- Plan rasta za Zapadni Balkan koči BiH
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen održala je u Briselu radni ručak sa liderima Zapadnog Balkana. Jedna od glavnih tema razgovora bio je Plan rasta za Zapadni Balkan.
“Danas sam razgovarala sa liderima šest zapadnobalkanskih partnera. Svih šest zemalja pripada Evropi. To je ono na čemu radimo. Paralelno, približavamo njihove ekonomije i tržišta našim Planom rasta namijenjenim regionu, a vrijedim 6 milijardi eura”, napisala je Von der Leyen na mreži X.
Sastanku su prisustvovali komesar za proširenje EU Oliver Varhelji, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Albanije, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije – Edi Rama, Milojko Spajić, Aljbin Kurti i Hristijan Mickoski, kao i predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto.
Plan rasta za Zapadni Balkan ima za cilj da udvostruči ekonomski rast u ovim zemljama u narednoj deceniji. Obuhvata period od 2024. do 2027. godine. Sve zemlje Zapadnog Balkana morale su da podnesu Evropskoj komisiji svoje programe reformi kao preduslov za finansiranje.
Međutim, Bosna i Hercegovina, jedina država u regionu, nije na vrijeme pripremila dokument zbog unutarpolitičkih razlika. Program reformi koji je BiH dostavila EK bio je nepotpun i nije uzeo u obzir sve preporuke EK.
Nedostatak reformskog programa za Bosnu i Hercegovinu, koji bi bio usaglašen sa Briselom, doveo je do kašnjenja u pokretanju Plana oporavka (prvih transfera) za cijeli Zapadni Balkan.
- Sjeverna Makedonija razmatra promjene uslova za pokretanje pregovora o pristupanju EU
Sjeverna Makedonija je umorna od prepreka koje se pojavljuju na njenom putu ka članstvu u EU i više neće prihvatati ultimatume, rekao je premijer Hristijan Mickoski novinarima tokom posjete Briselu.
“Tokom dvije i po decenije, otkako smo započeli ovaj proces integracije, otkako smo potpisali Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji, bili smo žrtve bilateralnih problema, bilateralnog procesa pridruživanja”, rekao je Mickoski novinarima nakon sastanka s predsjednikom Evropskog vijeća Šarlom Mišelom i radnog ručka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen. “Usput smo bivali poniženi. Da podsjetim da smo u ime evropskih vrijednosti nekoliko puta mijenjali zastavu, račune, ustav i naziv (države). Još jednom naglašavam da ultimatume više ne možemo prihvatati”, dodao je.
Kao što je poznato, takozvani “francuski prijedlog” koji je iznijela Francuska i koji je usvojio parlament Sjeverne Makedonije 2022. predviđa da zemlja može ukinuti postojeći bugarski veto na početak pregovora o pristupanju EU nakon usvajanja izmijenjene preambule sjevernomakedonskog Ustava, prema kome bi Bugari bili definisani kao ustavotvroni narod. Međutim, Vlada Sjeverne Makedonije želi da promijeni ove uslove. Prijedlog Skoplja je da građani sada glasaju o ustavnim promjenama, s obzirom na to da će one stupiti na snagu tek nakon što zemlja završi pregovore o pristupanju EU.
No, mnogi posmatrači sumnjaju u to da će napori Skoplja da promijeni već postignute sporazume uroditi plodom.
- Srbija i SAD potpisale sporazum o strateškoj saradnji u energetici
Zamjenik državnog sekretara SAD za ekonomski rast, energetiku i životnu sredinu Hoze V. Fernandes i ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić potpisali su 18. septembra u Vašingtonu bilateralni sporazum o strateškoj saradnji u oblasti energetike.
Prema izjavama obiju strana, sporazum otvara nove mogućnosti za ulaganja američkih kompanija u energetski sektor Srbije, doprinijeće zelenoj tranziciji i ojačati strateško partnerstvo dvije zemlje.
Marko Đurić, koji je donedavno bio ambasador Srbije u Vašingtonu, dalje je naglasio da Sporazum o strateškoj energetskoj saradnji takođe “šalje snažan signal posvećenosti Srbije unaprijeđenju ukupnih odnosa sa SAD”.
Prema ekspertima, dokument prije svega pokazuje napore Beograda da smanji zavisnost od ruske energije. Tema je postala kritično važna jer za nekoliko mjeseci ističe srpsko-ruski ugovor, po kojem je Gasprom isporučivao gas Srbiji po sniženim cijenama.
- Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim Izborni zakon u Republici Srpskoj
U presudi suda navodi se da zakon nije u skladu sa Ustavom BiH i Izbornim zakonom u BiH, jer Zakon o izborima u RS “preuzima nadležnosti institucija BiH”.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 19. aprila Izborni zakon Republike Srpske. Zakonom je propisano da izbore u sve organe Republike Srpske ne sprovode državne institucije Bosne i Hercegovine, već Republička izborna komisija, gradska i opštinska izborna komisija, te izborne komisije koje imenuju nadležni organi RS. Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine oduzeta su ovlašćenja. Najavljeno je da se, nakon stupanja na snagu ovog zakona, više neće primjenjivati odredbe Zakona o izborima u BiH kojim se uređuju izbori na svim nivoima.
U međuvremenu, Republika Srpska namjerava da ignoriše presudu Ustavnog suda BiH.
Predsjednik RS Milorad Dodik smatra da je Izborni zakon ustavan i da će se primjenjivati.
- Ustavni sud Sjeverne Makedonije “zamrznuo” etničke kvote za javni sektor
Ustavni sud Sjeverne Makedonije prihvatio je 18. septembra podnesak Državne komisije za borbu protiv korupcije i razmotriće odredbe kojima su uvedene etničke kvote za zapošljavanje u javnom sektoru. Tvrdnje koje je iznijela Komisija odnose se, posebno, na alat “Balanser”, prema kojem se izračunavaju etničke kvote. Nadzornik ovaj alat smatra diskriminatornim i nepravednim.
Do razmatranja apela, Ustavni sud je “zamrznuo” upotrebu “Balansera”.
Većina sudija Ustavnog suda zalagala se za prihvatanje podneska na razmatranje, ali su tri sudije – etnički Albanci – bile protiv.
Alat za izračunavanje kvota za etničke manjine za svaki državni organ, Balanser kreiran je na osnovu odredbi Ohridskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan oružani sukob između Albanaca i Makedonaca 2001. godine.
Vodeća partija Albanaca Sjeverne Makedonije DUI (Demokratska unija za integraciju) smatra da je odluka Ustavnog suda, da počne da preispituje ustavnost odredbi koje se odnose na etničke kvote u javnom sektoru, “početak razaranja međunacionalnih odnosa, izgrađenih uz velike napore”. “Otkazivanje Balansera otvoriće više novih problema u bliskoj budućnosti, koji mogu i dovest će do rušenja osnovnih temelja Ohridskog sporazuma”, saopštio je DUI.
- RSE/RL razotkriva rusku dezinformacionu mrežu usmjerenu na Zapadni Balkan
Višemjesečna istraga Balkanskog servisa RSE/RL (Radio Slobodna Evropa/Radio Liberti) otkrila je prokremljovsku dezinformacionu mrežu, koja koristi vještačku inteligenciju da brzo generiše stotine novinskih članaka.
RFE/RL je četiri mjeseca pratio web stranice na različitim jezicima koje su ciljale na publiku u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Novinari su otkrili kako su se “članci” automatski generisali i širili u talasima, pri čemu je veliki broj njih završio na lokalnim web stranicama.
Često su ove lažne ili propagandne poruke bile zasnovane na sadržajima ruskih medija, zabranjenih u EU (RT, Sputnjik). Koristeći lažne vijesti, ruske dezinformacije su pronašle “rupu” da dopru do evropske publike, kažu stručnjaci.
Balkanska mreža dio je šireg proruskog projekta dezinformacija, takozvanog Portal Kombat.
U februaru je VIGINUM, tijelo francuske vlade koje prati strane digitalne smetnje, objavilo izvještaj o proruskoj propagandnoj mreži koju naziva Portal Kombat. U izvještaju su identifikovane skoro 193 web stranice koje su navodno širile informacije iz proruskih izvora, kao i ruskih novinskih agencija i institucija.
