srpske opozicije
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će konačnu odluku o vanrednim izborima donijeti na zahtjev opozicije nakon predstojećih pregovora o Kosovu i nakon sjednice Generalne skupštine UN. Vučić je rekao da je o ovom pitanju već razgovarao sa predstavnicima vladajuće koalicije i da među njima vlada pozitivno raspoloženje. “Ako će opozicija da pobedi, onda nemamo problem sa tim”, rekao je Vučić i dodao da su periodični izbori važni za demokratiju u Srbiji. Ministar spoljnih poslova Srbije i lider socijalista Ivica Dačić rekao je da je uvjeren u pobjedu na izborima, kad god da se održe. “Izbori su, po pravilu, usmjereni na stranke koje imaju određene šanse za pobjedu i nemam ništa protiv da se sastanem sa onima koji će sigurno izgubiti”, rekao je on. Posle poslednjih izbora u Beogradu i na državnom nivou, Vučićeva stranka prvi put nije uspela da formira većinu bez socijalista. Aktuelni gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić rekao je da “svaki ozbiljan čovek uvjek treba da bude spreman da izađe na izbore”, ali tek treba da vidi da li će ih biti.
Treba razumjeti da A. Šapić za raspisivanje izbora u Beogradu morao da podnese ostavku, kako bi se raspustila skupština grada, što je uslov za raspisivanje novih izbora. Druga opcija je zamjena gradonačelnika vladajućom koalicijom, ali je ta mogućnost mnogo manje vjerovatna, jer bi to bila loša predizborna poruka biračima vladajuće stranke. Osim toga, malo je vjerovatno da će aktuelni gradonačelnik prećutati ovakav razvoj situacije, koji može dodatno zakomplikovati odnose u vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci, a možda i dovesti do izlaska Šapića iz njenih redova i samostalnog nastupa na izborima. Šapić je bio perjanica naprednjaka na prošlim izborima za gradonačelnika, ali se od njega očekivalo mnogo više glasova. Uostalom, Vučić je odmah po formiranju vlasti u Beogradu pokazao da je razočaran gradonačelnikom glavnog grada i da ova dvojica političara ne komuniciraju više od godinu dana. Opozicione snage u zemlji i dalje čvrsto traže održavanje prijevremenih izbora u glavnom gradu i širom zemlje. Smatraju da imaju realnu šansu da njih osvoje i okončaju monopol na vlast Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke kao i njenih saveznika.
- Dan nezavisnosti Sjeverne Makedonije
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski rekao je da 80 posto građana te zemlje podržava Evropsku uniju. Rekao je to na svečanom skupu povodom državnog praznika 8. septembra – Dana nezavisnosti: „Pre 32 godine, 1991. godine, mandat za stvaranje nezavisne makedonske države sproveden je većinom glasova više od 95 odsto građana. 32 godine kasnije, pred nama su glasovi građana, u više od 80 odsto, za život u Evropi, u EU, ali u matičnoj Republici Sjevernoj Makedoniji“, napomenuo je Kovačevski. „Ako bismo zajedno sa našim komšijama iz Zapadnog Balkana ne napravimo iskorak u evropskim integracijama, našoj zemlji ponovo prijeti izolacija, nepotrebna očekivanja i blokade, što znači izgubljena šansa za napredak i put nazad u novi mrak, u kojem je moguće lutati dugo, kao što smo već lutali 11 godina“, rekao je Kovačevski, aludirajući na godine vladavine Nikole Gruevskog, a sada opozicione VMRO DPMNE.
Premijer Sjeverne Makedonije je još jednom iskoristio pravu priliku da promoviše ciljeve sprovođenja kursa evropskih integracija u zemlji. Vladi su potrebne dvije trećine glasova u parlamentu za usvajanje neophodnih amandmana na ustav zemlje kako bi nastavila kretanje ka EU, ali opoziciona VMRO DPMNE ne pruža potrebnu parlamentarnu podršku i vodi zemlju na prijevremene izbore. Kovačevski je ponovo podsjetio na period vladavine ove političke snage u zemlji, kada zvanično Skoplje dugi niz godina nije preduzimalo potrebne korake u pravcu evropskih integracija. Sve je to tačno, ali cijena je bila previsoka – promjena imena države na insistiranje Grčke. To je učinila trenutno vladajuća Socijal demokratska partija, ali očito jedan broj birača ima pitanja o drugim postupcima aktuelne vlasti, koje opozicija želi iskoristiti i pobijediti na izborima. Ali premijer Kovačevski će ipak odlučno pokušati da održi glasanje u parlamentu kako bi se odobrile neophodne izmjene glavnog zakona zemlje. U slučaju njegovog neuspjeha, priprema se teren da se opozicija optuži za opstrukciju i nespremnost da provede kurs evropskih integracija, koji podržava više od 80% stanovništva zemlje, kako bi vladajuće zauzeli bolje predizborne pozicije. Istovremeno, šef vlade napominje da 80 odsto makedonskog izvoza ide u zemlje članice EU, a 50 odsto uvoza u zemlju dolazi iz Evropske unije. Tokom 32 godine nezavisnosti, EU je uložila 3,3 milijarde eura jer vjeruje u iskrenu odlučnost Skoplja da implementira evropske integracije kao strateški cilj.
- Predstavnici tri zemlje zapadnog Balkana posjetili su Kijev radi učešća na Samitu prvih dama i gospoda
Kijev je 6. septembra bio domaćin trećeg samita prvih dama i gospoda, koji je inicirala prva dama Ukrajine Olena Zelenska, na kojem su učestvovali predstavnici 29 zemalja. Iz zemalja Zapadnog Balkana manifestaciji su prisustvovale prva dama Srbije Tamara Vučić, prva dama Albanije Armanda Begaj i prva dama Sjeverne Makedonije Elizabet Đorđevska.
Lična poseta Prve dame Srbije Tamare Vučić Kijevu za mnoge je bila iznenađenje, s obzirom da je predsjednik Srbije pre samo dve nedelje opravdao učešće premijerke Ane Brnabić na Krimskoj platformi, ističući da ona nije prisustvovala događaju lično, nego je učestvovala online.
Tamara Vučić je imala počasno mjesto u prvom redu, nekoliko mjesta dalje od prve dame Ukrajine, i bila je govornica u jednom od panela. Prva dama Srbije je na svojoj Instagram stranici na dan Samita objavila nekoliko fotografija na kojima je u prijateljskom razgovoru sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i njegovom suprugom i napisala da je „Samit odlična prilika za brojne susrete sa strane”.
Poseta supruge Aleksandra Vučića Ukrajini je indikativan korak za Srbiju, što pokazuje da uprkos nespremnosti za donošenje antiruskih odluka i želji za održavanjem prijateljskih odnosa sa Rusijom, zemlja nastoji da sačuva načine dijaloga sa civilizovanim svjetom, posebno o ukrajinskom pitanju. Meka diplomatija je jedan od efikasnih načina prenošenja određenih signala o političkoj poziciji zemlje kada se takvi signali ne mogu prenijeti tradicionalnim sredstvima. Posjetu Tamare Vučić Ukrajini proruski deo srpskog društva dočekao je dvojako, prva dama Srbije je čak morala posebno da istakne činjenicu da je tema Samita isključivo mentalno blagostanje.
