Evropska komisija je 8. novembra objavila izvještaje za 2023. za deset zemalja kandidata i potencijalnih kandidata na članstvo u EU, uključujući šest država Zapadnog Balkana (ZB). Nudimo kratku analizu izvještaja za svaku od 6 zemalja – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru.
Ali prije dvije primjedbe.
Prvo. Za zemlje ZB biće izuzetno teško da ispune sve uslove evropskih integracija, a stvarno postizanje kriterijuma za pristupanje do 2030. godine „može postati nepremostiv izazov“. Stoga će odluka o pristupanju Evropskoj uniji najvjerovatnije biti više politička nego tehnička.
Drugo. Najčešće korištene ocjene u izvještajima su izrazi “ukupno”, “umjereno”, “izvjestan napredak” i “uglavnom usklađeno”. Ne bi bilo pogrješno reći da ovakve zamagljene procjene prikrivaju zabrinutost i kritički odnos Brisela prema stvarnim procjenama obavljenog posla.
Ukratko predstavljamo samo neke od ključnih nalaza izvještaja za svaku zemlju.
Albanija
Koja dostignuća? Zemlja pokazuje umjeren napredak i stabilan, ali spor pokret ka cilju članstva u Evropskoj uniji. Dosljedno podržava zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije (ZVSP) i pridružila se antiruskim sankcijama, dosljedno reformiše zakonodavstvo u skladu sa Aquis communiciare i pravosudnim sistemom. U izvještaju se navodi da je upravljanje migracijama u velikoj mjeri koordinisano sa EU. A u oblasti tranzicije ka tržišnoj ekonomiji postignut je prosječan i dobar nivo pripremljenosti i određeni napredak u implementaciji većine preporuka Evropske unije po ovom pitanju.
Koji su problemi i zadaci? U izvještaju se navodi određeno usporavanje procesa pregovora. Evropska unija je zabrinuta zbog nedovoljne borbe protiv korupcije, ograničenja slobode govora i uslova rada civilnog društva, te korištenja “administrativnih resursa” tokom izbora. Uprkos skromnom napretku, finansijska kontrola i borba protiv organizovanog kriminala moraju biti poboljšani, jer zemlja ostaje važna karika na putu droge ka Evropi. Hitno je potrebno osigurati osnovna ljudska prava i nacionalnih manjina, posebno grčke. Osiguranje vladavine prava, navodi se u izvještaju, trebalo bi da postane jedan od važnih prioriteta procesa evropskih integracija.
Istraživačka grupa “Evropska inicijativa za stabilnost” (EIS) procijenila je nivo spremnosti Albanije za članstvo u EU na 1,6 poena, na skali od 0 do 4 poena. Albanski analitičari smatraju da je sticanje članstva u EU do 2030. godine težak zadatak koji zahtjeva ogromne napore cjelokupnog društva i finansijsku pomoć. Premijer Edi Rama se slaže sa ovim zaključkom.
Bosna i Hercegovina
Koja dostignuća? Generalno, nema mnogo dostignuća. Država je, kao i Ukrajina, ove godine dobila status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Bilo je moguće postići određeni napredak u smislu dogovora sa ZVSP-om, što predsjednik Republike Srpske M. Dodik pokušava spriječiti nametanjem neutralnog statusa BiH. U izvještaju se, između ostalog, navodi da je po prvi put u posljednjih nekoliko godina bilo moguće brzo formirati funkcionalnu Vladu i postići određeni napredak u reformi javne uprave. Odobreno je više nacrta zakona, što je obavezan uslov za otvaranje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.
Koji su problemi i zadaci? Iako je BiH dobila status zemlje kandidata, tehnički nije spremna za početak pregovora. Previše je problema sa kojima se suočavaju vlada i političari, na većinu njih ukazuje izvještaj. Posebno, postoji hitna potreba za reformom Ustava i izbornog zakona, postizanjem pomirenja i približavanjem standardima EU za osiguranje ljudskih prava, slobode izražavanja i slobode masovnih medija. U izvještaju se ukazuje na nedostatak rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Sistemski nedostaci u saradnji organa za provođenje zakona i specijalnih službi predstavljaju prijetnju sigurnosti države. U izvještaju se navodi da je u BiH počela tranzicija na tržišnu ekonomiju, ali vlasti nisu učinile dovoljno na poboljšanju kvaliteta života u zemlji. Uočeno je loše funkcionisanje pravosudnog sistema, što onemogućava osiguranje vladavine prava. Separatističke i autoritarne mjere Republike Srpske ne odgovaraju putu ka EU i usporavaju pozitivnu dinamiku evropskih integracija prethodnih godina.
BiH političari su vidjeli samo otvorena vrata ka EU, ali ne i korake koje treba poduzeti. Stoga, glavni kriterij za početak pregovora o pristupanju EU ostaje, kao i do sada, implementacija 14 prioriteta BiH, koji su stavljeni pred zemlju u maju 2019. godine, bez kojih će članstvo BiH u Evropskoj uniji ostati samo projekat.
Kosovo je podnjelo zvaničnu prijavu za članstvo u EU tek u decembru 2022. godine, a EIS procjena još nema.
Koja dostignuća? U kratkom vremenskom periodu, zemlja je ostvarila ograničen napredak u gotovo svim klasterima procesa evropskih integracija, dok je jedina zemlja u regionu koja nije kandidat na članstvo.
Najveći uspjeh, navodi se u izvještaju, postignut je u reformi izbornog procesa, osiguravanju osnovnih ljudskih prava i upravljanju migracijama. Kosovo pokušava da ispuni sve zahtjeve ZVSP, normalizujući odnose sa susjednim zemljama (sa izuzetkom Srbije) i održavajući antiruske sankcije. Stvoren je zakonodavni okvir za efikasnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (iako je njihova primjena prepoznata kao nedovoljna). U kontekstu ekonomskih kriterijuma, Kosovo je napravilo određeni napredak i nalazi se između ranje faze i određenog nivoa pripreme za razvoj tržišne ekonomije. Određeni pomaci ostvareni su u oblasti finansijskog upravljanja, energetike, poljoprivrede, kao i povećanje broja službeno zaposlenih građana.
Koji su problemi i zadaci? Glavni problem na putu evropskih integracija su nesređeni odnosi Beograda i Prištine, nedostatak napretka u primeni postignutih sporazuma, što onemogućava početak uvodnih pregovora. Izvještaj ukazuje na postojanje jaza između formiranja zakonodavnog okvira za borbu protiv korupcije i kriminala i njihove ograničene praktične primjene. Državna i lokalna uprava, pravosudni sistem trebaju reformu. Sljedeći korak je poboljšanje administrativnih kapaciteta i koordinacije za efikasnu implementaciju Aquis communiciare.
Sjeverna Makedonija
Koja dostignuća? U izvještaju se pozdravlja posvećenost Sjeverne Makedonije reformi zemlje. Određeni napredak je postignut u oblasti pravde, sigurnosti, uključujući borbu protiv organiziranog kriminala, terorizma i upravljanja migracijama. Što se tiče političkih kriterija, Sjeverna Makedonija nastavlja sa naporima na jačanju demokratije, pravni okvir ostaje povoljan za održavanje demokratskih izbora. Proces Aquis communiciare dobro napreduje, a vlasti pokazuju odlučnost da ga brzo privedu kraju. Zemlja je u potpunosti usklađena sa normama ZVSP. Pravni okvir za zaštitu osnovnih prava je djelimično usklađen sa standardima i normama EU, a stvoren je povoljan ambijent za djelovanje organizacija civilnog društva. Sjeverna Makedonija ostaje umjereno spremna za reformu javne uprave. Što se tiče ekonomskih kriterijuma, ona je napravila određeni napredak i na dobrom je nivou pripremljenosti za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije.
Koji su problemi i zadaci? Nedostatak napretka u reformi pravosudnog sistema je razlog za zabrinutost. Nije bilo napretka u prevenciji i borbi protiv korupcije, navodi se u izvještaju. Sjeverna Makedonija je između nekim i umjerenim nivoa pripremljenosti u oblasti slobode izražavanja, a napredak je ograničen. Kao u reformi javne uprave.
Vlasti u Skoplju, napominje Evropska komisija, pokazuju visok nivo posvećenosti evropskim integracijama, ali reforme treba ubrzati. Sjeverna Makedonija je prema EIS metodologiji dobila 2 boda.
Srbija
Koja dostignuća? U kontekstu političkih kriterijuma, napominje se da je Skupština formirana u avgustu 2022. godine uključila opozicione stranke koje su čak bojkotovale izbore 2020. godine. Međutim, politička polarizacija nastavlja da se produbljuje, posebno nakon tragičnih pucnjava školaraca i prolaznika u maju ove godine. Izvještaj podržava reformu pravosudnog sistema, čime se jača njegova nezavisnost. Ograničen napredak je postignut u oblasti reforme javne uprave, zahvaljujući razvoju e-usluga, politike e-uprave i pokretanju kurseva obuke za državne službenike. Ograničeni napredak je postignut u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, osiguravajući slobodu govora i izražavanja. Što se tiče ekonomskih kriterijuma, Srbija je na dobrom nivou pripremljenosti i napravila je određeni napredak u razvoju tržišne privrede.
Koji su problemi i zadaci? Srbija je dugi niz godina lider u evropskim integracijama u regionu, a 2014. godine otvorila je pristupne pregovore i zatvorila dva pregovaračka klastera. Međutim, osam godina kasnije, ovaj proces je značajno usporen. Najveći problemi ostaju nespremnost da se uvedu sankcije Rusiji, nesređeni odnosi Beograda i Prištine, koketiranje sa Kinom. Izveštaj ukazuje na potrebu da se unapredi usklađenost Srbije sa zahtjevima ZVSP i pokaže ozbiljna posvećenost normalizaciji odnosa sa Kosovom. Potrebni su dalji napori kako bi se osigurala sistemska i istinska saradnja između vlade i civilnog društva. Slučajevi prijetnji, zastrašivanja, mržnje i nasilja nad novinarima ostaju ozbiljan izazov. Postoji hitna potreba da se završi proces pristupanja STO.
Balansiranje vodstva zemlje između Zapada i Istoka pokazuje njenu nespremnost da ispuni uslove neophodne za sticanje članstva u Evropskoj uniji. Održavanje ovako kontroverzne pozicije dovodi u pitanje sposobnost Srbije da se vrati dinamičnom radu u kontekstu evropskih integracija. EIS je ocenio spremnost Srbije za evropske integracije sa 2 bodova.
Crna Gora
Koja dostignuća? Prema političkim kriterijumima, izvještajni period obilježila je konfrontacija, koja je rezultirala stvarnom obustavom puta evropskih integracija i blokadom političkog sistema.
Izbori na svim nivoima (lokalni, parlamentarni, predsjednički) koji su održani u izvještajnom periodu ocijenjeni su kao mirni i konkurentni, uprkos nekim proceduralnim nedostacima. U oblasti obezbjeđivanja osnovnih prava, u osnovi je kreiran zakonodavni i institucionalni okvir. Vlasti prepoznaju i podržavaju ulogu civilnog društva. Međutim, pravni i institucionalni okvir koji reguliše saradnju zahtjeva dalji razvoj. U kontekstu ispunjavanja ekonomskih kriterijuma, Crna Gora je ostvarila ograničen napredak i umjereno je pripremljena za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije, koja je obezbjedila visoke stope privrednog rasta u izvještajnom periodu. U izvještaju se navodi napredak u statističkoj metodologiji i prijenosu podataka Eurostatu i stvaranju strateškog okvira za finansijsku kontrolu. Ograničeni napredak je postignut u oblastima reforme javne uprave i osiguranja slobode govora. Država poštuje principe ZVSP, odnosi sa susjednim zemljama se uspješno razvijaju.
Koji su problemi i zadaci? Najteži izazovi ostaju reforma vladavine prava i pravosuđa, na kojima, prema mišljenju Komisije, nije postignut napredak. Jačanje administrativnih kapaciteta za implementaciju Aquis communiciare ostaje važan izazov za Crnu Goru, uključujući hitnu potrebu za ponovnom modernizacijom funkcionalne pregovaračke strukture. Najugroženije grupe društva (Romi, Aškenazi i Egipćani, osobe sa invaliditetom, LGBT) i dalje su diskriminisane. Potrebna je efikasna borba protiv korupcije.
Glavni izazov za Crnu Goru je povratak pozitivne dinamike reformisanja zemlje i vodećih pozicija u regionu u kontekstu evropskih integracija. Crna Gora dobija 2,1 bod od EIS-a.
Opšti zaključci
1. Rangiranje država Zapadnog Balkana po dostignućima evropskih integracija je: Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Albanija.
Bosna i Hercegovina nije započela pregovarački proces, a Kosovo još nije dobilo status zemlje kandidata, ali je već započelo proces reformi.
2. Postignuća karakteristična za većinu zemalja regiona uključuju: pridržavanje principa zajedničke spoljne i bezbjednosne politike; prelazak na tržišnu ekonomiju; upravljanje procesima migracije; implementacija Aquis communiciare; povećanje uloge civilnog društva.
3. Sljedeći problemi ostaju najbolniji za zemlje regiona: nedovoljna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala; izuzetno spora reforma pravosudnog sistema; neosiguranje vladavine prava; državna kontrola masovnih medija i ograničavanje sloboda novinara; diskriminacija na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.
