Bezuspješan sastanak u Briselu lidera EU, Francuske, Njemačke i Italije sa predsjednikom Srbije i premijerom Kosova

Bezuspješan sastanak u Briselu lidera EU, Francuske, Njemačke i Italije sa predsjednikom Srbije i premijerom Kosova

Pokušaj lidera tri najveće zemlje članice EU, kao i predsjednika Evropskog savjeta i visokog predstavnika da napreduju u procesu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, propao je tokom pregovora u Briselu. Prema riječima visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrela, razlog su bili “uslovi jedne strane koji su neprihvatljivi za drugu”. Borel je izrazio zabrinutost zbog zastoja u dijalogu. Tokom dana održani su odvojeni sastanci predstavnika EU i diplomata sa kosovskim premijerom Kurtijem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Najprije su održani sastanci sa francuskim predsjednikom Macronom, njemačkim kancelarom Šolcom, talijanskom premijerkom Meloni i predsjednikom Evropskog vijeća Michelom. Kurtiju i Vučiću su na ovim sastancima prenete poruke zapadnih lidera da je vrjeme da bez odlaganja i bez preduslova ispune sve svoje obaveze iz prethodnih sporazuma. Potom su Kurti i Vučić imali sastanke sa predstavnikom EU za dijalog Lajčakom i savjetnicima Šolca, Makrona i Meloni, ali kako se pokazalo, bez konkretnog rezultata.

Kurti i Vučić su ovog puta imali različite poglede na ono što se dogodilo. U saopštenju kosovskog premijera se navodi da je prihvatio najnoviji prjedlog koji su predstavnici EU i SAD iznjeli 21. oktobra, ali je zatražio da se taj prjedlog, kao i prethodni sporazum, potpišu. Prema njegovom mišljenju, samo potpis znači prihvatanje, a samo potpisani sporazumi garantuju implementaciju. Premijer Kurti je rekao da je spreman da potpiše predložene dokumente u Briselu 27. februara 2023. i u Ohridu 18. marta 2023. kao i rezultate pregovora 26. oktobra 2023. godine, ističući da je aktuelni samit Evropskog savjeta u Briselu važan događaj i da je pravo mjesto za potpisivanje Okvirnog sporazuma, uključujući i nacrt koji su dostavile Evropska unija i Sjedinjene Države za implementaciju člana 7. u vezi sa članom 10. Okvirnog sporazuma. Uprkos prjedlogu premijera Kurtija, predsjednik Srbije Vučić je odbio da potpiše sporazum sa Kosovom i zatražio da prihvati propratno pismo kojim se praktično poništavaju tri principa Osnovnog sporazuma, Aneks o primjeni, kao i dokument koji je predložila „petorica“ 21. oktobra 2023. Osim toga, Kurti je tokom pregovora ponovio da je prioritet za Kosovo bezbjednost, posebno granica sa Srbijom nakon terorističkih napada u Banjskoj i Zvečanima 24. septembra ove godine, te da Beogradu treba uvesti sankcije i kazne tako da se ovo više nikada ne ponovi. On je podsjetio da pripadnici terorističke grupe, među kojima je i njen vođa Milan Radojičić, treba da budu izručeni Kosovu.

​Predjsednik Srbije Vučić je sa svoje strane naveo da odgovornost za neuspjeh pregovora snosi kosovska strana. On je rekao da Srbija neće prihvatiti članstvo Kosova u UN i neće pristati da poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Kosova, niti će priznati Kosovo ni de facto ni de jure, iako su pomenuta pitanja deo obaveza prethodno postignutih sporazuma, gdje se, između ostalog, navodi da Srbija “neće biti protiv članstva Kosova ni u jednoj međunarodnoj organizaciji” i da će se međusobni odnosi razvijati na principu ravnopravnosti i poštovanja principa suvereniteta i teritorijalnog integriteta. U međuvremenu, Vučić je naveo da „Srbija na osnovu svoje politike želi da tretira sve strane onako kako je potpisano 2013. godine, pre njego što su potpisani sporazumi u Briselu i Ohridu. Srbija ne može da prihvati ni članstvo Kosova u UN, ni nezavisnost Kosova.“ On je istovremeno naglasio da je „dokument“ koji je „petica“ donjela u Beograd 21. oktobra dobra osnova za nastavak pregovora u budućnosti, ali sa rezerve u pogledu članstva Kosova u UN i priznavanja nezavisnosti i teritorijalnog integriteta. Beograd je spreman da formira Zajednicu srpskih opština (ZSO) u skladu sa pristiglim predlozima. Prema Vučićevim rječima, tokom pregovora održanih u Briselu svi su razumjeli da nije se radilo ni o kakvim potpisima, već o implementaciji onoga što je već potpisano. On je naveo da je prvo “kosovska strana morala da ispuni svoj deo”, a Beograd je spreman da ispuni ono što je paralelno potpisano. “Ali znam da oni neće ispuniti”, istakao je Vučić. Ponovio je da Srbija želi mir “i da ćemo ili postići napredak, ili će svima u Evropi biti jasno ko koči napredak”.

Tako su ponovo bez rezultata završeni pregovori o normalizaciji srpsko-kosovskih odnosa, uz posredovanje rukovodstva EU, francuskog predsjednika, njemačkog kancelara i italijanske premijerke. Kosovski premijer je konačno shvatio da je potrebno više pridržavati se preporuka i političkih prjedloga EU, koja kompromisnim pregovorima sa Beogradom pokušava da sredi situaciju na sjeveru Kosova. Možda sada Aljbin Kurti više shvata da bez formiranja Zajednice srpskih opština ima vrlo male šanse da sjever Kosova održi stabilnim. U međuvremenu, tokom pregovora sa evropskim liderima, A. Kurti je pokušao da izvuče maksimalnu evropsku podršku u kažnjavanju učesnika oružane provokacije 24. septembra ove godine u Banjskoj, tako da bih Brisel, Pariz, Berlin i Rim podržali ideju o uvođenju sankcija Srbiji ili njenom političkom rukovodstvu, za koje smatra da stoji iza ovog krvavog incidenta. Osim toga, kosovski premijer je ponudio da pismeno potvrdi dogovore, očekujući da A. Vučić to neće htjeti da uradi, što se i dogodilo. S druge strane, Vučićeva pregovaračka pozicija se značajno pogoršala. Pregovori su vođeni u pozadini opšte osude incidenta u Banjskoj. Pored toga, A. Kurti je pristao na stvaranje Zajednice srpskih opština na sjeveru Kosova, pa je A. Vučić morao da insistira na njihovom stvarnom formiranju kao prvi korak, dok je on, budući da je već djelimično u predizbornoj kampanji, promjenio svoj stav u vezi sa sporazumima postignutim ove godine u februaru u Briselu i martu u Ohridu. Čini se da predsjednik želi da igra na kartu Kosova u predizbornoj kampanji i da se pred biračima pokaže kao odlučan i beskompromisan borac za interese Srbije. O tome svjedoči i njegovo obraćanje građanima Srbije neposredno poslje pregovora u Briselu. A kompromisne odluke se očito smatraju znakovima političke slabosti u njegovom izbornom štabu.

Dakle, poslje posljednjih pregovora u Briselu, nije bilo rezultata, ali oni su završili sa znakom plus za A. Kurtija, kao političara koji je konačno pokazao sklonost ka većoj saradnji sa Briselom. Čelnici EU mogli bi da budu još više ogorčeni ponašanjem predsjednika Srbije, ali razumjeju da je on zapravo ušao u predizbornu parlamentarnu trku, koja će se završiti 17. decembra ove godine. Nakon održavanja izbora, A. Vučič će biti manje zavisan od nekih interno političkih obaveza. Osim toga, moguće je da će se vlast promijeniti ako pobijedi opozicija. Tada se u pregovarački proces uđu potpuno drugačiji akteri.