- Evropski parlament usvojio izvještaje o Bosni i Hercegovini, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji
Izvještaj o Albaniji ističe široki politički konsenzus unutar zemlje i snažnu podršku naroda članstvu u EU, kao i potpuno usklađivanje njene vanjske i bezbjednosne politike s politikama Unije.
„Pozdravljamo brzi napredak koji je ‘predvodnik u pridruživanju’ ostvario posljednjih godina. Albanija je snažan i pouzdan partner u vanjskoj politici i preduzela je izvanredne korake u svim područjima kao što su pravosuđe, borba protiv korupcije i zaštita okoline“, rekao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju, Andreas Šider (Austrija).
Među izazovima s kojima se suočava Albanija su izborna reforma i osiguranje transparentnosti vlasništva nad medijima.
Izvještaj o Bosni i Hercegovini poziva na izbjegavanje „gruzijskog scenarija“ u zemlji, upozorava na opasnost koju predstavlja separatistička retorika Milorada Dodika i njegove veze s Rusijom, te kritikuje srpskog predsjednika Aleksandra Vučića „zbog miješanja u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine“.
Članovi Evropskog parlamenta oštro su osudili separatističku politiku koju promovišu Dodik i rukovodstvo Republike Srpske i pozvali EU da preduzme odlučne mjere, uključujući ciljane sankcije, kako bi se suprotstavila destabilizujućim snagama koje prijete stabilnosti zemlje i evropskoj bezbjednosti. Izvještaj, takođe, izražava zabrinutost zbog zlonamjernog stranog miješanja i kampanja dezinformacija vanjskih aktera – posebno Rusije i Kine – koje potkopavaju povjerenje javnosti u EU.
„Budućnost Balkana leži u Evropi, a ne pod dominacijom Rusije. Bosna i Hercegovina je, nakon Ukrajine, u najtežoj situaciji u Evropi, i moramo pronaći način da joj pomognemo da postigne punu integraciju u zapadne strukture. Događaji u BiH svakodnevno pokazuju da moramo težiti miru, stabilnosti i razvoju, jer ako popustimo, možemo se ponovo suočiti s ratom i uništenjem“, rekao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, Ondrej Kolžar (Češka Republika).
Izvještaj o Bosni i Hercegovini poziva i na neophodne ustavne i izborne reforme, napore za jačanje demokratskih institucija i vladavine prava, te mjere za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Izvještaj o Sjevernoj Makedoniji poziva zemlju da se usredotoči na sprovođenje reformi u javnoj upravi, upravljanju, vladavini prava i politici protiv korupcije.
Među pozitivnim aspektima, navodi se da je Sjeverna Makedonija pouzdan partner EU, posebno u vanjskoj i bezbjednosnoj politici.
Istovremeno, Evropski parlament je „duboko zabrinut što su Sjeverna Makedonija i druge zemlje Zapadnog Balkana u procesu pristupanja EU posebno teško pogođene stranim miješanjem i kampanjama dezinformacija“ i „takođe uznemiren je ulogom mađarske i srpske vlade u unapređenju geopolitičkih ciljeva Kine i Rusije“.
Ovo je prvi izvještaj o napretku Sjeverne Makedonije koji je Parlament usvojio od 2022. godine. Nacrt izvještaja je u početku izazvao tenzije s Bugarskom zbog formulacije o „makedonskom jeziku i identitetu“, koja je naknadno uklonjena iz konačnog dokumenta.
Tomas Vajc (Austrija), izvjestilac Parlamenta za Sjevernu Makedoniju, naglasio je da je „Sjeverna Makedonija bila predvodnik u regiji, pokazujući stvarnu posvećenost vrijednostima EU, uključujući istorijsku promjenu imena i hrabre reforme“, „ali je njeno pristupanje predugo nepravedno blokirano zbog bilateralnih sporova, što podstiče frustracije i razočaranje javnosti u EU“. „Pozivam sve političke stranke u Sjevernoj Makedoniji da se uključe u konstruktivan dijalog kako bi se postigao potreban konsenzus, koji bi ojačao multietnički karakter zemlje i ubrzao napredak prema EU“ – ustvrdio je Vajc. „Nakon što se konačno usvoje ustavni amandmani za zaštitu prava manjina, otvaranje poglavlja može odmah početi“.
- Na dan 11. jula obilježena je 30. godišnjica genocida u Srebrenici
Prošle godine, Generalna skupština UN-a proglasila je 11. juli za Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, a ove godine mnoge zemlje su održale komemorativne događaje.
Hiljade ljudi, uključujući šefove država iz regije, EU, NATO i visoke strane delegacije, posjetilo je Memorijalni centar Potočari (Bosna i Hercegovina) 11. jula kako bi odali počast žrtvama najvećeg ratnog zločina u Evropi od Drugog svjetskog rata. Ove godine sahranjeni su posmrtni ostaci još sedam žrtava, uključujući dvojicu 19-godišnjaka. Ukupno, memorijalno groblje sadrži 6.750 grobova. Preko 1.000 žrtava se i dalje vodi kao nestalo.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nazvala je genocid u Srebrenici „jednim od najmračnijih poglavlja u kolektivnom pamćenju Evrope“ i naglasila da EU „odbacuje poricanje, iskrivljavanje i veličanje ratnih zločinaca“, ističući „odgovornost političkih lidera – posebno u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu – da održe istinu i promovišu pomirenje“.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je saučešće porodicama žrtava putem mreže X: „Danas se obilježava trideset godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo promijeniti budućnost. U ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti.“
Nijedan državni zvaničnik Srbije nije prisustvovao komemoraciji.
- Visoki zvaničnik američkog Stejt Dipartmenta posjetio je Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Kosovo
Brendan Hanrahan, viši savjetnik u Birou za evropske i evroazijske poslove (EUR), obavio je diplomatsku misiju na Zapadnom Balkanu.
Na mreži X, opisao je ovo kao „prekretni trenutak na Zapadnom Balkanu“ i izrazio želju za „jačanjem veza između SAD-a i zemalja u regiji“.
Posjeta Hanrahana, koja se dogodila sredinom jula, uključivala je boravak u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu.
U Bosni i Hercegovini je održao niz razgovora s lokalnim zvaničnicima i političarima, ali osim sastanka u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, nisu otkriveni drugi detalji o pojedinačnim sastancima.
U svojoj završnoj izjavi, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je istaklo da, pozivajući se na riječi gospodina Hanrahana, „Sjedinjene Američke Države ostaju snažan i predan partner Bosne i Hercegovine i da će nastaviti da produbljuju bilateralne odnose zasnovane na miru, stabilnosti, zajedničkim ekonomskim ciljevima i prosperitetu.“
U Srbiji, zvaničnik američkog Stejt Dipartmenta sastao se s predsjednikom Aleksandrom Vučićem i ministrom vanjskih poslova Markom Đurićem kako bi razgovarali o bilateralnoj saradnji, regionalnom razvoju i aktuelnim međunarodnim pitanjima.
Ministar Đurić je nakon toga opisao posjetu kao dokaz „obnovljenog duha i vitalnosti“ u odnosima Srbije i SAD-a i kao znak „intenziviranog i produktivnog političkog dijaloga na najvišem nivou, kao i svijetle budućnosti za srpsko-američke veze“.
Predsjednik Vučić je naglasio da je „dijalog jedino sredstvo za rješavanje preostalih pitanja i poštovanje međunarodnog prava“, te je potvrdio posvećenost Srbije „očuvanju mira i stabilnosti“.
Tokom svog boravka na Kosovu, gospodin Hanrahan je održao sastanke s nizom političkih lidera, uključujući vršioca dužnosti premijera Aljbina Kurtija, ličnosti opozicionih stranaka i predstavnike „Srpske liste“.
Razgovarali su o bilateralnim odnosima, regionalnom razvoju, ekonomskoj saradnji i bezbjednosnim pitanjima, s posebnim fokusom na važnost finaliziranja sveobuhvatnog sporazuma između Kosova i Srbije.
Ambasada SAD-a opisala je razgovore kao „konstruktivne“.
Vršilac dužnosti premijera Kurti naglasio je da su Sjedinjene Američke Države „vjerni saveznik“ Kosova i da će Kosovo „uvijek biti njegov pouzdan partner“.
Predstavnici Srpske liste izvijestili su da su vodili „otvorene i konstruktivne“ razgovore; izrazili su zabrinutost zbog „institucionalnog nasilja nad srpskom zajednicom na Kosovu“ i „jednostranih akcija kosovskih institucija“ za koje kažu da pogoršavaju bezbjednost i krše prava Srba, pozivajući na hitnu deeskalaciju, čvrst međunarodni odgovor na srpske pritužbe i uspostavljanje Zajednice opština sa većinski srpskim stanovništvom.
Dok je bio na Kosovu, gospodin Hanrahan je, takođe, posjetio baze NATO-a i KFOR-a i obišao manastir Gračanica Srpske pravoslavne crkve.
Hanrahanova misija kao višeg zvaničnika Biroa za evropske i evroazijske poslove pri Stejt Dipartmentu označila je prvu posjetu visokorangiranog američkog zvaničnika regionu od promjene administracije u Bijeloj kući u januaru. Njegovo putovanje na Zapadni Balkan široko je protumačeno kao signal obnovljenog diplomatskog angažmana SAD-a pod Trampovom administracijom.
- Ministarski sastanak Ukrajina-Jugoistočna Evropa u Dubrovniku
Dana 12. jula u Dubrovniku, pod zajedničkim predsjedavanjem ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibiga i njegovog hrvatskog kolege Gordana Grlića Radmana, održan je drugi ministarski sastanak u formatu Ukrajina-Jugoistočna Evropa.
Učestvovale su i Albanija, Bosna i Hercegovina, Grčka, Kosovo, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Rumunija, Srbija, Slovenija, Turska i Crna Gora.
Ministar Sibiga zahvalio se zemljama učesnicama na podršci u suprotstavljanju ruskoj agresiji i naglasio da Ukrajina nije konkurent nijednoj zemlji EU ili kandidatu. „Mi smo partneri, a ne rivali, na našem zajedničkom putu ka jačoj i većoj Evropi“ – naglasio je ministar.
Sastanak je završen zajedničkim saopštenjem u kojem se izražava podrška Ukrajini u otporu ruskoj agresiji, podržava pristupanje Ukrajine EU i NATO-u, poziva na povećani pritisak na Rusiju, insistira na odgovornosti ruskih ratnih zločinaca i poziva na hitno uspostavljanje sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini.
Saopštenje su podržale Albanija, Bosna i Hercegovina, Grčka, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Rumunija, Slovenija, Hrvatska, Crna Gora i Kosovo. Za razliku od samita u Odesi, kada delegacija Kosova nije učestvovala, sastanku u Dubrovniku prisustvovala je zamjenica premijera i ministarka vanjskih poslova i dijaspore Kosova, Donika Gervala Švarc.
S druge strane, postoje sličnosti između sastanaka u Odesi i Dubrovniku: Srbija je, baš kao i na nedavnom samitu Ukrajina-Jugoistočna Evropa u Odesi, ponovo odbila da učestvuje u zajedničkom saopštenju u Dubrovniku.
