- Vozači kamiona blokirali granične prijelaze u četiri zemlje Zapadnog Balkana
Vozači kamiona iz Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine započeli su 26. siječnja masovne blokade graničnih prijelaza za teretni promet. Povod za prosvjed bilo je uvođenje novog sustava nadzora ulaska i izlaska iz Europske unije (EES), ali glavno nezadovoljstvo prosvjednika povezano je s primjenom istih pravila boravka u Schengenu na vozače kamiona kao i ona koja se primjenjuju na turiste.
Prema pravilima, vozači iz zemalja izvan EU smiju boraviti u Schengenskom prostoru najviše 90 dana unutar bilo kojeg razdoblja od 180 dana. Prometna udruženja iz četiri zemlje regije tvrde da takva duljina boravka u Schengenskom prostoru nije dovoljna za rad profesionalnih vozača.
Sudionici blokade zahtijevaju da njihove vlade hitno pregovaraju s Bruxellesom o isključenju vozača kamiona iz općeg schengenskog sustava ograničenja, dodjeljujući im poseban status sličan onome koji uživaju radnici u željezničkom i zračnom prometu, kao i oni zaposleni u pomorskom sektoru.
Glasnogovornik Europske komisije Markus Lammert izjavio je da je Komisija svjesna zabrinutosti koju su izrazili vozači kamiona sa Zapadnog Balkana, da pomno prati situaciju i održava kontakt s partnerima u regiji. „Ovo je pitanje kojem posvećujemo veliku pozornost, na kojem radimo i razmatramo ga“, rekao je Lammert.
- Crna Gora zatvorila je još jedno poglavlje u pregovorima s EU
Na Međuvladinoj konferenciji s Europskom unijom u Bruxellesu 26. siječnja, Crna Gora je privremeno zatvorila pregovaračko poglavlje 32, koje se odnosi na financijsku kontrolu. Ovo je 13. zatvoreno poglavlje od ukupno 33.
Poglavlje 32 – Financijska kontrola odnosi se na provedbu međunarodno priznatih standarda u područjima javne unutarnje financijske kontrole, vanjske revizije i najboljih praksi EU, kao i njihovu primjenu u cijelom javnom sektoru, uključujući fiskalnu disciplinu i transparentnost u korištenju nacionalnih i europskih sredstava. Zatvaranje ovog poglavlja znači da zemlja kandidatkinja ima funkcionalan i pouzdan sustav kontrole javnih financija, te sposobnost zaštite nacionalnih i budućih financijskih sredstava Europske unije.
Nakon zatvaranja 32. poglavlja u Bruxellesu, europska povjerenica za proširenje Marta Kos izjavila je da Crna Gora ima još puno posla pred sobom, prvenstveno u području vladavine prava, te da je Europska komisija spremna pomoći zemlji da do kraja godine zatvori sva poglavlja. „Ovo je ambiciozan cilj, ali vjerujem da je moguć“, rekla je Marta Kos.
Završetak pristupnih pregovora do kraja ove godine znači da je cilj Crne Gore da do 2028. postane 28. članica EU sasvim realan. Stručnjaci napominju da napredak Crne Gore na putu prema EU izravno utječe na cijelu regiju Zapadnog Balkana, jer pokazuje da je politika proširenja i dalje vjerodostojna i da reformski napori doista mogu dovesti do opipljivih rezultata.
- Mađarski MOL plaća milijardu eura za kontrolni udio u NIS-u
Mađarski MOL platit će oko milijardu eura za kontrolni udio (56,16%) u srpskoj Naftnoj industriji (NIS) njenim sadašnjim ruskim vlasnicima (Gazprom Neft i Gazprom). „Koliko ja razumijem, (cijena) je bila između 900 milijuna i milijardu eura za 56% dionica“, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić na Blic TV-u.
Prema Vučićevim riječima, srpska strana izrazila je spremnost kupiti dionice NIS-a za veći iznos – najmanje 2 milijarde eura – ali takav dogovor nije zaključen. Suzdržao se od detaljne analize razloga za ovu odluku, napominjući da bi otkrivanje motiva ruske strane moglo naštetiti interesima Srbije. Istodobno, predsjednik je jasno dao do znanja da je takav potez Moskve neočekivan za Beograd u kontekstu bilateralnih odnosa. „Takav pristup teško se može nazvati u potpunosti prijateljskim“, zaključio je Vučić.
U međuvremenu, postalo je poznato da kupac NIS-a neće biti samo MOL, već konzorcij koji će, uz MOL, uključivati i ADNOC (UAE). Predviđeno je da će mađarska tvrtka biti većinski i kontrolni vlasnik NIS-a, dok će partner iz Ujedinjenih Arapskih Emirata biti manjinski dioničar.
Ugovor o kupnji dionica NIS-a, koji je pod američkim sankcijama zbog ruskih vlasnika, mora odobriti američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC). Ranije je OFAC dao rok do 24. ožujka ruskim tvrtkama za izlazak iz dioničarske strukture NIS-a.
- Izborni skandal na Kosovu
Izborni proces na Kosovu našao se u središtu neviđenog skandala nakon što se otkrilo da su rezultati glasovanja u velikoj razmjeri bili krivotvoreni. Čak i mjesec dana nakon izbora 28. prosinca, Središnje izborno povjerenstvo provelo je ponovno prebrojavanje glasačkih listića, dok su organi za provođenje zakona izvijestili o masovnim pritvorima onih koji su sudjelovali u izbornim manipulacijama.
Središnje izborno povjerenstvo odlučilo je ponovno prebrojati glasove nakon što su provjere na licu mjesta otkrile značajne nesukladnosti. Proces je pokazao da se manipulacija događala uglavnom unutar stranačkih lista: članovi izbornih povjerenstava prebacivali su glasove s jednog kandidata na drugog kako bi umjetno osigurali parlamentarna mjesta za određene pojedince.
Najglasniji skandal dogodio se u Prizrenu.
Dana 23. siječnja, Osnovno tužiteljstvo u Prizrenu objavilo je pritvor 109 osoba osumnjičenih za manipulaciju glasovima. Među njima su bili članovi izbornih povjerenstava iz četiri glavne stranke: Pokreta za samoopredjeljenje (Lëvizja Vetëvendosje, LVV), Demokratske stranke Kosova (Partia Demokratike e Kosovës — PDK), Demokratskog saveza Kosova (Lidhja Demokratike e Kosovës — LDK) i Saveza za budućnost Kosova (Aleanca për Ardhmërinë e Kosovës — AAK). Sud je 25. siječnja odredio jednomjesečni pritvor za prvu skupinu od 23 osumnjičenika (22 člana izbornog povjerenstva i jednog promatrača).
Nepravilnosti su zabilježene i u drugim gradovima.
Predstavnici CEC-a napominju da iako ponovno prebrojavanje glasova vjerojatno neće radikalno promijeniti postotnu raspodjelu među strankama, značajno će promijeniti sastav budućeg kosovskog parlamenta uklanjanjem onih koji su pokušali osigurati mjesta manipulacijama.
Ponovno prebrojavanje velikog broja glasova i otkriveni prekršaji manipulacije značajno su odgodili službenu objavu rezultata izbora održanih 28. prosinca 2025., a time i početak rada novog parlamenta i formiranje nove vlade.
