Prošlo je više od dvije i pol godine otkako je oružani incident u selu Banjska na sjeveru Kosova doveo regiju na rub novog rata. Ipak, do danas, odgovorni za organiziranje i provedbu napada nisu kažnjeni – prvenstveno zbog stava službenog Beograda.
Vjerojatno je da su srbijanske vlasti pretpostavile da će se, u kontekstu globalnih geopolitičkih previranja, oružani napad u nekom balkanskom selu brzo zaboraviti. No, to se nije dogodilo. Javne izjave vodstva NATO-a i prethodno iznešeni stav EU pokazuju da „slučaj Banjska“ ostaje u fokusu Bruxellesa i da se nema namjere zatvarati oči pred nekažnjivošću onih koji su sudjelovali u napadu.
Podsjetnik iz NATO-a
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ponovno je 26. siječnja 2026. izjavio da NATO očekuje da će odgovorni za oružani incident u Banjskoj, kao i za napad na vojnike KFOR-a u Zvečanu, biti privedeni pravdi. Govoreći na zajedničkom sastanku dvaju odbora Europskog parlamenta – Odbora za vanjske poslove i Odbora za sigurnost i obranu – Rutte je rekao:
„Imam osobne odnose s predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Poznajemo se dugi niz godina. I, naravno, očekujemo da će utvrditi odgovornost za ono što se dogodilo prije nekoliko godina, po dva pitanja. Po oba je obećao punu odgovornost odgovornih.“
Iako je glavni tajnik NATO-a davao slične izjave nekoliko puta u posljednje dvije i pol godine, neki su komentatori ovaj Rutteov nastup protumačili kao „posljednje upozorenje“ i kao kraj razdoblja tijekom kojeg se Vučiću „vjerovalo na riječ“. NATO, tvrde oni, sada konačno želi vidjeti konkretne rezultate – kažnjavanje odgovornih za napade na sjeveru Kosova.
Vrijedno je napomenuti da je Rutte svoje upozorenje iznio upravo u Europskom parlamentu. EU je, kao i NATO, više puta ukazao Beogradu na nedostatak napretka u istrazi i kažnjavanju odgovornih u „slučaju Banjska“.
Od 2023. godine, incident u Banjskoj spominje se u godišnjim izvješćima Europske komisije o Srbiji kao jedna od ključnih problematičnih epizoda u područjima sigurnosti i vladavine prava. Izvješća naglašavaju da Srbija nije pokazala napredak u istrazi, iako je podizanje optužnice protiv organizatora napada u Banjskoj jedna od obveza koje je Srbija preuzela u okviru otvaranja 3. klastera pristupnih pregovora s EU.
Ljutiti građani ili militanti?
Treba podsjetiti da je u noći 24. rujna 2023., u blizini sela Banjska na sjeveru Kosova, skupina od otprilike 30-40 naoružanih militanata blokirala most koristeći dva kamiona bez registarskih oznaka. Te su akcije snimljene videokamerama oko 2 sata ujutro. Granična patrola kosovske policije, koja je upravo završila smjenu, dobila je naredbu da fotografira vozila za koja se vjeruje da pripadaju krijumčarima.
Oko 3:30 ujutro, snimke nadzornih kamera prikazuju skupinu naoružanih osoba koje se približavaju mostu u vozilima. Ubrzo nakon toga stiglo je policijsko pojačanje. U tom trenutku dogodila se eksplozija (protupješačke mine MRUD jugoslavenske proizvodnje) u kojoj je ubijen policajac. Naoružani muškarci potom su pucali na policiju koristeći protutenkovske raketne bacače Zolja. Policija je uzvratila vatru i na kraju blokirala napadače unutar prostorija manastira Banjska.
Poznato je da su tri napadača ubijena, ali izvješća ukazuju na to da su drugi ranjeni i primili liječničku pomoć u Srbiji.
Na mjestu događaja uhićene su samo dvije osobe – Blagoje Spasojević i Vladimir Tolić, obojica naoružani i odjeveni u maskirne uniforme. Treći muškarac, Dušan Maksimović, pritvoren je sljedećeg dana.
Predstavnici Sigurnosnih snaga Kosova naglasili su da su, s obzirom na naoružanje i koordinaciju naoružane skupine, napad na policiju u Banjskoj izveli posebno obučeni militanti.
Operacija Radoičić
U rujnu 2024. godine, Specijalno tužiteljstvo Kosova podiglo je optužnice protiv 45 osoba za terorizam i teška kaznena djela protiv ustavnog poretka i sigurnosti Kosova. U optužnici se tvrdi da je naoružana skupina imala za cilj odvojiti sjeverni dio teritorija Republike Kosovo i pripojiti ga Srbiji.
U Prištini je u tijeku sudski postupak protiv trojice Srba uhićenih nakon incidenta u Banjskoj – Maksimovića, Tolića i Spasojevića. Ostali optuženici i dalje su nedostupni kosovskom pravosudnom sustavu.
Središnja figura u slučaju je Milan Radoičić, koji je u vrijeme događaja u Banjskoj bio zamjenik predsjednika stranke Srpska lista.
Nekoliko dana nakon napada, Radoičić je izjavio da preuzima punu odgovornost za napad i da daje ostavku na vodeću poziciju u stranci. Događaje u Banjskoj opisao je kao „obrambenu“ operaciju protiv „terora“ koji je navodno pokrenulo Kosovo protiv Srba. Radoičić je naglasio da nije unaprijed obavijestio ni Srpsku listu ni srbijanske vlasti o svojim planovima i da od njih nije dobio nikakvu podršku.
„Osobno sam upravljao svom logistikom obrane našeg naroda od okupatora i moji postupci nemaju nikakve veze s mojom prethodnom političkom aktivnošću“, izjavio je preko svog odvjetnika.
Beogradski trag
Kosovski istražitelji i istraživački novinari tvrde da srpska „operacija u Banjskoj“ nije mogla biti Radoičićeva osobna inicijativa, te da je njegova skupina dobivala sustavnu podršku iz Beograda.
Kao dokaz o uključenosti srbijanskih državnih struktura u pripremu napada u Banjskoj, navode oružje oduzeto od uključenih.
Istraga BIRN-a otkrila je da su minobacačke granate i protuoklopni raketni bacači prolazili kroz državne objekte za održavanje u središnjoj Srbiji 2018. i 2021. godine.
Što se tiče lansera Zolja, stručnjaci su za BIRN rekli da se pakirani lanseri ovog tipa rijetko pojavljuju na crnom tržištu zbog strogih kontrola nad njihovom upotrebom. Osim toga, prema navodima kosovskog tužiteljstva, nekoliko dana prije događaja u Banjskoj, Radoičićeva skupina obučavala se na vojnom poligonu Pasuljanske Livade u središnjoj Srbiji.
Treba napomenuti da se svi ovi dokazi u Beogradu poriču, uz tvrdnje da oružje srbijanske proizvodnje koristi i kosovska policija, te da su u obuci na strelištu sudjelovali pričuvnici, uključujući i srpske državljane s Kosova.
Sud i istraga
U slučaju terorističkog napada u Banjskoj, postupak na Kosovu trenutno se nalazi u završnoj fazi.
Kosovski odvjetnici uvjereni su da su dokazi dovoljni za osudu optuženika, iako izostanak suđenja u odsutnosti za većinu skupine ostaje izazov. Amer Alija iz Centra za humanitarno pravo također ocjenjuje dokaznu bazu kao dovoljnu i očekuje prvostupanjsku presudu 2026. godine.
U Srbiji je istraga protiv Radoičića otvorena u rujnu 2023. U listopadu 2023. ispitali su ga beogradski tužitelji. Nakon ispitivanja pušten je uz zabranu putovanja.
Od početka 2026. Milan Radoičić ostaje na slobodi u Srbiji. Novinari povremeno objavljuju dokaze o Radoičićevoj prisutnosti na provladinim događajima. Srpsko tužiteljstvo navodi da „nastavlja prikupljati dokaze“, i nije podiglo formalnu optužnicu.
Tko ima koristi?
Odmah nakon incidenta i kasnije, predsjednik Aleksandar Vučić naglasio je da je uzrok oružanog sukoba u Banjskoj bio „teror vlade Albina Kurtija“ nad Srbima, tvrdeći da su Srbi bili prisiljeni braniti se.
Isto stajalište izrazila je i službena Moskva. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, samo nekoliko sati nakon pucnjave u Banjskoj, nazvala je sukob posljedicom kursa Prištine prema „poticanju sukoba i čišćenju regije od Srba“.
S druge strane, kosovski čelnici naglasili su da je napad u Banjskoj pokušaj Beograda da ponovi hibridni scenarij sukoba koji je Rusija provela na Krimu i u Donbasu 2014. godine.
Međutim, iako su dužnosnici u Prištini govorili o „krimskom scenariju“, srpsko vodstvo nije prešlo granicu i nije krenulo u izravnu vojnu intervenciju u znak podrške „Radoičićevoj skupini“ – odnosno „kako bi zaštitili srpsko stanovništvo Kosova i Metohije“ – ograničavajući se na moralnu podršku i blokiranje istrage.
Zaključci
Incident u Banjskoj ne može se smatrati manjom lokalnom epizodom. Događaji iz rujna 2023. pokazali su spremnost određenih snaga u Srbiji da provedu radikalne scenarije temeljene na sili na Kosovu, spremnost Moskve barem na političkoj razini da podrži srbijanski pokušaj eskalacije situacije na Kosovu i ograničenu spremnost službenog Beograda da podrži „naoružane srpske domoljube“. Pa ipak, čak i polovičan stav srbijanskog vodstva čini se da doprinosi destabilizaciji u regiji. Stoga je logično da NATO i EU pokušavaju zaustaviti ovaj trend eskalacije. Kako je uvjerena velika većina neovisnih stručnjaka, razvoj situacije u regiji prema scenariju destabilizacije koristi samo Moskvi.
Analitička grupa CWBS-a
