- Reakcija Beograda i Banja Luke na sastanak članova Predsjedništva BiH s premijerom Kosova
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da je iznenađen susretom članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bečirovića s kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem na summitu u Parizu te da pokazuje dvostruke standarde kada je u pitanju poštivanje teritorijalnog integriteta. Vučić je rekao da je dobro da Srbija zna s kim ima posla. Prema njegovom mišljenju, Bečirović i Komšić su pristali na sastanak s Kurtijem, ali to su dva pristupa događajima u bivšoj Jugoslaviji, da “negdje priznajete teritorijalni integritet i tražite da se on poštuje, a s druge strane onaj od kojeg tražite da poštuje teritorijalni integritet, ne priznaje integritet tvoje zemlje?”, upitao je Vučić. Napomenuo je da formiranja Zajednice srpskih općina na sjeveru Kosova neće biti dok je na vlasti Kurti, koji “uvijek koristi Balkanski trikovi”, istaknuvši da će Srbija učiniti sve da spasi život Srba na Kosovu i mir. On je naveo da u Parizu, gdje sudjeluje na Forumu mira, nije komunicirao s Kurtijem, koji je sam birao tko će od predstavnika BiH i Hercegovine s kojom bi se susreo.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je da je sastanak članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića s kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem u Parizu prijetnja suverenitetu BiH i izravan čin rušenja BiH “u koju se neprestano kunu”. Dodik je napomenuo da Komšić i Bečirović time pokazuju da su spremni priznati ono što BiH ne priznaje, istaknuvši da Bečirović i Komšić vode licemjernu politiku, a njihov susret s Kurtijem jedna je u nizu smišljenih provokacija. Srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću su u slučaju Bosne i Hercegovine u više navrata pokušali “držati lekcije” o suverenitetu i teritorijalnom integritetu, ali kada je riječ o Kosovu, “zaboravljaju” da izravno napadaju integritet Srbije. Osim toga, kada je riječ o mirnom razlazu u BiH, oni su jako zabrinuti za suverenitet i državu BiH, ali su istovremeno spremni miješati se u unutarnje stvari Srbije – rekao je Dodik. Ponovio je kako ne postoji nikakva odluka BiH o priznanju Kosova, ističući da RS nikada neće pristati na takvu odluku, bez obzira na stavove političara u Federaciji BiH.
Ovaj događaj komentirala je i treća članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Napomenula je da je sastanak dvojice članova Predsjedništva BiH s premijerom Kosova osobni čin i nema nikakve veze sa službenim stavom Bosne i Hercegovine po pitanju Kosova, jer BiH nije priznala Kosovo, što je dio Srbije. Također je naglasila da je stav Bosne i Hercegovine usuglašen ako su za njega glasala sva tri člana Predsjedništva. Znamo da se Srbija suočava sa složenim problemima koje nameću oni koji promiču politiku dvostrukih standarda. Tako doživljavam i korak Komšića i Bečirovića koji kažu da je normalno da se ne poštuje teritorijalni integritet Srbije, ali da se poštuje integritet BiH”, rekla je Cvijanović. Pitala je kako bi izgledalo da je još netko doprinio raspadu Bosne i Hercegovine, kao što sada rade sa Srbijom.
Tako su postupci dvojice članova Predsjedništva BiH oštro kritizirani od strane predsjednika Srbije, predsjednika Republike Srbije i člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Očito je da su Beograd i Banja Luka vrlo bolno svjesni međunarodnih aktivnosti kosovskog premijera Aljbina Kurtija, koji je summit u Parizu iskoristio za niz bilateralnih susreta. Bosna i Hercegovina nije priznala državnu neovisnost Kosova zbog odvojenog stava Republike Srpske i njezina predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. M. Dodik stalno govori o potrebi izlaska RS iz Bosne i Hercegovine, a ostali politički akteri u zemlji to i dalje toleriraju. Ali dolazi do sastanka s premijerom Kosova i predsjednik RS-a izjavljuje da je to razbijanje jedinstva Bosne i Hercegovine. Zatim onaj koji sustavno pokušava razrušiti jedinstvo Bosne i Hercegovine izražava zabrinutost zbog mogućnosti destabilizacije stanja u zemlji. Stoga je moguće da se M. Dodik parnim danima zalaže za institucionalno jedinstvo države, a neparnim zalaže za njezino razdvajanje i odcjepljenje. U tom pogledu stav predsjednika Srbije je mnogo ispravniji. U svojim javnim istupima nikada nije dovodio u pitanje jedinstvo Bosne i Hercegovine, ali njegovi stalni kontakti s predsjednikom RS-a i nastavak posebnog odnosa Beograda prema Republici Srpskoj ukazuju na dvoličnost takvog stava. A. Vučić razumije da se M. Dodik pretvorio u ekskluzivni projekt Moskve i da više nije samostalan političar. Preko Dodika Kremlj želi realizirati velikosrpski projekt isključivo u svrhu pokretanja velikog rata u regiji. Uostalom, ono što Dodik službeno promovira – stvaranje jedinstvene srpske države umjesto Srbije, Republike Srpske i Crne Gore definitivno će dovesti do velikog rata u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu. To može biti širok krvavi međunacionalni sukob, a Moskvu nije briga za moguće brojne žrtve među mirnim ljudima. Kremlju je važno započeti još jedan veliki rat u središtu Europe kako Europljani ne bi bili previše usredotočeni na podršku Ukrajini u suprotstavljanju ruskoj agresiji.
- Susret predsjednika Crne Gore sa pomoćnikom državnog sekretara SAD
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović sastao se u Parizu s novoimenovanim pomoćnikom američkog državnog tajnika Jamesom O’Brienom. U iskrenom razgovoru istaknuta je važnost održavanja otvorenih bilateralnih odnosa Crne Gore i SAD-a i potvrđeno snažno partnerstvo dviju zemalja u okviru NATO-a. Predsjednik Milatović upoznao je sugovornika s formiranjem nove zakonodavne i izvršne vlasti u Crnoj Gori, čime su stvoreni uvjeti za aktiviranje unutarnjih reformi neophodnih za ubrzanje procesa europskih integracija. Pomoćnik američkog državnog tajnika O’Brien izrazio je zadovoljstvo usklađivanjem vanjske politike Crne Gore s politikama EU i NATO-a i posvećenošću predsjednika Milatovića na tom planu. Također, ukazao je na važnost učinkovite provedbe Plana potpore EU za zemlje zapadnog Balkana, kao i na potrebu opće revitalizacije procesa proširenja EU za zemlje regije. Zajednički je dogovoreno da će imenovanja na ključne pozicije u crnogorskom pravosudnom sustavu, koja se očekuju do kraja 2023. godine, dati dodatni poticaj unapređenju vladavine prava u zemlji i borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije.
Susret crnogorskog predsjednika s visokim američkim diplomatom bio je dobar signal da Washington razumije situaciju u kojoj se nalazi Crna Gora. U političkoj jednadžbi izgradnje stava struktura vlasti za provedbu politike komplementarne ciljevima NATO-a i EU još uvijek ima mnogo nepoznanica. SAD ne želi odmah postavljati nikakve konkretne zadatke, kako to nije sasvim ispravno u uspostavi povjerljivih bilateralnih odnosa. Postoji opće razumijevanje da se Crna Gora, unatoč svojoj maloj veličini, vidi kao važan partner atlantske zajednice u regiji Zapadnog Balkana. Želja službene Podgorice da se više fokusira na pregovarački proces s Bruxellesom oko zatvaranja niza pregovaračkih poglavlja može postati pravi signal da će članstvo u EU dobiti prije 2030. godine, što je određeno rokom za ulazak zemalja u članstvo regije u Europsku uniju ako se ispune svi uvjeti za članstvo. Ostaje pitanje jesu li svi politički akteri u zemlji spremni provesti takav plan.
- Izjava premijera Kosova tijekom mirovnog foruma u Parizu
Kosovo se suočava s prijetnjama svojoj sigurnosti iz inozemstva, posebice iz Srbije, rekao je kosovski premijer Aljbin Kurti tijekom Foruma mira u Parizu. Kurti smatra da bi Beograd trebao priznati Kosovo i de facto i de jure, podsjetivši da Srbija priznaje Bosnu i Hercegovinu de jure, ali ne i de facto, jer ima posebne odnose s Republikom Srpskom. Prema riječima premijera Kosova, istovremeno je potrebna neka vrsta simetrije u pravima manjina. Jasno je da prava manjina ne mogu biti identična, ali ako postoji velika neravnoteža po ovom pitanju između zemalja regije, onda to izaziva napetosti, što mogu iskoristiti neki centri destabilizacije. Kurti je spomenuo napad na Banjsku, istaknuvši da je riječ o napadu paravojnih terorističkih skupina iz Srbije na sjever zemlje, što je trebao biti povod za uvođenje srpske vojske na Kosovo. Aljbin Kurti smatra da ne postoje samo unutarnje prijetnje sigurnosti zemlje, već i vanjske, a to je povezano s geopolitičkim realnostima koje trenutno doživljavaju svijet i zemlje kontinenta, a s druge strane, sjevernog susjeda, koji ne priznaje Kosovo. Dakle, Priština ima samo jednu alternativu – ulazak u Europsku uniju i NATO. Na pitanje može li EU pomoći Kosovu, Kurti je rekao da vjeruje u dvije obveze koje proizlaze iz ovoga: “Postoje dva obećanja, jedno od predsjednice EK Ursule von der Leyen o planu proširenja i također od predsjednika Europskog parlamenta Charlesa Michela da će 2030. EU i zapadni Balkan se ujedinjuju.” Također je istaknuo da zbog izostanka vizne liberalizacije Kosovo nije ni dobilo status zemlje kandidata za članstvo u EU.
Tako je kosovski premijer povukao povijesnu paralelu da kao što je Moskva nezadovoljna raspadom Sovjetskog Saveza, tako je i Beograd nezadovoljan raspadom Jugoslavije, koji je on sam izazvao. Sam projekt razmjene teritorija između Srbije i Kosova trenutno je propao, ali ideja još uvijek živa. Iako je Aljbin Kurti komentirao zašto treba što prije normalizirati odnose s Beogradom uz priznanje Kosova de jure i de facto, a time će biti bolje za sve, njegovi argumenti teško da su čuli iz političkog vrha Srbije. Naprotiv, provladini mediji u Beogradu rekli su da je Kurti najveći neprijatelj Srbije. Naravno, u slučaju poraza na idućim parlamentarnim izborima političkog bloka orijentiranog prema predsjedniku A. Vučiću, u oporbenim krugovima Srbije postoje političke snage spremne priznati neovisnost Kosova. Međutim, to ostaje otvoreno pitanje hoće li tu ideju podržati većina oporbenih stranaka koje će ući u Sabor. Ako to bude moguće, očito je da će srpski radikali, socijalisti i naprednjaci stvoriti političku krizu u zemlji i povesti svoje pristaše na prosvjedni marš tražeći prijevremene izbore, kao što je to do sada činila opozicija. A ako uspiju, sigurno će imati dovoljno snage za pobjedu i povratak na vlast. Čini se da Kosovo postaje toliko gorući problem da će, ako se itko usudi riješiti ga u Srbiji, sigurno biti zbačen s vlasti. Stoga još nije jasno je li itko spreman žrtvovati svoju političku budućnost zarad rješavanja tako vrućeg pitanja. Možda nitko. No trenutno mišljenje premijera Kosova ostaje da nijedna susjedna Srbiji zemlja nije sigurna od njezina napada dok ne uđe u EU i NATO. Hrvatska je već ušla u NATO i EU pa Zagreb ove prijetnje iz Beograda malo brinu. Crna Gora i Sjeverna Makedonija pridružile su se NATO-u i već su pod sigurnosnim kišobranom Saveza. Ali Kosovo i Bosna i Hercegovina su još uvijek vrlo ranjivi. Tu situaciju najviše provociraju pro moskovske političke snage.
- Još jedna godišnjica uspostavljanja parlamentarizma u Crnoj Gori
Skupština Crne Gore obilježila je 117 godina od uspostave parlamentarizma u zemlji. No, na prijemu koji je organizirao predsjednik Skupštine Andrija Mandić nisu bili veleposlanici zemalja članica EU-a i većine članica NATO-a. Bili su samo veleposlanici Rusije, Kine, Palestine i Turske.
„Narode Crne Gore i Rusije spaja vjekovno prijateljstvo“, rekao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u razgovoru s ruskim veleposlanikom u Crnoj Gori Vladislavom Maslenikovim, koji je održan prije prijema. Maslenikov je čestitao Mandiću na izboru za predsjednika parlamenta i izrazio nadu za bliskom suradnjom.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić pobornik je ideologije “srpskog svijeta” koja je po mnogo čemu slična agresivnoj ideologiji “ruskog svijeta” koju promovira Putinova Moskva. Pro kremaljska politička snaga “Za budućnost Crne Gore”, na čelu s Mandićem, postala je dio vladajuće političke koalicije u zemlji. To jako zabrinjava domoljubne građane zemlje i zapadne partnere. Pritom, nema govora o drugim političkim snagama, a prije svega o glavnoj vladajućoj u zemlji „Evropa sad“, potvrdio je to posljednji susret predsjednika Crne Gore sa pomoćnikom državnog sekretara SAD O’ Brienom. Stoga su službeni Bruxelles i Washington sumnjičavi prema budućem političkom djelovanju A. Mandića. A jedan od njegovih prvih službenih susreta s ruskim veleposlanikom samo je pojačao te sumnje. Ni Izvješće Europske komisije o Crnoj Gori nije dostavljeno čelniku Skupštine Crne Gore, jer se odnosi na ocjenu političke snage na čijem je čelu sam Andrija Mandić. Zbog toga zapadni partneri čekaju da vide jesu li pro kremaljske snage Crne Gore doista spremne provoditi euroatlantsku politiku zemlje i kurs prema pridruživanju Europskoj uniji. Sumnje su nije daleko od neutemeljenih. Odgodi li se potpora euroatlantskom i europskom integracijskom putu Crne Gore, država će se suočiti s krizom vlade.
