Berlinski proces je format godišnjih sastanaka koji je inicirala njemačka vlada pod kancelarkom Angelom Merkel 2014. godine, kada je u Berlinu održana Konferencija o zapadnom Balkanu. U Tirani je održan još jedan summit Berlinskog procesa na kojem su sudjelovali čelnici Europske unije, država članica EU-a i premijeri zemalja Zapadnog Balkana. Ovo je prvi put da se Summit Berlinskog procesa održava izvan Europske unije. U fokusu su pitanja vezana uz integraciju regije u jedinstveno tržište, proces europskih integracija, regionalna suradnja, podrška zelenoj i digitalnoj tranziciji na Zapadnom Balkanu i druga pitanja.
U svom pozdravnom govoru albanski premijer Edi Rama rekao je da su u ovih devet godina svi svjedočili nebrojenim susretima. Zapadni Balkan bi bio nezamisliv bez Berlinskog procesa. Premijer Albanije je retorički upitao “jesu li svi ujedinjeni protiv ruskih akcija u Ukrajini, jer čekamo da vidimo pripremamo li odgovor na političke izazove s kojima se naša zajednica suočava”. Njemački kancelar Olaf Scholz u svom je govoru istaknuo kako je Berlinski proces najbolji alat ne samo za otkrivanje punog potencijala regionalne suradnje, već i za ubrzanje integracije svih zemalja Zapadnog Balkana u EU. “Berlinski proces je forum za suradnju. Rat Rusije protiv Ukrajine još jednom je pokazao koliko je važno govoriti jednim europskim glasom i još više surađivati. Vrijeme je da se prevladaju sukobi i ove nedavne eskalacije na sjeveru Kosova “, rekao je Scholz. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u svom je govoru istaknuo kako je proširenje EU ulaganje u mir i prosperitet kako Europske unije tako i njezinih budućih članica. Berlinski proces ima važnu ulogu u promicanju učinkovite i operativne suradnje između partnera Zapadnog Balkana i EU-a, čije je vodeće načelo integracija u EU. „Moramo se pripremiti za dobrodošlicu novim članicama do 2030. godine, iako je ovaj rok dočekan s određenim skepticizmom. Uostalom, u Europskoj uniji proširenje je bilo i ostat će proces temeljen na zaslugama“, istaknuo je Michel.
Čelnici zemalja zapadnog Balkana u sklopu summita potpisali su Sporazum o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija medicinskih sestara, veterinara, farmaceuta i primalja. Na summitu su usvojene Zajedničke deklaracije o Wi-Fi-ju za inicijativu Zapadnog Balkana, o jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), o namjerama Regionalnog partnerstva za klimu, o sprječavanju onečišćenja plastikom, uključujući morski otpad, o Sporazumu jugoistočne Europe o Prometnoj zajednici CEFTA, o promicanju trgovine i transporta te o uspostavi Opservatorija za konvergenciju. Srbijanska premijerka A. Brnabić rekla je da će ovi sporazumi doprinijeti boljoj integraciji Zapadnog Balkana i približavanju EU.
Španjolski premijer Pedro Sanchez, čija zemlja predsjeda EU, rekao je da se summit održava u ključnom trenutku jer su izazovi kontinenta gurnuli proširenje na vrh dnevnog reda EU. “Ruska invazija na Ukrajinu bila je prekretnica, ali ne i jedina, pandemija COVID-19, digitalna i ekonomska transformacija, svi ti izazovi s kojima se moramo suočiti, pokazali su nam da budućnost moramo graditi zajedno. U potpunosti ćemo raditi za ujedinjenu Europu”, rekao je Sanchez.
Treba imati na umu da je Berlinski proces inicijativa usmjerena na širenje regionalne suradnje na Zapadnom Balkanu i pružanje pomoći u integraciji zemalja regije u Europsku uniju. Berlinski proces odvija se uz potporu Europske komisije, međunarodnih financijskih institucija i država članica uključenih u proces, zajedno sa zemljama Zapadnog Balkana. Cilj Berlinskog procesa je ubrzanje suradnje sa šest zemalja zapadnog Balkana i integracija ove regije u EU. Inicijativa je uglavnom usmjerena na rješavanje bilateralnih i unutarnjih problema regije te unapređenje gospodarske suradnje, koja će postati temelj održivog razvoja regije.
Na završnoj konferenciji predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je na summitu čelnicima predstavila novi plan rasta za zapadni Balkan, koji ima potencijal udvostručiti veličinu gospodarstva regije u ovom desetljeću. Novi plan rasta za Zapadni Balkan ima četiri stupa – ulazak Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU, stvaranje jedinstvenog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana, reforme i investicije. Prvi stup je ulazak Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU, čime se učinkovito otvaraju vrata jedinstvenog tržišta EU za kompanije Zapadnog Balkana u sedam ključnih područja, uključujući carinsku suradnju, e-trgovinu, bezgotovinsko plaćanje, roaming. Drugi stup predviđa da zemlje zapadnog Balkana moraju dovršiti stvaranje jedinstvenog regionalnog tržišta koje će povećati bruto domaći proizvod regije za 100 posto. Treći stup su reforme koje su nužne za ulazak Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU i koje će regiju približiti članstvu u Uniji i učiniti je privlačnijom za europske investitore, s obzirom na to da su gospodarstva zemlja Zapadnog Balkana trenutno su na razini od 35 posto prosjeka EU. Četvrti stup predviđa povećanje izdvajanja EU za Zapadni Balkan, pod uvjetom da šest aktera ove regije provedu potrebne reforme. Predložen je investicijski paket vrijedan šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde u bespovratnim sredstvima, a četiri u obliku kredita.
Stoga se summit može nazvati uspješnim i produktivnim. U međuvremenu, sastanak premijera Kosova i Srbije nije održan. Prema riječima A. Kurtija, imao je prijedloge za A. Brnabić da se intenzivira provedba dogovora postignutih u Ohridu, ali očito nije dobio odgovor. Tijekom zajedničkog fotografiranja srbijanska premijerka je izostala, kao ni ranije na sastanku ministara vanjskih poslova, kada šef srbijanskog MVP-a I. Dačić nije došao na završno fotografiranje. Ovu informaciju pokušala je opovrgnuti A. Brnabić. Dapače, pokazalo se da se nakon nekog vremena ipak pojavila na zajedničkom fotografiranju. Odnosno, nema je na službenoj fotografiji samita, ali je ima na fotografiji portala Vlade Srbije. Naravno, to nije slučajno. Beograd će nastaviti politiku blokade priznanja Kosova, iako nema utjecaja na zbivanja na ovom području, osim na sjeveru. No, svi sudionici summita osudili su događaje od 24. rujna ove godine u Banjskoj, a sada se postavlja pitanje kako procesuirati njegove sudionike koji su tijekom saslušanja uspjeli otkriti tko je naručitelj. Neki analitičari smatraju da će Srbija samo čekati dok ne uđe u izborni proces koji će biti raspisan 1. studenog. Odnosno, tada će se svi spremati za izbore, koji će očito biti 17. prosinca, a za to vrijeme rješenja, čini se, neće biti. No, navodno će nakon izbora biti donesene odluke. Europljani i Amerikanci to razumiju i već su počeli vršiti pritisak na A. Vučića.
U međuvremenu je predsjednik Srbije otputovao u Peking, gdje se održava samit “Jedan pojas, jedan put”. Tamo je potpisao sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom koji bi trebao stupiti na snagu u proljeće 2024. godine. Pretpostavlja se da će ugovor obuhvatiti oko 10,5 tisuća artikala srpske i gotovo 9 tisuća kineske robe. Umjesto toga, Bruxelles je već podsjetio Srbiju da se Beograd mora povući iz svih bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini danom ulaska u EU, što je obvezan uvjet za sve zemlje kandidate za članstvo. Na summitu “Jedan pojas, jedan put” je i V. Putin, pa je moguće da Srbija postigne neke dogovore i s Ruskom Federacijom.
