- Srbija sa Egiptom dogovorila slobodnu trgovinu i saradnju u oblasti odbrane
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je u dvodnevnoj posjeti Egiptu, predvodeći vladinu delegaciju.
Ovo je prva posjeta predsjednika Srbije Egiptu bakon skoro 15 godina. Prethodno, u julu 2022. godine, egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi boravio je u zvaničnoj posjeti Srbiji, što je bio prvi put u tri i po desetljeća da je u tu zemlju došao šef egipatske države.
Prema Vučićevim riječima, tokom posjete, sa egipatskim predsjednikom razgovarao je o svim geopolitičkim pitanjima i svim oblicima saradnje, od poljoprivrede do odbrane.
“Ono što je važno jeste da smo dogovorili saradnju na vojnom, vojno-tehničkom i vojno-ekonomskom nivou, ali i po pitanju razmjene tehnologija”, rekao je predsjednik Srbije novinarima. On je kazao da će u bliskoj budućnosti u Srbiji biti održana zajednička obuka specijalnih jedinica Vojske Srbije i Egipta.
Na političkom nivou, prema Vučićevim riječima, Srbija i Egipat će održavati stalne konsultacije o različitim pitanjima kako bi pomogli jedni drugima u međunarodnim forumima, zastupajući slične ili identične interese.
Tokom posjete potpisan je niz bilateralnih sporazuma i memoranduma u različitim oblastima, uključujući investicije, trgovinu, obrazovanje, rad, kulturu, kao i Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Egipta. Kako je navedeno, zahvaljujući dogovoru, trgovinska razmjena između dvije zemlje višestruko će se povećati.
Predsjednik Srbije se u Kairu sastao i sa generalnim sekretarom Lige arapskih država.
Vučić je najavio da planira da krene na veću turneju po Africi i Aziji koja je zakazana za ovu jesen. Prema dogovoru s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, dvije zemlje će diplomatskim misijama, zajedničkim i pojedinačnim, posjetiti 80 do 90 posto Afrike, a imaće i zajedničku kancelariju za spoljnu trgovinu.
- Crnogorski sud oslobodio optužene u predmetu “državni udar”
Viši sud u Podgorici je 12. jula oslobodio optužene u predmetu “državni udar 2016. godine”.
Presudom su oslobođeni ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov (koji su se nazivali ruskim obavještajcima), lideri bivšeg proruskog Demokratskog fronta, aktuelni lideri koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i narodni poslanik Milan Knežević, bivši komandant Žandarmerije Srbije Bratislav Dikić, i još nekoliko državljana Srbije i Crne Gore.
Članovi grupe, akteri ovog slučaja, optuženi su da su osnovali kriminalnu organizaciju sa ciljem nasilnog preuzimanja vlasti na dan parlamentarnih izbora 2016. kako bi spriječili ulazak zemlje u NATO. Krivci su navodno planirali da naprave nerede, zauzmu zgradu parlamenta i ubiju tadašnjeg premijera zemlje Mila Đukanovića.
Prvom presudom u ovom predmetu izrečenom 2019. godine, svi osumnjičeni bili su proglašeni krivima i osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Presuda je ukinuta prije tri godine na Apelacionom sudu i naloženo je novo suđenje.
Novu presudu u starom predmetu donijelo je 12. jula 2024. godine sudsko vijeće na čelu sa Zoranom Radovićem. “Nije bilo dokaza o krivici optuženih za krivična djela koja su im stavljena na teret, pa su oslobođeni”, napomenuo je Radović komentarišući presudu.
Presuda nije konačna jer Specijalno tužilaštvo još ima mogućnost žalbe.
Demokratska partija socijalista (DPS), koja je bila na vlasti u Crnoj Gori 2016. godine, a sada je u opoziciji, ocijenila je da je sudija Radović svojom presudom “izdao državne interese Crne Gore” i “uništio pravni sistem”. DPS traži da se pokrene parlamentarna istraga o slučaju državnog udara.
Istovremeno, Ambasada SAD u Podgorici ističe da presuda nije pravosnažna i napominje da pomno prati situaciju.
- Pokrenuta istraga o izvještajima o pokušaju napada na Đukanovića
Iz Uprave policije Crne Gore saopšteno je da otvaraju istragu u vezi sa zaprimljenim dojavama o navodnom pokušaju atentata na bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Odlučeno je i da se u okviru preventivnih napora pojačaju mjere zaštite za Đukanovića.
Nedavno je nekoliko crnogorskih medija, pozivajući se na izvore u bezbjednosnim agencijama, objavilo da regionalna kriminalna grupa planira ubistvo Đukanovića, a da je to bivšem crnogorskom predsjedniku dojavio neimenovani obavještajac.
Vijest o pripremi pokušaja atentata na Đukanovića shvaćena je vrlo ozbiljno u regionu.
Bivši predsjednik Albanije Ilir Meta smatra da “oni koji su neuspješno izveli projekat državnog udara prije nekoliko godina, koji su neuspješno izveli projekte promjene granica, oni koji nastoje da potkopaju evroatlantsku budućnost Crne Gore i regiona stoje iza ovih planova. Isti oni koji su ubili bivšeg proevropskog premijera Srbije Zorana Đinđića”.
- Crnogorske vlasti zabranile emitovanje ruskih medija
U Crnoj Gori je 10. jula stupila na snagu zabrana emitovanja 20 ruskih TV kanala i multimedijalnih projekata.
Zabranjeni kanali uključuju kanal RT u nekoliko jezičkih verzija i Sputnjik. „Odlukom Vlade Crne Gore predviđena je zabrana emitovanja ili omogućavanja, pomaganja ili bilo kakvog drugog učestvovanja u distribuciji sadržaja navedenih kanala, kako na televiziji tako i preko interneta“, navodi se u saopštenju nadležnih.
Vlada Crne Gore je ovu odluku donijela u skladu sa “međunarodnim restriktivnim mjerama” koje je Savjet Evropske unije usvojio “u vezi sa djelovanjem Rusije u Ukrajini”. Iako su crnogorske vlasti i ranije formalno odlučile da uvedu sankcije ruskim medijima, ta ograničenja se praktično uvode tek sada.
„Korak Crne Gore nije ništa drugo do neprijateljski čin cenzure“, rekla je portparolka Ministarstva inostranih poslova Ruske Federacije Marija Zaharova, ističući: „Moskva će reagovati asimetrično“.
- Srbija oživljava projekat rudarstva litijuma
Ustavni sud Srbije poništio je odluku Vlade Srbije da zaustavi projekat Jadar, koji uključuje iskopavanje rude litijuma u zapadnoj Srbiji. Sud je zaključio da odluka vlade “nije u skladu sa Ustavom i zakonom”.
Presuda je donijeta na sjednici u Beogradu 11. jula, uprkos protestima lokalnog stanovništva i ekoloških aktivista.
Prije više od dvije godine, Vlada Srbije, koju je u to vrijeme vodila Ana Brnabić, zaustavila je projekat usred masovnih protesta i oduzela licence australijskom rudarskom gigantu Rio Tintu. Međutim, 22. juna 2024. Brnabić je izjavila da bi bilo “nenormalno” da Srbija odustane od rudarstva litijuma.
Rio Tinto namjerava da otvori rudnik litijuma u dolini rijeke Jadar u zapadnoj Srbiji.
Regionalni mediji tvrde da se obnova projekta odvija uz podršku EU.
- Beleri, zatvoren zbog podmićivanja birača, učestvuje na inauguracionoj sjednici EP
Evropski poslanik Fredi Beleri, etnički Grk izabran za gradonačelnika albanskog grada Himare, koji trenutno služi kaznu zatvora zbog podmićivanja birača, privremeno je pušten iz zatvora kako bi prisustvovao inauguracionoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu.
Beleri, pripadnik etničke zajednice Grka u Albaniji, izabran je za gradonačelnika Himare u maju 2023. prije nego što je uhapšen i zatvoren jer ga je sud proglasio krivim za kupovinu glasova.
Mjesec dana nakon hapšenja, izabran je u Evropski parlament kao član grčke vladajuće stranke Nova demokratija koju predvodi grčki premijer Kirijakos Micotakis.
Albanska vlada je odobrila Beleriju privremeno odsustvo kako bi mogao zvanično zauzeti mjesto u Evropskom parlamentu i učestvovati na inauguracijskoj sjednici. Međutim, Beleri će se do 20. jula vratiti u zatvor na odsluženje ostatka dvogodišnje kazne.
Belerijev odlazak na inauguracijsko zasjedanje Evropskog parlamenta, uz obavezu povratka u zatvor, pokazuje da Tirana, s jedne strane, ne želi bilo kakvu eskalaciju ionako osjetljive situacije oko predstavnika grčke manjine, ali s druge strane, neće se pokušati dodatno približiti Atini ukidanjem osuđujuće presude. To znači da će Albanija i dalje imati komplikacije na svom putu ka pridruživanju EU zbog stava Grčke o slučaju Beleri.
