Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen boravi u četverodnevnom posjetu Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Predsjednica Europske komisije i premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski održali su zajedničku konferenciju za novinare nakon bilateralnog sastanka u Vladi. “Danas sam ovdje da kažem građanima Sjeverne Makedonije da ste na putu da se pridružite EU. Radujem se što ću vam tamo poželjeti dobrodošlicu“, rekla je predsjednica EK, istaknuvši da EU ima dugu povijest, te da nije uvijek bila Unija od 27 članica, već se stalno širila. Stoga će EU jednog dana dočekati Sjevernu Makedoniju sa svojim jedinstvenim identitetom i vlastitim jezikom. “Danas već imamo 24 različita jezika u EU, a jednog dana ćemo uključiti i makedonski jezik”, rekla je von der Leyen. Sjeverna Makedonija već utjelovljuje moto EU – ujedinjeni u različitosti i zato je Skoplje dobilo prestižnu titulu Europskog grada kulture za 2028. godinu, podsjetila je predsjednica EK. Izrazila je nadu da će sve stranke u zemlji podržati ustavne promjene, jer su sve odgovorne za budućnost zemlje. Druga poruka je potreba konsolidacije gospodarstva zemlje. Bruxelles ima plan ulaganja za zemlje regije vrijedan 30 milijardi eura, koji se može brzo provesti.
D. Kovačevski je rekao da je tijekom sastanka razgovarao o jasnom planu rasta gospodarstva koji će donijeti konkretne prednosti državi i njezinim građanima prije punopravnog članstva. Njegovom provedbom, koja također ovisi o EU, Zapadni Balkan će udvostručiti veličinu gospodarstva regije, uz rast od oko 10 posto BDP-a. Neke od prednosti plana: mogućnost otvaranja pristupa tržištu EU za makedonsku robu, povećanje količine bescarinske robe, pozitivni trendovi u uslugama e-trgovine i poboljšanje kvalitete obrazovanja. Navedeno je da od osamostaljenja do danas EU potpora Sjevernoj Makedoniji iznosi više od 3,3 milijarde eura.
Predsjednik Europske komisije u Tirani je nakon susreta s predsjednicom Vjosom Osmani rekao da Kosovo treba prihvatiti projekt stvaranja Zajednice općina sa srpskom većinom, dok Srbija treba “de facto” priznati Kosovo. Von der Leyen je na zajedničkoj konferenciji za novinare s V.Osmani izjavila da je izrazila sućut zbog ubijenog kosovskog policajca u Banjskoj 24. rujna i istaknula da su takvi napadi apsolutno neprihvatljivi i da se odgovorni moraju privesti pravdi. Predsjednik EK je istaknuo da je Kosovo ostvarilo stalan napredak, posebno u jačanju demokracije kroz reforme, ali da je pred nama još puno posla. “Sve te stvari, pomaci i uspjesi mogu se dogoditi samo ako Kosovo i Srbija normaliziraju svoje odnose”, istaknula je Von der Leyen, napomenuvši da je kosovsko gospodarstvo 27 posto prosječne vrijednosti gospodarstva EU-a te da se još mnogo toga mora učiniti. Zauzvrat, predsjednica Osmani je izjavila da je važno da status Kosova bude podignut na status zemlje kandidata na summitu Vijeća EU u prosincu. Istaknula je potrebu da EU ukine kaznene mjere protiv Prištine jer su kosovske institucije poduzele stvarne korake prema održavanju novih izbora na sjeveru Kosova. V. Osmani je istaknula da je Kosovo odlučno poštovati svoj Ustav, koji manjinama daje veća prava nego u mnogim drugim europskim zemljama.
Tijekom posjeta predsjednice Europske komisije Crnoj Gori, na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Crne Gore, Jakob Milatović je naveo značajne komparativne prednosti koje Crnu Goru čine bližom EU u odnosu na druge zemlje kandidate, te da je perspektiva punopravnog članstva 2030. je realan i moguć datum, ističući da će „ulazak Crne Gore u Europsku uniju biti izvrsna poruka svim drugim državama kandidatima da se proces proširenja nastavlja. “Ukazujem na važnost plana rasta za Zapadni Balkan, koji će dodatno fokusirati pitanje proširenja s dominantno političkog na ekonomski aspekt”, rekao je Milatović i dodao da će produbljivanje regionalne gospodarske suradnje uz potporu EU doprinijeti optimalno korištenje pretpristupne potpore i biti dodatni motiv za ubrzanje značajnih reformi na domaćoj razini. Predsjednik Crne Gore vjeruje da će u skoroj budućnosti novi saziv parlamenta ratificirati obaveze iz Berlinskog procesa i dati puni doprinos njegovoj implementaciji.
Posjet predsjednika Europske komisije zemljama zapadnog Balkana se nastavlja i značajan je. Službeni Bruxelles odlučio je dodatno poručiti četirima državama regije o spremnosti EU za proces proširenja, pa bi zemlje kandidatkinje za članstvo trebale brže ispunjavati ranije preuzete obveze, što će itekako ubrzati njihovo članstvo. Rok 2030. realan je za pristupanje svih zemalja regije EU. I samo nedostatak želje za ispunjavanjem preuzetih obveza može jednu ili drugu zemlju ostaviti iza novog vala proširenja EU. Ako su ranije zemlje zapadnog Balkana često optuživale Bruxelles za odugovlačenje ulaska u Europsku uniju, sada sve ovisi isključivo o njima. Za to su čuli svi građani država Zapadnog Balkana i od sada mogu utjecati na svoje vlade da ne odugovlače s ispunjavanjem zahtjeva Bruxellesa. Uostalom, to bi moglo koštati gubitka stvarne prilike za ulazak u utjecajnu Uniju 27 europskih zemalja.
