Pokušaj čelnika triju najvećih članica EU, te predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika da napreduju u procesu normalizacije odnosa Kosova i Srbije propao je tijekom pregovora u Bruxellesu. Prema riječima visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella, razlog su “uvjeti jedne strane koji su drugoj neprihvatljivi”. Borel je izrazio zabrinutost zbog zastoja u dijalogu. Tijekom dana održani su odvojeni sastanci predstavnika EU i diplomata s kosovskim premijerom Kurtijem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Prvo su održani sastanci s francuskim predsjednikom Macronom, njemačkim kancelarom Scholzom, talijanskom premijerkom Meloni i predsjednikom Europskog vijeća Michelom. Na tim sastancima Kurtiju i Vučiću prenijete su poruke zapadnih čelnika da je vrijeme da bez odlaganja i bez preduvjeta ispune sve svoje obveze iz prethodnih sporazuma. Potom su Kurti i Vučić imali sastanke s predstavnikom EU za dijalog Lajčakom i savjetnicima Šolca, Macrona i Meloni, ali kako se pokazalo bez konkretnih rezultata.
Ovaj put Kurti i Vučić imali su različite poglede na ono što se dogodilo. U priopćenju premijera Kosova navodi se da je on prihvatio najnoviji prijedlog koji su predstavnici EU i SAD iznijeli 21. listopada, ali je zatražio da se taj prijedlog, kao i prethodni sporazum, potpiše. Prema njegovim riječima, samo potpis znači prihvaćanje, a samo potpisani sporazumi jamče provedbu. Premijer Kurti rekao je da je spreman potpisati predložene dokumente u Bruxellesu 27. veljače 2023. i u Ohridu 18. ožujka 2023., kao i rezultate pregovora 26. listopada 2023., ističući da je trenutni summit Europskog vijeća u Bruxellesu važan je događaj i pravo je mjesto za potpisivanje Okvirnog sporazuma, uključujući nacrt koji su podnijele Europska unija i Sjedinjene Američke Države za provedbu članka 7. u vezi s člankom 10. Okvirnog sporazuma. Unatoč prijedlogu premijera Kurtija, srbijanski predsjednik Vučić odbio je potpisati sporazum s Kosovom i zatražio prihvaćanje propratnog pisma kojim se praktički poništavaju tri načela Temeljnog sporazuma, Aneks o provedbi, kao i dokument koji je predložila “petorka” 21. listopada 2023. Osim toga, Kurti je tijekom pregovora ponovio da je prioritet za Kosovo sigurnost, posebice granice sa Srbijom nakon terorističkih napada u Banjskoj i Zvečanima 24. rujna ove godine, te da treba uvesti sankcije i kazne za Beograd da se ovo više nikada ne ponovi. Podsjetio je da pripadnici te terorističke skupine, uključujući i njezina vođu Milana Radojičića, trebaju biti izručeni Kosovu.
Srbijanski predsjednik Vučić je sa svoje strane izjavio da je odgovornost za neuspjeh pregovora na kosovskoj strani. Kazao je da Srbija neće prihvatiti članstvo Kosova u UN-u i neće pristati na poštivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Kosova, niti će priznati Kosovo ni de facto ni de jure, iako su navedena pitanja dio ranije postignutih obveza sporazuma, gdje se, između ostalog, navodi da Srbija “neće biti protiv članstva Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji” te da će se međusobni odnosi razvijati na načelu ravnopravnosti i poštivanja načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Vučić je u međuvremenu izjavio da “Srbija svojom politikom želi da se prema svim stranama ponaša onako kako je potpisano u 2013. godini, prije nego što su potpisani sporazumi u Bruxellesu i Ohridu”. Srbija ne može prihvatiti ni članstvo Kosova u UN-u, ni neovisnost Kosova”, pritom je istaknuo kako je “dokument” koji je “petorka” 21. listopada donijela u Beograd dobra osnova za nastavak pregovora u budućnosti, ali s rezerve glede članstva Kosovo u UN-u i priznavanje neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti. Beograd je spreman formirati Zajednicu srpskih općina (ZSO) u skladu s pristiglim prijedlozima. Prema Vučićevim riječima, tijekom pregovora koji su vođeni u Bruxellesu svi su shvatili da se ne radi o nikakvim potpisima, već o implementaciji onoga što je već potpisano. Naveo je da prvo “kosovska strana mora ispuniti svoj dio”, a Beograd je spreman ispuniti ono što je paralelno potpisano. Ali znam da neće ispuniti”, rekao je Vučić. Ponovio je da Srbija želi mir “i da ćemo ili postići napredak ili će svima u Europi biti jasno tko blokira napredak”.
Tako su pregovori o normalizaciji srpsko-kosovskih odnosa, uz posredovanje čelništva EU, francuskog predsjednika, njemačke kancelarke i talijanskog premijera, ponovno završili bez rezultata. Kosovski premijer konačno je shvatio da se treba više pridržavati preporuka i političkih prijedloga EU, koja situaciju na sjeveru Kosova pokušava riješiti kompromisnim pregovorima s Beogradom. Možda sada Aljbin Kurti više shvaća da bez formiranja Zajednice srpskih općina ima vrlo male šanse održati stabilnim sjever Kosova. U međuvremenu, tijekom pregovora s europskim čelnicima, A. Kurti je pokušao dobiti maksimalnu europsku podršku u kažnjavanju sudionika oružane provokacije 24. rujna ove godine u Banjskoj, tako da bih Bruxelles, Pariz, Berlin i Rim podržali ideju uvođenja sankcija na Srbiju odnosno na njezino političko vodstvo za koje smatra da stoji iza ovog krvavog incidenta. Osim toga, kosovski premijer ponudio je pismenu potvrdu dogovora, očekujući da A. Vučić to neće htjeti učiniti, što se i dogodilo. S druge strane, Vučićeva pregovaračka pozicija znatno je pogoršana. Pregovori su vođeni uz opću osudu incidenta u Banjskoj. Osim toga, A. Kurti je pristao na stvaranje Zajednice srpskih općina na sjeveru Kosova, pa je A. Vučić morao inzistirati na njihovom stvarnom formiranju kao prvom koraku, dok je on, budući da je već djelomično u predizbornoj kampanji promijenio stav u vezi s ovogodišnjim sporazumima u veljači u Bruxellesu i ožujku u Ohridu. Čini se da predsjednik u izbornoj kampanji želi zaigrati na kartu Kosova i pokazati se biračima kao odlučan i beskompromisan borac za interese Srbije. O tome svjedoči i njegovo obraćanje građanima Srbije neposredno nakon pregovora u Bruxellesu. A kompromisne odluke očito se vide kao znakovi političke slabosti u njegovom izbornom stožeru.
Dakle, nakon zadnjih pregovora u Bruxellesu nije bilo rezultata, ali oni su završili s plusom za A. Kurtija, kao političara koji je konačno pokazao sklonost većoj suradnji s Bruxellesom. Čelnici EU mogli bi biti još više ogorčeni ponašanjem predsjednika Srbije, ali shvaćaju da je on zapravo ušao u predizbornu parlamentarnu utrku koja će završiti 17. prosinca ove godine. A. Vučič će nakon izbora biti manje ovisan o nekim unutarnjopolitičkim obvezama. Osim toga, moguća je promjena vlasti ako pobijedi oporba. Tada u pregovarački proces ulaze sasvim drugi akteri.
