- Na Kosovu su uhićeni zaposlenici Ministarstva trgovine optuženi za korupciju
Specijalna istražna jedinica kosovske policije uhitila je u Prištini tri osobe osumnjičene za zloporabu službenog položaja, priopćilo je Specijalno tužiteljstvo Kosova. Službenici Ministarstva trgovine, industrije i poduzetništva Kosova su uhićeni.
Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da dio robe naručene za potrebe državnih rezervi Kosova još nije isporučen, ali da nije bilo korupcije i zlouporabe u slučajevima za koje su optužena dvojica visokih dužnosnika ministarstva. Kurti je rekao da je isporučeno 99,5 posto pšenice koja je već u skladištu, a za ostatak dobavljači imaju otvorene obveze za ispunjenje ugovora, “a ako ne, postoje zakonske procedure. Nema korupcije i zlouporabe. Potpuno vjerujem profilnoj ministrici Roseti Haidari”. Optužio je tužitelje da nisu postupili po stotinama službenih kaznenih prijava njegovih ministarstava za zločine i korupciju koje su otkrili kada su došli na vlast.
Berat Rukići, član Demokratske partije Kosova (DPK), rekao je da je uhićenje dužnosnika Ministarstva industrije, poduzetništva i trgovine dio “širokog mozaika korumpiranog i kriminalnog sustava koji su stvorile postojeće vlasti”. Dodao je kako sve objavljene činjenice upućuju na umiješanost najvišeg političkog vrha u ovaj slučaj. Sekretar DPK Betim Josi smatra da “kosovski premijer Albin Kurti štiti ministricu Rosetu Haidari i biznismena Ridvana Muharemija, koji je uhićen zbog sumnje da je umiješan u zlouporabu robnih rezervi, jer je i sam bio umiješan u ovaj koruptivni čin”. Istovremeno, ministrica industrije, poduzetništva i obrta Roseta Haidari istaknula je kako vjeruje u nevinost službenika njezina ministarstva.
Stoga je moguće konstatirati značajne proturječnosti između izjava tužiteljstva, policije i oporbenih političara te premijera Kosova i člana njegove vlade. Očito je da će istraga i sud staviti točku na ovaj slučaj, iako ih Albin Kurti već apriori optužuje za nepoštenje. Ovi događaji ukazuju na zaoštravanje unutar političkih odnosa na Kosovu, što može rezultirati značajnim promjenama u političkom uređenju.
- Skandalozna izjava ministra obrane Srbije
“Oštra izjava srbijanskog ministra obrane Miloša Vučevića glas je Moskve, ali i rezultat zapadnih kritika Aleksandra Vučića koje su gotovo svakodnevne”, rekla je Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora Srbije. Vučević je kritizirao Podgoricu i Skoplje, rekavši da su Crna Gora i Sjeverna Makedonija uvrijedile Srbiju priznavanjem neovisnosti Kosova, istaknuvši da će to biti loše i za njih i za Ukrajinu. Nastavio je kako ni Skoplje ni Podgorica “ne mogu mirno spavati”, s obzirom na to da postoji velika međunarodna potpora realizaciji projekta “Velike Albanije”, istaknuvši da to pitanje nije samo za Srbiju, već i za njezine susjede. S. Biserko je napomenula da kritike Sjeverne Makedonije i Crne Gore zbog priznanja Kosova nisu nove, ali ta ekstremnost i prijetnja da će te dvije zemlje završiti kao Ukrajina pokazuju da se situacija pogoršava.
Prvi bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore Miodrag Vlahović reagirao je na skandaloznu izjavu ministra obrane Srbije, obrativši se putem Twittera predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću i Milojku Spajiću, kojemu je povjereno sastavljanje nove vlade. Istaknuo je da na ovu izjavu treba jasno i glasno reagirati. Lider Socijaldemokrata Crne Gore Damir Šehović, odgovarajući na izjavu ministra obrane Srbije, istaknuo je da je nakon Vučevićeve izjave postalo jasnije zašto je Crnoj Gori potrebna proeuropska i proNATO vlada. I šefica vanjskopolitičkog odbora britanskog parlamenta Alicia Cairns rekla je da je inicijativa, koja poziva na promjenu stava Washingtona prema Srbiji, poziv vladama da prepoznaju da etnički nacionalizam raste i da prijeti sigurnosti svih.
Stoga se može predvidjeti da će u bliskoj budućnosti viši politički vrh Crne Gore i Sjeverne Makedonije dati ocjenu izjave srbijanskog ministra obrane. Zaoštravanje retorike službenog Beograda povezano je i s pozivima niza europskih političara Bruxellesu i Washingtonu da preispitaju svoju službenu politiku prema Srbiji. Šef vladajuće Srpske napredne stranke i ujedno ministar obrane Vučević odlučio je zahuktati situaciju oko opasnosti od provedbe projekta “Velike Albanije” iskorištavanjem prisutnosti velikoalbanske zastave na događanjima u Sjevernoj Makedoniji uz sudjelovanje kosovskog premijera Kurtija i predstavnika lokalnih albanskih stranaka, koje su sada u oporbi. Kurti je zbog ovog koraka pao u nemilost predstavnika Zapada, pa je Vučević počeo igrati na tu kartu. No, za mnoge promatrače ostalo je lebdjeti pitanje je li sam Beograd odbio realizirati projekt “Velike Srbije”?
- Sulejman Ugljanin kritizirao odluku o priznanju Aleksandra Vučića kao počasnog građanina Sjenice
Lider Stranke demokratske akcije Sandžaka Sulejman Ugljanin rekao je da “stranačka tijela rade na planovima za brži ekonomski razvoj Sandžaka i regionalne samouprave u Srbiji”. Značajan dio govora posvetio je 106. godišnjici Sjeničke konferencije na kojoj je usvojena rezolucija o rješavanju položaja sandžačkog i bošnjačkog stanovništva. Ovaj događaj ocijenio je “jednim od najznačajnijih datuma”. Tim dokumentom je zatraženo pripajanje Sandžaka Bosni i Hercegovini, koja mu je oduzeta na Berlinskom kongresu 1878. godine. Ugljanin je komentirao i odluku Općinskog vijeća Sjenice da predsjednika Srbije proglasi počasnim građaninom i dodijeli mu Zlatni ključ grada. Ugljanin je ocijenio da je dodjela takvog priznanja Aleksandru Vučiću “sadizam prema njemu”.
Time se S. Ugljanin još jednom oštro postavio u opoziciju aktualnoj vlasti u Beogradu. Politički vrh Srbije uspio je uspostaviti dobre kontakte s nizom bošnjačkih predstavnika u srpskom dijelu Sandžaka. U međuvremenu, Stranka demokratske akcije Sandžaka, kao utjecajna politička snaga lokalnih Bošnjaka, pokazuje svoje odbacivanje politike A. Vučića. Nije isključeno da je još jedan poticaj za to bilo zaoštravanje odnosa Beograda i bošnjačkih stranaka u Sarajevu zbog ocjene aktivnosti predsjednika Republike Srpske M. Dodika.
- Posjeta predsjednika Srbije Mađarskoj
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je u Budimpešti imao važne razgovore s mađarskom predsjednicom Katalin Novak i premijerom Viktorom Orbanom. Razgovaralo se o brojnim projektima, uključujući i izgradnju željezničke pruge Beograd-Budimpešta. Predsjednik Srbije zatražio je od Orbana ubrzanje izgradnje dionice autoputa na teritoriju Mađarske. Vodili su se i bilateralni pregovori o plinu, predsjednik Vučić je zahvalio Mađarima što su Srbiji dodijelili skladišta plina. Šef mađarskog ministarstva vanjskih poslova Peter Szijarto rekao je da je Srbija potvrdila spremnost da osigura povećani tranzit ruskog plina Mađarskoj, u slučaju da tranzit preko Ukrajine prestane.
Aleksandar Vučić rekao je da je Mađarskoj ponuđena suradnja u okviru izložbe EXPO u Beogradu. Napomenuo je da se razgovaralo i o pitanju prelaska granice s Mađarskom. Postoji prijedlog da se napravi jedna kontrola za građane Srbije i Mađarske. Bit će to veliko i zahtijevat će stotine milijuna eura ulaganja. Rumunjskoj strani također će biti predloženo da napravi još jedan takav prijelaz na tromeđi.
Dolazak predsjednika Vučića u Budimpeštu, kao i predsjednika Republike Srpske M. Dodika, može se smatrati mjerom jačanja srpsko-mađarske suradnje koja ima političku, gospodarsku i sigurnosnu dimenziju. Promatrači su primijetili da su svi pristaše Kremlja u vrlo dobrim međusobnim odnosima, što izaziva ozbiljne sumnje ne pokreće li Moskva sama približavanje u trokutu Budimpešta-Beograd-Banja-Luka kao protutežu proeuropskim susjednima državama. Moguće je da će zbog posljedica takvog trokuta Bruxelles i Washington početi razmišljati o revidiranju svoje politike i prema Budimpešti.
- Turska će uskoro preuzeti vodstvo misije KFOR-a na Kosovu
Tursko ministarstvo nacionalne obrane objavilo je da će Turska od listopada ove godine preuzeti zapovjedništvo nad misijom KFOR-a na Kosovu. Glasnogovornik Ministarstva obrane Turske rekao je da će Italija zapovjedništvo KFOR-a predati Turskoj u listopadu ove godine. KFOR će godinu dana predvoditi turske trupe u NATO-u. Podsjetimo, u lipnju ove godine Ministarstvo obrane Turske poslalo je pješačku bojnu turske vojske kao potporu mirovnoj misiji NATO-a nakon eskalacije napetosti na sjeveru Kosova. Očito je da će o ovom pitanju biti riječi i na predstojećem susretu predsjednika Srbije A. Vučića i turskog R. Erdogana tijekom njihova boravka u Mađarskoj.
Može se predvidjeti da postizanje kompromisnih političkih dogovora između dvojice predsjednika može pridonijeti značajnom popuštanju napetosti na Kosovu, posebice u njegovom sjevernom dijelu, što je u interesu i službenog Beograda i Ankare, koja je dosljedni saveznik Prištine u podršci svojoj neovisnosti.
- Novim antiruskim sankcijama pridružile su se Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i BiH
Crna Gora se pridružila stavu Europske unije podržavši sankcije protiv ruskih kompanija uključenih u razvoj softvera za osobnu identifikaciju, kao i zatvorskih zaposlenika povezanih sa zatvaranjem Alekseja Navaljnog. Osim Podgorice, sankcijama su se pridružili Skoplje, Tirana i Sarajevo. Crna Gora je prethodno podržala sve sankcije protiv Rusije i protjerala nekoliko ruskih diplomata iz zemlje.
Takvi postupci službenih vlasti izazivaju iritaciju proruskih snaga, posebno u Crnoj Gori. U međuvremenu, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina svjesne su svoje obveze usklađivanja svog djelovanja s europskom politikom Bruxellesa. Uostalom, ulazak u Europsku uniju glavni je prioritet vanjske i unutarnje politike ovih zemalja.
- Proruske izjave u Beogradu
Ministrica zdravstva Srbije Danica Gruičić usprotivila se upotrebi streljiva s osiromašenim uranom od ukrajinske strane, jer to navodno nosi rizik od kemijske kontaminacije teritorija i povećava rizik od razvoja malignih tumora. Zanimljivo je da je ova izjava na tragu slične izjave službene Moskve, koja je u ožujku 2023., odmah nakon pojave informacija o transferu spomenutog streljiva od strane Velike Britanije u Ukrajinu, bila zabrinuta da ukrajinske oružane snage će dobiti projektile koji bi mogli učinkovito uništiti ruska oklopna vozila. Tada je Putin optužio Zapad da namjerava upotrijebiti “oružje s nuklearnom komponentom”, a ruska propaganda “upozorila” na radioaktivnu kontaminaciju i epidemiju raka u slučaju njihove uporabe.
Osiromašeni uran nije nuklearno oružje i njegova uporaba nije zabranjena. Prema američkim i britanskim stručnjacima, granate s osiromašenim uranom nemaju izravan utjecaj na zdravlje vojnika, one samo povećavaju impresivan učinak protiv oklopnih vozila, s obzirom na visoku gustoću urana. Zanimljivo je da srpska ministarka nije spomenula činjenicu da i ruska strana ima granate s osiromašenim uranom.
Slične proruske narative objavio je i čelnik Srpske desnice Miša Vacić. Izjavio je da se Afrika mora osloboditi ekonomskog ropstva EU-a i SAD-a te inzistirao na potrebi podrške vojnoj hunti u Maliju, Burkina Faso i Nigeru, koja je nedavno doživjela vojni udar povezan s Rusijom. Stručnjaci smatraju da je Niger prije svega interesantan Moskvi jer obiluje nalazištima interesa “velike trojke” Ruske Federacije – urana, titana, volframa dok je značajan dio nalazišta neistražen. S obzirom na značajan utjecaj ruskog PVK Wagner u regiji i njegovu uključenost u razvoj sličnih lokacija, nije isključeno da će prestanak zapadne potpore Nigeru dovesti do povećanja neslužbene prisutnosti Rusije u zemlji, po uzoru na susjedne Mali i Burkina Faso.
Možemo konstatirati iznimnu zainteresiranost ministrice zdravlja Srbije Danice Grujičić i čelnika Srpske desnice Miše Vačića za ukazivanje na pitanja važna za Rusku Federaciju. Spomenute osobe u drugim okolnostima teško da bi bile spomenute u istoj rečenici. To ukazuje da srpski političari raznih kalibara sve više govore u skladu s ruskom propagandom, čak i o stvarima koje Moskvu očito zanimaju, ali se nikako ne tiču društveno-političkog života Srbije. Štoviše, ako se u prvom slučaju može govoriti o službenoj ruskoj propagandi, onda izjave o Nigeru nisu dopustili ni ruski visoki dužnosnici, one su plasirane samo neslužbenim kanalima povezanim prvenstveno s PVK Wagner, koja je nedvojbeno jedna od najučinkovitijih agenta ruskog utjecaja u inozemstvu.
