Kosovski premijer Aljbin Kurti rekao je da je projekt Zajednice općina sa srpskom većinom, koji su predložile EU i SAD, “mnogo savršeniji” od prethodnih, ali da Priština nije u potpunosti zadovoljna svim njegovim sadržajima i da će poslati svoje komentare posebnom izaslaniku EU-a za dijalog Miroslavu Lajcaku. A. Kurti je rekao da zbog povjerljivosti ne može govoriti o detaljima projekta ili komentarima, ali ih je Lajčaku prenio preko glavnog pregovarača Prištine, prvog potpredsjednika vlade Besnika Bislimija. A. Kurti je ponovio da je pristao potpisati dokument koji su predložili Bruxelles i Washington samo kao dio paketa koji uključuje Temeljni sporazum, Implementacijski aneks, kao i projekt stvaranja Zajednice srpskih općina, o čemu je prethodno komentirao je dodavši kako je u njemu sadržan i zahtjev da Kosovo dobije status zemlje kandidata za EU te je krenuo putem prema ulasku u NATO.
U Prištini se počelo raspravljati i o još jednoj vrlo osjetljivoj temi. Kosovska ministrica pravosuđa Albulena Hadžiu rekla je da su premijer Aljbin Kurti, predsjednica Vjosa Osmani i predsjednik parlamenta Glauk Konjufc odlučili ići pred sud optužujući Srbiju za genocid. Vlada Kosova otvara institut za istraživanje srpskih zločina na Kosovu tijekom rata 1998.-1999. te imenovala izvršnog direktora. S tim u vezi, premijer Kosova smatra da je za izgradnju budućnosti potrebno riješiti bolne probleme iz prošlosti, a borba s prošlošću je proces ozdravljenja. Prema njegovim riječima, ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i genocid nisu prošlost jer nemaju zastaru, zbog čega Srbija mora odgovarati za zločine počinjene tijekom rata na Kosovu. Istovremeno, ministrica pravde Kosova je naglasila da zbog osjetljivosti pitanja ne može iznositi sve detalje, ali da se ovo pitanje shvaća ozbiljno.
U međuvremenu, čini se da politika kosovskog premijera daje određene plodove na sjeveru Kosova. Od 1. studenoga ove godine preregistrirana su 733 automobila sa sjevera Kosova s registarskim oznakama koje Priština smatra “ilegalnima”, objavila je kosovska policija. Ministarstvo unutarnjih poslova Kosova smatra da je do masovne preregistracije vozila na sjeveru Kosova došlo jer više nema tako utjecajnih kriminalaca poput Milana Radojičića i njemu sličnih. I danas u četiri sjeverne općine djeluju policijski službenici koji vjerno vrše službu reda i mira te se bore protiv krijumčarskih, kriminalnih i terorističkih skupina. Iskustvo pokazuje da je većina bivših policajaca i sama bila dio svijeta kriminala i šverca – smatra kosovski ministar unutarnjih poslova Dželal Svekla. Mogućnost preregistracije vozila srbijanskih registarskih oznaka sa kraticama kosovskih gradova na RKS tablicama vrijedi do 1. prosinca ove godine.
Osim toga, kosovski premijer Albin Kurti zajedno s ministrom obrane Ejupom Makedončijem primio je generalnog direktora vodeće turske obrambene tvrtke Baykar Haluk Bayraktar. Tijekom sastanka Kurti i Bayraktar razgovarali su o novim mogućnostima suradnje. Kurti je naglasio da su Kosovske sigurnosne snage u posljednje dvije godine značajno napredovale u borbenim sposobnostima.
S tim u vezi, uz više nego udvostručenje proračuna MORH-a, ostvarena je izvrsna suradnja s turskom tvrtkom Baykar i Vladom Republike Turske od koje je Priština nabavila dronove TB2 i drugu suvremenu vojnu opremu.
Tako kosovski premijer maksimalno iskorištava situaciju s kriminalnom invazijom na Banjsku krajem rujna ove godine, koja je propala i naišla na široku međunarodnu osudu militanata predvođenih jednim od tamošnjih srpskih čelnika Radojičićem. U pozadini ovog incidenta, pregovaračka pozicija Kosova se poboljšala, dok se srpska strana znatno pogoršala. Predsjednik A. Vučić očito je bio prisiljen inzistirati na ostavci šefa Sigurnosno-informativne agencije Srbije Vulina, ne samo zbog uvođenja američkih osobnih sankcija protiv njega, već i zbog odgovornosti za provokacije militanata na sjeveru Kosova. Iako je Radojičić odmah izjavio da je djelovao samostalno, šef glavne tajne službe Srbije to nije mogao ne znati. A. Kurti je time dobio dodatne adute jer je često govorio o nevoljkosti Beograda da sve probleme rješava pregovorima. Sada čak ni incident s A. Kurtijem koji je optužio M. Lajčaka za prosrpski stav nije toliko smiješan. U Bruxellesu je sve više zagovornika pojačanog pritiska na Beograd, o čijoj je nužnosti ranije govorio premijer Kosova. Očito je da je skandalozna optužba bila razlog zašto se Kurti nije sastao s Lajčakom koji je doputovao u Prištinu na pregovore. Predvodio ih je prvi potpredsjednik vlade B. Beslimi, a sam Kurti, koji navodno bio zauzet, nije se morao ispričavati za nediplomatske optužbe posebnog izaslanika EU za dijalog.
U međuvremenu, Bruxelles i Washington ostaju pri stavu da Priština ne može postavljati uvjete pod kojima će odlučiti o stvaranju Zajednice općina sa srpskom većinom, što je već rekao američki veleposlanik na Kosovu. Nitko nije “zaboravio” Kurtijev relativno nedavni put u Sjevernu Makedoniju bez službenog poziva službenog Skoplja da sudjeluje u lokalnim albanskim oporbenim događajima sa zastavom Velike Albanije. Time je kosovski premijer konačno djelomično shvatio korist od ispunjavanja zahtjeva Bruxellesa i Washingtona o potrebi prihvaćanja kompromisa. U Prištini smatraju da službeni Beograd nije spreman na kompromise, a možda je sve vrijeme samo pokazivao spremnost, ali bez odlučnog koraka. Dakle, sada se igra prava igra na rubu faula, odnosno tko prvi trepne. A. Vučić ima puno težu poziciju oko nužnosti de facto priznanja Kosova, pa je i Priština počela igrati na spremnost na kompromis, ako druga strana doista poduzme iosti korak. A čini se da Beograd to vjerojatno nikada neće učiniti, onda će za sve biti okrivljena srpska strana, a kosovski premijer držat će se čvrste politike, a ne kompromisne linije.
Kada srbijanske vlasti budu službeno optužene za genocid nad Albancima s Kosova tijekom rata 1998.-99., to će izazvati ozbiljnu iritaciju sadašnjeg predsjednika Srbije. Očito je da će se poduzeti protumjere da se kosovski Albanci optuže za protjerivanje lokalnih Srba. Iako razmjeri nisu usporedivi, takvi slučajevi nisu bili jedinstveni. Kada je BiH optužila Srbiju za genocid, uključujući i Srebrenicu, Srbija je iznijela protuoptužbe. Zbog toga ni prva ni druga optužba nisu prihvaćene za suđenje. Prije toga bila je slična situacija u optuživanju Srbije za genocid nad Hrvatima. Ali opet neuspješno za Zagreb. Ipak takvi koraci nailaze na ozbiljnu podršku u sredini društva i pomažu aktualnim vlastima da pokažu odlučnost u zaštiti nacionalnih interesa.
