Europska komisija objavila je 8. studenoga izvješća za 2023. godinu za deset zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandida za članstvo u EU, uključujući šest zemalja Zapadnog Balkana (ZB). Nudimo kratku analizu izvješća za svaku od 6 zemalja – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru.
Ali prvo dvije napomene.
Prvo. Za zemlje Zapadnog Balkana bit će izuzetno teško ispuniti sve uvjete europskih integracija, a stvarno postizanje kriterija za pristupanje do 2030. godine “moglo bi postati nepremostiv izazov”. Stoga će odluka o ulasku u Europsku uniju najvjerojatnije biti više politička nego tehnička.
Drugo. Najčešće korištene ocjene u izvješćima su pojmovi “ukupno”, “umjereno”, “neki napredak” i “uglavnom usklađen”. Ne bi bilo pogrešno reći da se u takvim zamagljenim procjenama krije zabrinutost i kritički odnos Bruxellesa prema stvarnim procjenama obavljenog posla.
Ukratko predstavljamo samo neke od ključnih nalaza izvješća za svaku zemlju.
Albanija
Koja postignuća? Država pokazuje umjeren napredak i stabilno, ali sporo kretanje prema cilju članstva u Europskoj uniji. Dosljedno podupire Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) Europske unije i pridružila se proturuskim sankcijama, dosljedno reformira zakonodavstvo u skladu s Aquis communiciare i pravosudni sustav. U izvješću se navodi da je upravljanje migracijama u velikoj mjeri usklađeno s EU-om. I u području prelaska na tržišno gospodarstvo postignuta je prosječna i dobra razina pripremljenosti te su napravljeni određeni pomaci u provedbi većine preporuka Europske unije po ovom pitanju.
Koji su problemi i zadaci? U izvješću se bilježi određeno usporavanje pregovaračkog procesa. Europska unija zabrinuta je zbog nedovoljne borbe protiv korupcije, ograničenja slobode govora i uvjeta rada civilnog društva te korištenja “administrativnih resursa” tijekom izbora. Unatoč skromnom napretku, financijski nadzor i borba protiv organiziranog kriminala moraju se poboljšati, budući da je zemlja i dalje važna karika na putu droge prema Europi. Hitno je potrebno osigurati osnovna ljudska prava nacionalnih manjina, posebice grčke. Osiguranje vladavine prava, navodi se u izvješću, trebalo bi postati jedan od važnih prioriteta procesa europskih integracija.
Istraživačka skupina “Europska inicijativa za stabilnost” (EIS) procijenila je razinu spremnosti Albanije za članstvo u EU na 1,6 bodova, na ljestvici od 0 do 4 boda. Albanski analitičari smatraju da je članstvo u EU do 2030. težak zadatak koji zahtijeva goleme napore cijelog društva i financijsku pomoć. S tim se zaključkom slaže i premijer Edi Rama.
Bosna i Hercegovina
Koja postignuća? Općenito, nema puno postignuća. Država je, kao i Ukrajina, ove godine dobila status zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Bilo je moguće postići određene pomake u pogledu dogovora sa ZVSP-om, što predsjednik Republike Srpske M. Dodik pokušava spriječiti nametanjem neutralnog statusa BiH. U izvješću se, među ostalim, navodi da je prvi put u posljednjih nekoliko godina bilo moguće brzo formirati funkcionalnu vladu i postići određeni napredak u reformi javne uprave. Odobreno je nekoliko nacrta zakona, što je obavezni uvjet za otvaranje pregovora o pristupanju Europskoj uniji.
Koji su problemi i zadaci? Iako je Bosna i Hercegovina dobila status zemlje kandidata, tehnički još nije spremna za početak pregovora. Previše je problema s kojima se suočavaju Vlada i političari, na većinu njih izvješće ukazuje. Posebice je hitno potrebno reformirati Ustav i izborni zakon, postići pomirenje i približiti se standardima EU-a za osiguranje ljudskih prava, slobode izražavanja i slobode masovnih medija. Izvješće ukazuje na izostanak rezultata u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Sustavni nedostaci u suradnji tijela kaznenog progona i specijalnih službi predstavljaju prijetnju sigurnosti države. U izvješću se navodi kako je u BiH počela tranzicija na tržišnu ekonomiju, ali vlasti nisu učinile dovoljno na poboljšanju kvalitete života u zemlji. Uočeno je loše funkcioniranje pravosudnog sustava, što onemogućuje osiguranje vladavine prava. Separatističke i autoritarne mjere Republike Srpske ne odgovaraju putu ka EU i usporavaju pozitivnu dinamiku europskih integracija prethodnih godina.
Političari BiH su vidjeli samo otvorena vrata ka EU, ali ne i korake koje treba poduzeti. Stoga glavni kriterij za početak pregovora o pristupanju EU ostaje, kao i do sada, realizacija 14 prioriteta BiH koji su pred zemlju stavljeni u svibnju 2019. godine, bez kojih će članstvo BiH u Europskoj uniji ostati samo projekt.
Kosovo je podnijelo službeni zahtjev za članstvo u EU tek u prosincu 2022., a EIS procjena još nije dostupna.
Koja postignuća? U kratkom razdoblju zemlja je ostvarila ograničen napredak u gotovo svim klasterima procesa europskih integracija, a jedina je zemlja u regiji koja nije kandidat za članstvo.
Najveći uspjeh, prema izvješću, postignut je u reformi izbornog procesa, osiguravanju osnovnih ljudskih prava i upravljanju migracijama. Kosovo nastoji ispuniti sve zahtjeve ZVSP-a, normalizirajući odnose sa susjednim zemljama (osim Srbije) i održavajući antiruske sankcije. Stvoren je zakonodavni okvir za učinkovitu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (iako je njihova primjena ocijenjena nedostatnom). U kontekstu gospodarskih kriterija, Kosovo je postiglo određeni napredak i nalazi se između rane faze i određene razine pripreme za razvoj tržišnog gospodarstva. Određeni pomaci ostvareni su u području financijskog upravljanja, energetike, poljoprivrede, kao i povećanje broja službeno zaposlenih građana.
Koji su problemi i zadaci? Glavni problem na putu ka europskim integracijama su nesređeni odnosi Beograda i Prištine, nedostatak napretka u provedbi postignutih dogovora, što onemogućuje početak pregovora. Izvješće ukazuje na postojanje jaza između formiranja zakonodavnog okvira za borbu protiv korupcije i kriminala i njihove ograničene praktične primjene. Državna i lokalna uprava, pravosudni sustav trebaju reformu. Sljedeći korak je poboljšanje administrativnih kapaciteta i koordinacije za učinkovitu provedbu Aquis communiciare.
Sjeverna Makedonija
Koja postignuća? U izvješću se pozdravlja predanost Sjeverne Makedonije reformi zemlje. Postignut je određeni napredak u području pravosuđa, sigurnosti, uključujući borbu protiv organiziranog kriminala, terorizma i upravljanja migracijama. Što se tiče političkih kriterija, Sjeverna Makedonija nastavlja s naporima za jačanje demokracije, pravni okvir ostaje povoljan za održavanje demokratskih izbora. Proces Aquis communiciare dobro napreduje, a vlasti pokazuju odlučnost da ga brzo privedu kraju. Država je u potpunosti usklađena s normama ZVSP-a. Pravni okvir za zaštitu temeljnih prava djelomično je usklađen sa standardima i normama Europske unije te je stvoreno povoljno okruženje za djelovanje organizacija civilnog društva. Sjeverna Makedonija je i dalje umjereno spremna za reformu javne uprave. Što se tiče ekonomskih kriterija, postigla je određeni napredak i na dobroj je razini pripremljenosti za razvoj funkcionalnog tržišnog gospodarstva.
Koji su problemi i zadaci? Nedostatak napretka u reformi pravosudnog sustava razlog je za zabrinutost. Nije bilo napretka u prevenciji i borbi protiv korupcije, navodi se u izvješću. Sjeverna Makedonija je između nekih i umjerenih razina spremnosti u području slobode izražavanja, a napredak je ograničen. Kao i u reformi javne uprave.
Vlasti u Skoplju, napominje Europska komisija, pokazuju visoku razinu predanosti europskim integracijama, ali reforme treba ubrzati. Prema EIS metodologiji, Sjeverna Makedonija je dobila 2 boda.
Srbija
Koja postignuća? U kontekstu političkih kriterija, napominje se da su u Skupštini formiranoj u kolovozu 2022. bile oporbene stranke koje su čak bojkotirale izbore 2020. Međutim, politička polarizacija nastavlja se produbljivati, posebice nakon tragičnih pucnjava školaraca i slučajnih prolaznika u svibnju ove godine. Izvješće podupire reformu pravosudnog sustava, čime se jača njegova neovisnost. Ograničeni napredak postignut je u području reforme javne uprave, zahvaljujući razvoju e-usluga, politici e-uprave i pokretanju tečajeva za osposobljavanje državnih službenika. Ograničeni napredak postignut je u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, osiguravanju slobode govora i izražavanja. Što se tiče ekonomskih kriterija, Srbija je na dobroj razini pripremljenosti i postigla je određeni napredak u razvoju tržišnog gospodarstva.
Koji su problemi i zadaci? Srbija je dugi niz godina predvodnica europskih integracija u regiji, a 2014. je otvorila pristupne pregovore i zatvorila dva pregovaračka klastera. No, osam godina kasnije taj se proces znatno usporio. Najveći problemi ostaju nevoljkost uvođenja sankcija Rusiji, nesređeni odnosi Beograda i Prištine, koketiranje s Kinom. Izvješće ukazuje na potrebu poboljšanja usklađenosti Srbije sa zahtjevima ZVSP-a i pokazivanje ozbiljne predanosti normalizaciji odnosa s Kosovom. Potrebni su daljnji napori kako bi se osigurala sustavna i istinska suradnja između vlade i civilnog društva. Slučajevi prijetnji, zastrašivanja, mržnje i nasilja nad novinarima ostaju ozbiljan izazov. Postoji hitna potreba da se dovrši proces pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
Balansiranje u vodstvu zemlje između Zapada i Istoka pokazuje njezinu nespremnost da ispuni uvjete potrebne za članstvo u Europskoj uniji. Zadržavanje takve kontroverzne pozicije dovodi u pitanje sposobnost Srbije da se vrati dinamičnom radu u kontekstu europskih integracija. EIS je spremnost Srbije za europske integracije ocijenio s 2 boda.
Crne Gore
Koja postignuća? Prema političkim kriterijima, izvještajno razdoblje obilježila je konfrontacija koja je rezultirala stvarnim obustavljanjem puta europskih integracija i blokadom političkog sustava.
Izbori na svim razinama (lokalni, parlamentarni, predsjednički) održani u izvještajnom razdoblju ocijenjeni su kao mirni i konkurentni, unatoč određenim proceduralnim nedostacima. U području osiguranja osnovnih prava u osnovi je stvoren zakonodavni i institucionalni okvir. Vlasti prepoznaju i podržavaju ulogu civilnog društva. Međutim, pravni i institucionalni okvir koji regulira suradnju zahtijeva daljnji razvoj. U kontekstu ispunjavanja ekonomskih kriterija, Crna Gora je ostvarila ograničen napredak i umjereno je pripremljena za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije, što je osiguralo visoke stope ekonomskog rasta u izvještajnom razdoblju. U izvješću se bilježi napredak u statističkoj metodologiji i prijenosu podataka Eurostatu te stvaranju strateškog okvira za financijski nadzor. Ograničeni napredak postignut je u područjima reforme javne uprave i osiguravanja slobode govora. Država poštuje načela ZVSP-a, odnosi sa susjednim zemljama se uspješno razvijaju.
Koji su problemi i zadaci? Najteži izazovi ostaju reforma vladavine prava i pravosuđa, na kojima, prema ocjeni Povjerenstva, nema pomaka. Jačanje administrativnih kapaciteta za provedbu Aquis communiciare ostaje važan izazov za Crnu Goru, uključujući hitnu potrebu za ponovnim moderniziranjem funkcionalne pregovaračke strukture. Najranjivije skupine društva (Romi, Aškenazi i Egipćani, osobe s invaliditetom, LGBT) i dalje su diskriminirane. Potrebna je učinkovita borba protiv korupcije.
Glavni izazov za Crnu Goru je povratak pozitivne dinamike reformiranja zemlje i vodećih pozicija u regiji u kontekstu europskih integracija. Crna Gora dobiva 2,1 bod od EIS-a.
Opći zaključci
1. Poredak zemalja Zapadnog Balkana prema postignućima europskih integracija je: Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Albanija.
Bosna i Hercegovina nije započela pregovarački proces, a Kosovo još nije dobilo status zemlje kandidata, ali je već započelo proces reformi.
2. Postignuća karakteristična za većinu zemalja u regiji uključuju: privrženost načelima zajedničke vanjske i sigurnosne politike; prijelaz na tržišno gospodarstvo; upravljanje migracijskim procesima; provedba Aquis communiciare; povećanje uloge civilnog društva.
3. Sljedeći problemi ostaju najbolniji za zemlje regije: nedovoljna borba protiv korupcije i organiziranog kriminala; izrazito spora reforma pravosudnog sustava; neuspjeh u osiguravanju vladavine prava; državna kontrola masovnih medija i ograničavanje slobode novinara; diskriminacija na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.
