- Sjedinjene Američke Države nisu dale dozvolu NIS-u za nastavak rada
Sankcionisana Naftna industrija Srbije (NIS), čiji je većinski udio u vlasništvu ruskih kompanija, nije dobila pozitivan odgovor na svoj zahtjev upućen Kancelariji za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a u vezi sa izdavanjem posebne licence namijenjene osiguranju nesmetanog rada kompanije, prvenstveno rafinerije nafte u Pančevu. „Razočaran sam. Nismo dobili pozitivnu odluku od Sjedinjenih Američkih Država“, izjavio je 2. decembra predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Zbog izostanka dozvole od strane Sjedinjenih Američkih Država, rafinerija u Pančevu je počela sa gašenjem aktivnosti. Više od 300 benzinskih pumpi NIS-a, što čini više od petine svih benzinskih pumpi u Srbiji, pod prijetnjom je zatvaranja.
Međutim, Vučić je pozvao građane da ne paniče, jer se, prema njegovim riječima, država unaprijed pripremila za krizu. Napomenuo je da će zalihe svih vrsta goriva (benzin, dizel itd.) trajati do kraja januara.
Zvanični Beograd je dao Rusiji rok do 15. januara da proda NIS, nakon čega će „država Srbija intervenisati“, rekao je Vučić, ne precizirajući koje će akcije Srbija preduzeti.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, Tomislav Mićović, rekao je za RTS da svako rješenje za NIS mora dovesti do aktiviranja prerade u rafineriji nafte u Pančevu. „Ovo je odlična prilika da se vlasništvo nad rafinerijom vrati u srpske ruke“, rekao je Mićović.
Jedan od lidera opozicije, predsjednik Stranke slobode i pravde, Dragan Đilas, smatra da država mora odmah uspostaviti kontrolu nad NIS-om. „Srbija ne treba više čekati i mora odmah preuzeti upravljanje NIS-om“, izjavio je.
- Strana imovina Lukoila nastavlja s radom, uključujući i Balkan
Američka administracija produžila je licencu za rad stranih podružnica Lukoila do 29. aprila sljedeće godine.
Sjedinjene Američke Države su 22. oktobra 2025. godine uvele sankcije Lukoilu i Rosnjeftu kao dio svoje politike pritiska na ruski energetski sektor. Cilj je smanjiti sposobnost Kremlja da finansira rat protiv Ukrajine i potkopati njegove prihode. Sankcije su najavljene zbog „nedostatka ozbiljne ruske posvećenosti mirovnom procesu“.
Ministarstvo finansija SAD-a (OFAC) objasnilo je svoju odluku o produženju licence potrebom da se „ublaži šteta za potrošače i dobavljače“ širom svijeta koji se oslanjaju na Lukoilovu maloprodajnu mrežu, te da se kompaniji obezbijedi vrijeme za prodaju svoje međunarodne imovine nesankcionisanim stranama, što bi olakšalo Lukoilov „Kancelarijaan izlazak“ sa regionalnih tržišta, a istovremeno spriječilo transfer bilo kakvog profita u Rusiju.
Nastavak rada Lukoilovih benzinskih pumpi je dobra vijest za Srbiju, koja se suočila s energetskom krizom nakon zatvaranja jedine rafinerije nafte u Pančevu zbog američkih sankcija protiv Naftne industrije Srbije, koju kontrolišu ruske kompanije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić naglasio je da će sada „112 benzinskih pumpi na teritoriji Srbije moći da radi sa naftnim derivatima uvezenim iz inostranstva“.
U Hrvatskoj i Crnoj Gori, Lukoil ima manje kritično, ali značajno prisustvo na maloprodajnom tržištu goriva, koje se uveliko oslanja na uvoz. U Hrvatskoj mreža broji oko 50 benzinskih stanica, a u Crnoj Gori 10 benzinskih stanica.
Podružnice u obje zemlje uvoze gorivo uglavnom iz Grčke, u Crnoj Gori iz Hrvatske, a ne iz Rusije. Zahvaljujući tome, donekle su zaštićene od sekundarnih sankcija usmjerenih na ruske energetske proizvode, ali je njihova sposobnost obavljanja međunarodnih finansijskih transakcija bila ugrožena.
- Bosna i Hercegovina se priprema za diverzifikaciju izvora i ruta snabdijevanja plinom
Početkom decembra, Savjet EU i Evropski parlament postigli su preliminarni dogovor o Uredbi za postepeni prekid uvoza ruskog prirodnog plina. Na taj način se uvodi pravno obavezujuća fazna zabrana uvoza i tečnog prirodnog plina (LNG) i plina iz cjevovoda iz Rusije, s potpunom zabranom od kraja 2026. godine, odnosno jeseni 2027. godine.
Preliminarni sporazum moraju odobriti Savjet EU i Evropski parlament prije nego što bude formalno usvojen.
Uredba je centralni element plana EU REPowerEU za prevazilaženje zavisnosti o ruskoj energiji nakon što je Rusija pretvorila isporuke plina u oružje, što je imalo značajan uticaj na evropsko energetsko tržište, prema službenom saopštenju za javnost.
Odluka EU imaće indirektan uticaj na Bosnu i Hercegovinu, koja je gotovo pola vijeka u potpunosti zavisna od uvoza ruskog plina. U bliskoj budućnosti, BiH će se suočiti s potrebom diverzifikacije izvora i ruta snabdijevanja prirodnim plinom.
Od aprila 2021. godine, Bosna i Hercegovina prima gas iz Rusije putem Turskog/Balkanskog toka. Prema Uredbi EU, Bugarska, kao tranzitna zemlja, mora u roku od dvije godine da prekine transport ruskog gasa preko svoje teritorije.
Trenutno, glavni projekat za izgradnju alternativnih ruta uvoza gasa jeste Južni gasni interkonektor, preko kojeg će se Bosna i Hercegovina povezati sa hrvatskom mrežom i terminalom za tečni prirodni gas na ostrvu Krk, gdje približno 60 posto gasa dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, a ostatak – sa Bliskog istoka. Vrijednost projekta procjenjuje se na 2 milijarde eura.
U protekla dva mjeseca, američki zvaničnici, uključujući zamjenike državnih sekretara, ministre energetike i prirodnih resursa, kao i članove Kongresa, održali su niz sastanaka sa vlastima Bosne i Hercegovine kako bi razgovarali o projektu.
Izgradnja Južnog interkonektora, koji će postati prva velika direktna američka investicija u energetski sektor u ovom dijelu Evrope, mogla bi početi već sljedeće godine.
Džon Ginkel, otpravnik poslova u američkoj ambasadi u Bosni i Hercegovini, izrazio je punu podršku projektu. „Trampova administracija naglasila je dvije ključne istine: svijet će nastaviti da funkcioniše na nafti, plinu i uglju; i svaki molekul ruskog plina kupljen u Evropi finansira rusku ratnu mašineriju.
Bosna i Hercegovina zavisi od Rusije za 100 posto svog plina, a to snabdjevanje nije pouzdano. Evropska unija zabranjuje ruski plin na svom jedinstvenom tržištu, a Bugarska je najavila da će zaustaviti tranzit ruskog plina preko svoje teritorije do 2028. godine. Kada se to dogodi, BiH će trebati novi izvor plina, a njene komšije će pokušati da učine isto. Sa samo jednom trenutnom vezom za prijem uvoza plina, BiH će imati poteškoća u osiguravanju alternativnih snabdjevenosti plinom ili rezervisanju kapaciteta plinovoda. No, postoji definitivno rješenje – plinovod Južni interkonektor. Ovaj projekat će omogućiti Bosni i Hercegovini da kupuje pouzdan i pristupačan ukapljeni prirodni plin (LNG). …Trampova administracija spremna je da brzo djelujekako bi podržala Južni interkonektor. Sada lideri Bosne i Hercegovine moraju da unaprijede ovaj vitalni projekat. Radimo zajedno kako bismo ga doveli do cilja“, napisao je Ginkel u članku koji je objavila američka ambasada na društvenim mrežama.
- Evropska komisija odobrila je Agendu reformi Bosne i Hercegovine
„Komisija je zaključila da je Agenda reformi, podnesena 30. septembra 2025. godine, usklađena s ciljevima Uredbe o Instrumentu za rast“, navodi se u saopštenju za javnost.
Ova odluka omogućava dodjelu do 976,6 miliona eura Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta za reforme i rast EU.
„Sada je na Bosni i Hercegovini da brzo potpiše i ratifikujei Sporazum o instrumentu i Sporazum o zajmu. Raspodjela sredstava Bosni i Hercegovini, uključujući predfinansiranje, može početi tek nakon što ovi sporazumi stupe na snagu i kada se ispune svi uslovi“, navodi se u saopštenju za javnost.
Bosna i Hercegovina je bila posljednja zemlja u regiji koja je podnijela svoju Agendu reformi, a već je izgubila pristup fondu od 108 miliona eura zbog neispunjavanja početnog roka. Nakon dužeg odlaganja, Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je dokument 30. septembra.
- Povratak srpskih gradonačelnika na sjeverno Kosovo nije doveo do ukidanja sankcija EU protiv Prištine
U četiri sjeverne opštine na Kosovu – Sjevernoj Mitrovici, Zvečanu, Zubinom Potoku i Leposaviću – novoizabrani gradonačelnici koji predstavljaju srpsku zajednicu zvanično su stupili na dužnost 5. decembra. To je bio rezultat lokalnih izbora održanih u oktobru 2025. Nakon izbora, vodeća stranka kosovskih Srba, Srpska lista, povratila je kontrolu nad sjevernim opštinama. Na taj način okončan je dvogodišnji period napetosti, tokom kojeg su opštinama na sjeveru upravljali albanski gradonačelnici, izabrani usred bojkota od strane Srbije i izuzetno niske izlaznosti.
Povratak Srba na opštinske funkcije bio je jedan od ključnih zahtjeva međunarodne zajednice za deeskalaciju na Kosovu i jedan od razloga za sankcije EU protiv Prištine. Međutim, uprkos činjenici da je konačno došlo do zvaničnog prenosa vlasti na izabrane predstavnike srpske zajednice na sjeveru, Evropska unija nije ukinula restriktivne mjere. Evropska služba za vanjske poslove napominje da su restriktivne mjere uvedene ne samo zbog pitanja lokalnih gradonačelnika, već kao odgovor na opći nedostatak napretka u normalizaciji odnosa s Beogradom. EU naglašava da su sankcije sveobuhvatne i da, kako bi bile u potpunosti ukinute, vlada Albina Kurtija mora pokazati sistemske korake: od povratka Srba u policiju i sudove, do početka stvarnog rada na Zajednici srpskih opština.
Iza kulisa u Briselu se nastavljaju intenzivne debate o ovom pitanju, jer je jedinstvo EU po pitanju Kosova donekle oslabilo. Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas, zajedno s grupom od više od deset država članica, zalaže se za momentalno ukidanje ograničenja, vjerujući da je Priština ispunila svoje obaveze u vezi s održavanjem izbora. Međutim, ovoj odluci aktivno se protivi uticajni blok zemalja predvođen Francuskom i Italijom, uz podršku Španije, Mađarske i Slovačke. Ove države insistiraju na „faznom“ pristupu, bojeći se da bi prerano ukidanje pritiska ohrabrilo kosovske vlasti da preduzmu nove jednostrane korake na sjeveru, što bi moglo izazvati eskalaciju.
Dalja sudbina sankcija vjerovatno će zavisiti od rezultata sastanka Savjeta EU u drugoj polovini decembra. Za sada, Brisel je odabrao pristup „čekajmo i pratimo“ kako vladi Albina Kurtija ne bi dao dodatnu predizbornu prednost uoči predstojećih parlamentarnih izbora na Kosovu, zakazanih za 28. decembar.
