- Milorad Dodik pozvao je Srbe na Balkanu na stvaranje jedinstvene države, uključujući i Crnu Goru
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da Srbi u ovom stoljeću trebaju formirati jedinstvenu državu, čiji će dio biti i Crna Gora. Dodik je istaknuo potrebu za “velikim svesrpskim skupom” s kojeg bi se prenijela takva poruka, te poručio da se ova jedinstvena država mora formirati demokratskim sredstvima i političkim mjerama, a ne ratom. “Živimo u vremenu kada ćemo za nekoliko godina ili desetljeća morati napraviti novu konfiguraciju svijeta, Srbi se ne mogu začuditi, ali sada moramo reći da u ovom stoljeću želimo jedinstvenu državu od Srbije, Republike Srpske, ako postoji takva demokratska odluka, i Crne Gore”, rekao je Dodik.
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore reagiralo je na ovakvu skandaloznu izjavu M. Dodika: „Ovo nije prvi put da se o budućnosti Crne Gore komentirajuneprimjereno i neprihvatljivo s obzirom na ovdašnju političku situaciju u regiji i /ili s ciljem namjernog narušavanja dobrosusjedskih odnosa, europske perspektive i sigurnosti regije, stoga pozivamo gospodina Dodika da se suzdrži od ekspanzionističke i nacionalističke retorike te da se ponaša politički i državnički odgovorno”,- podsjetili su iz Ministarstva vanjskih poslova. Crna Gora je neovisna i međunarodno priznata država, članica NATO-a, a jedina unija u kojoj se Dodik u budućnosti može susresti s Crnom Gorom je europska. “Zato je imperativ da se naša regija konačno oslobodi retrogradnog političkog naslijeđa mračnih 90-ih godina prošlog stoljeća, a koju još uvijek predstavlja gospodin Dodik, kako bismo konačno krenuli naprijed i gradili društva kakva naši građani zaslužuju”, priopćeno je iz MVP-a.
Demokratska partija socijalista (DPS) Crne Gore oštro je osudila izjavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u kojoj izražava želju za stvaranjem jedinstvene države Srbije, Republike Srpske i Crne Gore. Stranka smatra da ova izjava odražava “nacionalističke tendencije” i predstavlja ozbiljnu prijetnju regionalnoj stabilnosti. Stranka je pozvala sve političke lidere u regiji da se suzdrže od nacionalističke retorike i fokusiraju na izgradnju mira, suradnje i prosperiteta.
Bosanska stranka također je osudila izjavu predsjednika RS-a Milorada Dodika. “Skrećemo pozornost na opasnu priču. Ovo je izravan poziv na kršenje Dajtonskog sporazuma i ugrožavanje suvereniteta Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Pozivamo Sjedinjene Američke Države i EU da osude Dodikove namjere i istupe, jer su SAD i EU garanti suvereniteta država i nepovredivosti granica u regiji”, navodi se u poruci.
Tako je predsjednik Republike Srpske dao izjavu u vrijeme dok pojedini srbijanski političari špekuliraju na temu popisa stanovništva u Crnoj Gori, vjerojatno izražavajući željeni krajnji cilj – ujedinjenje zemalja sa značajnim brojem srpskog stanovništva u jedinstvenu državu. Osim toga, izjava je objavljena u vrijeme kada će crnogorski parlament glasovati o novom sastavu vlade, koju je podržala prosrpska koalicija Za budućnost Crne Gore. Formiranje 44. vlade u zemlji uz podršku ove političke snage izazvalo je bijes među domoljubnim političkim strankama u zemlji i zapadnim saveznicima. Svi su sumnjali u iskrenost koalicije Za budućnost Crne Gore da podrži proeuropski i atlantski kurs zemlje. Predsjednik Republike Srpske naveo je na što je usmjerena većina birača ove političke snage. Dakle, postoji li želja koalicije da postane iskreni predvodnik europskog integracijskog kursa zemlje, bit će jasno ako se o tome čuje službeno priopćenje političke snage. Indikativna će biti i reakcija predsjednika i novog šefa vlade. Ako svi budu šutjeli bit će to dokaz da je Dodik je iznio njihove želje o kojima možda jednostavno ne žele otvoreno i javno govoriti. U svakom slučaju, ovo je vrlo loš scenarij za sljedeća događanja u službenoj Podgorici. No, ima još nekoliko dana da se sve postavi na svoje mjesto i na najvišoj razini osudi Dodikova velikosrpska ideologija. Moguće je da će se sve ograničiti na priopćenje MVP-a, koje je, inače, oštro i konstruktivno. No, s obzirom da predsjednik Republike Srpske može nastaviti s provokativnim izjavama u tom smislu, onda to doista ne može bez reakcije šefa države i premijera, inače bi to bio dokaz nedostatka snažne želje za kritikom Dodika u medijima.
- Čelnici Francuske, Njemačke i Italije pozvali su Srbiju da de facto prizna Kosovo, a Prištinu da stvori Zajednicu srpskih općina
Čelnici Francuske, Njemačke i Italije pozvali su Srbiju da de facto prizna Kosovo, koje je 2008. proglasilo neovisnost, ali koje Beograd i dalje smatra pokrajinom. U izjavi objavljenoj dan nakon razgovora dviju strana u Bruxellesu, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i talijanska premijerka Giorgia Meloni rekli su da je vrijeme da balkanski susjedi ispoštuju svoje prethodne obveze. Njihov potez dolazi nakon rastuće međunarodne zabrinutosti da bi se bivši ratni neprijatelji mogli vratiti otvorenom sukobu nakon niza nasilnih incidenata posljednjih mjeseci. Većina napetosti koncentrirana je na sjeveru Kosova, gdje većinu čine etnički Srbi. Ostatak Kosova čine etnički Albanci u apsolutnoj većini. U svojoj izjavi Macron, Scholz i Meloni ponovili su dugogodišnje pozive kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju da stvori Zajednicu općina sa srpskom većinom na sjeveru, dajući lokalnim Srbima određeni stupanj samouprave. Srbija i Kosovo već godinama pregovaraju uz posredovanje Europske unije o normalizaciji odnosa. Kako je taj proces zastajkivao, čelnici triju najvećih zemalja EU sve su se više uključivali u pokušaje rješavanja krize. Dok je EU ranije izbjegavala politički osjetljivo pitanje de facto priznanja Kosova od strane Beograda, trojica čelnika jasno su dala do znanja da očekuju da Srbija učini upravo to, vršeći pritisak na predsjednika Aleksandra Vučića. Pozvali su Prištinu da započne proces uspostave Zajednice srpskih općina (ZSO) na sjeveru Kosova, kako je predviđeno nacrtom povelje, a Srbiju da de facto prizna Kosovo.
A. Vučić je na posljednjim pregovorima u Bruxellesu izjavio da ne priznaje Kosovo ni formalno ni neslužbeno. Ali prema riječima dužnosnika u Parizu, Berlinu i Rimu, i Srbija i Kosovo jednog dana teže pridruživanju EU, inzistirajući na tome da će dvije zemlje morati riješiti svoje nesuglasice prije nego što postanu članice Europske unije. “Bez napretka u normalizaciji odnosa, obje strane riskiraju gubitak važnih prilika”, rekla su trojica zapadnih čelnika.
Može se predvidjeti da je izjava Macrona, Šolca i Meloni jasan signal Vučiću i Kurtiju da EU nema puno vremena za nastavak dugih razgovora s Beogradom i Prištinom. Ili ispunite svoje obveze ili se držite podalje od europskog širenja 2030. I ako će Kurti vjerojatno ići na stvaranje SSM-a na sjeveru Kosova, A. Vučiću će biti puno teže de facto priznati subjektivitet Prištine. Trenutno on je u pauzi zbog parlamentarnih i lokalnih izbora koji će se održati 17. prosinca ove godine. Tada će imati još vremena za odgađanje formiranja nove vlade, ali to, opet, nema beskonačni rok. A onda će se morati poduzeti radikalan korak. A. Vučić se nada da će možda kasnije to moći lakše učiniti s obzirom na nestabilnu međunarodnu situaciju ili otvoreno odbiti ulazak u EU, što će za Beograd imati složene posljedice, ali manjeg opsega. Kolektivni Zapad spremno čeka završetak izbora, čiji ishod još nije sasvim predvidljiv. No, čak i uz pobjedu oporbenih snaga, nije činjenica da će svi pristati na pritiske Pariza, Berlina i Rima, iako neki od njih već sada izjavljuju da podržavaju kolektivni stav Bruxellesa. Ali takvih pristaša zapravo nema u političkom taboru A. Vučića.
- Predložen je sastav nove 44. Vlade Crne Gore
Lider pokreta “Europa sad” Milojko Spajić, kao mandatar za sastavljanje nove vlade, podnio je Skupštini prijedlog programa rada i sastava nove Vlade Crne Gore. O izboru Andrije Mandića, lidera koalicije Za budućnost Crne Gore, za predsjednika Skupštine i sastavu nove vlade poslanici moraju glasati u ponedjeljak, 30. listopada tekuće godine, za kada je zakazana skupština.
M. Spajić predložio je Aleksu Bečića za potpredsjednika Vlade za sigurnost, unutarnju politiku, europske i vanjske poslove. Za potpredsjednika Vlade za politički sustav, pravosuđe i borbu protiv korupcije predložen je Momo Koprivica, a za potpredsjednika Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalna pitanja Srđan Pavičević. M. Spajić predložio je Niku Dželožaja za potpredsjednika Vlade za gospodarsku politiku i ministra gospodarskog razvoja, a Dragoslava Šćekića za potpredsjednika Vlade za demografiju i mlade te ministra sporta i mladih. Za ministra vanjskih poslova predložen je Filip Ivanović, za ministra prometa i pomorstva Filip Radulović, za ministra prostornog uređenja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, a za mjesto ministra europskih poslovaMajda Horčević. Novica Vuković predložen je za ministra financija, Angela Jakšić Stojanović za ministricu obrazovanja, znanosti i inovacija, Andrej Milović za ministra pravosuđa, a Najda Nišić za ministra rada i socijalne skrbi. Za ministra zdravstva predložen je Vojislav Šimun, za ministra energetike i rudarstva Saša Mujović, za ministra unutarnjih poslova Boris Bogdanović, a za ministra obrane Dragan Krapović. Kandidat za ministra turizma, ekologije i održivog razvoja je Vladimir Martinović, kandidatkinja za ministricu kulture i medija Tamara Vujović, dok je kandidat za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Vladimir Joković. Za ministra uprave predložen je Maraš Dukaj, a za ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmir Džeku.
Mora se shvatiti da M. Spajić ima glasove za potvrđivanje novog sastava Vlade. No, moguće je da će šovinistički istup Milorada Dodika unijeti neke korekcije u proces glasanja. Nedostatak tek nekoliko zajamčenih glasova danas može blokirati pružanje parlamentarne potpore novoj vladi. Moguće su neke neočekivane objave u zadnji čas. Ali imajući u vidu da se novi sastav Vlade već dugo formira i da je očito da je svaki kandidat provjeren, tako da sve može ići svojim tokom.
- U Sjevernoj Makedoniji imenovana je velika skupina novih veleposlanika
Nakon nekoliko godina stagnacije, novi val sjeverno makedonskih veleposlanika dobio je mandat da predstavljaju zemlju u sedam diplomatskih središta diljem svijeta. Sedam novoimenovanih veleposlanika predstavilo je svoje teze i prioritete svog diplomatskog mandata pred Komisijom za vanjske poslove Sobranja Sjeverne Makedonije. Špend Sadiki, koji je imenovan za veleposlanika u Tel Avivu (Izrael), rekao je da će Makedonija nastaviti podržavati Izrael u trenutnom oružanom sukobu s Hamasom u Palestini. Nakon sedam godina bez veleposlanika u Pekingu, Saško Nasev postaje novi šef diplomatske misije u Kini, karijerni diplomat Igor Popov odlazi kao veleposlanik u Brazil, Jasmin Cahil – u Varšavu (Poljska), Ilber Sela – u Berlin (Njemačka), a nakon nekoliko peripetija na mjesto veleposlanika u Bukureštu (Rumunjska) stiže Andrej Zernovski. Nakon šest godina bez veleposlanika, Sjeverna Makedonija dobit će novog šefa diplomatske misije u susjednoj Srbiji – bivšeg ministra pravosuđa, profesora Nikolu Tupančevskog. Osim ovih sedam veleposlanika, šef makedonske diplomacije Bujar Osmani najavio je da će uskoro biti popunjena upražnjena mjesta veleposlanika u Pragu (Češka), gdje odlazi Emil Krstevski, u Londonu (Velika Britanija) – Katerina Stavrevska će biti imenovana, a Čenk Seifula će otići u Stockholm (Švedska). B. Osmani tvrdi da su većina novoimenovanih veleposlanika karijerni diplomati, dok su ostali bili poznate osobe političkog i društvenog života.
Treba razumjeti da unatoč ovakvom intenzitetu imenovanja novih veleposlanika, u javnosti i dalje postoje pitanja što je Makedonija izgubila zbog dugogodišnjih “diplomatskih crnih rupa” u ključnim svjetskim političkim središtima. Osim što u Kini nije imala veleposlanika sedam godina, u Izraelu pet i pol godina, a do prošle godine četiri i pol godine Sjeverna Makedonija nije imala službenog diplomatskog predstavnika na razini veleposlanika, čak ni u SAD. Tijekom predstavljanja novih veleposlanika u parlamentu, neki su zastupnici govorili da zbog stranačkih i osobnih razmirica Sjeverna Makedonija nema šefove diplomatskih misija u nekoliko važnih zemalja, uključujući one koje su od ključne važnosti za provedbu europskih integracija.
- Intervju hrvatskog premijera Andreja Plenkovića
“Moraju se izbjeći civilne žrtve, a odgovor Izraela mora biti usmjeren protiv Hamasa, a ne protiv palestinskog naroda u Gazi”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u intervju za France 24. Podsjetio je na “namjernu provokaciju” Hamasa 7. listopada i teroristički napad, kao i potporu EU-a kada je riječ o pravu Izraela da “brani svoju sigurnost i brani se u skladu s međunarodnim i humanitarnim pravom”. “Odluka Europske komisije da utrostruči iznose humanitarne pomoći uz potporu država članica bila je važna i potrebna”, rekao je premijer. Nedavni politički posjeti predstavnika europskih institucija i šefova država i vlada doveli su do jasne spoznaje: osude terorizma, potrebe izbjegavanja civilnih žrtava, kao i eskalacije sukoba u regiji, s obzirom da trenutno imamo previše sukoba u Europi. A. Plenković je očito mislio na rat Rusije protiv Ukrajine. Pojasnio je da je uvijek teško nositi se s nekoliko kriza, ali nema razloga za brigu kada je u pitanju Ukrajina. Potpora Ukrajini je vrlo, vrlo široka i uvijek je prioritet Europske unije, unatoč činjenici da je nakon nedavnog povratka na vlast slovačkog populista Roberta Fica, koji je rekao da više ne želi vojno podržavati Kijev i da će njegova pomoć biti ograničena na humanitarnu pomoć. “Važno je mišljenje velike većine država članica i vjerujem da će se Slovačka s vremenom pridružiti glavnim pravcima europske politike”, rekao je Plenković. Još jedan europski političar čija je država članica EU stvara probleme kada je u središtu rusko-ukrajinskog sukoba. Riječ je o mađarskom premijeru Viktoru Orbanu koji se na nedavnom summitu u Kini sastao s Vladimirom Putinom. A. Plenković je rekao da ga sastanak “nije iznenadio” i dodao da to općenito nije politika velike većine zemalja članica EU.
Istaknuto je da je Hrvatska Ukrajini izdvojila pet milijuna eura dodatne pomoći za razminiranje. No, kako javlja France 24, stajalište Hrvatske za neke je nejasno jer je ta zemlja jasno dala do znanja da ne može isključiti zabranu uvoza ukrajinskog žita, kao što su to učinile Poljska, Mađarska i Slovačka. Premijer Hrvatske objasnio je o čemu se radi. “Hrvatska je ponudila svoje luke za prijevoz ukrajinskog žita, garantirajući Ukrajini tranzit, a ne uvoz. To je velika razlika”, rekao je Plenković. Podsjetio je i na podršku Hrvatske Ukrajini od samog početka. Osim toga, Ukrajina je bila među prvih pet zemalja koje su priznale Hrvatsku 1991. godine. “Iza Ukrajine smo stajali od samog početka”, rekao je A. Plenković, istaknuvši pomoć Hrvatske u “humanitarnom razminiranju”, kao i pravnu pomoć u slučaju budućih suđenja ratnim zločincima. Podsjetio je da je i Hrvatska bila “žrtva agresije režima Slobodana Miloševića”, pa smatra da “nitko drugi Ukrajini ne može ponuditi iskustvo koje mi imamo na tom polju”.
Intervju šefa hrvatske Vlade pojasnilo je stajalište Zagreba o zbivanjima na Bliskom istoku i hrvatskom glasovanju u Općoj skupštini UN-a za podršku Izraelu. Hrvatski premijer istaknuo je tradicionalno dobre odnose s Ukrajinom, koja je priznala državnu samostalnost Hrvatske kao treća zemlja u svijetu. Očito je da je hrvatsko iskustvo u razminiranju i procesuiranju ratnih zločinaca važno u kontekstu golemih problema koji čekaju službeni Kijev u borbi protiv minske zagađenosti i privođenju pravdi ruskih čelnika i organizatora vojne agresije na Ukrajinu.
