- Crna Gora zatvorila pet poglavlja u pregovorima o pristupanju EU
Crna Gora je postigla napredak na svom putu ka Evropskoj uniji, zvanično zatvorivši pet pregovaračkih poglavlja odjednom.
Ovaj značajan napredak podstakao je evropsku komesarku za proširenje, Martu Kos, da izjavi da zemlja „nikada nije bila bliže EU“ i da je najnapredniji kandidat za pristupanje.
Prema zvaničnim izvještajima, Crna Gora je privremeno zatvorila pregovore o sljedećih pet poglavlja (koja su dio klastera Unutrašnje tržište i Održivi ekonomski rast):
Poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga;
Poglavlje 4 – Slobodno kretanje kapitala;
Poglavlje 6 – Privredno pravo;
Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj;
Poglavlje 13 – Ribarstvo.
Pregovori o pristupanju između Crne Gore i EU počeli su 29. juna 2012. godine. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja (33) i privremeno zatvorila 12.
Komentarišući postignuća svoje zemlje, premijer Crne Gore Milojko Spajić naglasio je: „Radimo punim kapacitetom kako bismo postali sljedeća članica EU i ostvarili cilj koji smo sebi postavili – članstvo do 2028. godine.“
Uprkos vodećim pozicijama Crne Gore, Kos je jasno stavila do znanja da konačni uspjeh zavisi od političke stabilnosti i konsenzusa. Opisala je nacionalno jedinstvo kao kritično važan uslov za završetak procesa pregovora.
Komesarka je pozvala sve političke snage – i vladu i opoziciju – da „ostave po strani svoje razlike i rade zajedno“, posebno u ključnim oblastima koje se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ova pitanja ostaju centralna za najvažniji klaster pregovora, „Osnove“.
Marta Kos je posebnu pažnju posvetila vanjskoj politici Crne Gore, zahtijevajući potpuno usklađivanje vanjske i vizne politike zemlje s politikom Evropske unije.
U praksi, to znači da će Crna Gora morati da ukine bezvizni režim za građane onih zemalja za koje EU zahtijeva vize, kako bi se garantovala zajednička bezbjednost i spriječila zloupotreba bezviznog pristupa Šengenskom prostoru. To se posebno odnosi na Rusiju.
- Mađarska blokirala proces proširenja EU
Premijer Viktor Orban blokirao je usvajanje službenih Zaključaka Savjeta za opšte poslove EU (GAC) o politici proširenja. Dokument je trebao da procijeni napredak i neuspjehe u šest zemalja Zapadnog Balkana, kao i u Turskoj, Moldaviji i Gruziji. Ministri EU za evropske poslove nisu odobrili Zaključke jer je Budimpešta odbila da podrži formulaciju u vezi s procesom integracije Ukrajine u EU. Iako je svih ostalih 26 država članica podržalo pozitivnu ocjenu Kijeva o sprovođenju potrebnih reformi, Orban insistira na usporavanju integracije Ukrajine.
Njemački državni ministar za evropske poslove, Gunter Krihbaum, oštro je kritikovao Mađarsku, nazivajući njeno ponašanje sve destruktivnijim i navodeći da Budimpešta ozbiljno opstruiše funkcionisanje Evropske unije.
Predsjedavajuća Savjeta za opšte poslove EU, danska ministarka za evropske poslove Mari Bjere, izrazila je žaljenje zbog neuspjelog pokušaja usvajanja zajedničkog dokumenta, napominjući da su napori za pronalaženje kompromisa odbijeni. Prema Bjere, na ovaj način EU šalje „pogrešan signal“ zemljama kandidatima.
„Mađarska nas blokira u donošenju zaključaka Savjeta. Pokušaji pronalaženja rješenja su odbijeni. Jako mi je žao zbog ovoga, kao što su izjavili i drugi predstavnici država članica, to šalje pogrešan signal zemljama kandidatima. Želimo da izaberu EU, a ne Rusiju. Žalimo zbog toga, posebno s obzirom na to da je proširenje vrlo važno za sve ostale države članice, kao i na činjenicu da zemlje kandidati postižu rezultate na osnovu zasluga“, rekla je Bjere.
Međutim, korak koji je preduzeo mađarski premijer ne samo da je usporio formalni napredak Ukrajine ka EU, već je i izazvao proceduralne probleme za niz zemalja Zapadnog Balkana, uključujući i Crnu Goru, lidera u integracijama EU.
Konkretno, originalni nacrt zaključaka sadržavao je važne pozitivne vijesti za Crnu Goru, uključujući odluku o osnivanju posebne radne grupe za izradu nacrta Ugovora o pristupanju s Crnom Gorom.
Zbog mađarskog veta, umjesto službenih zaključaka Savjeta EU, usvojen je manje značajan dokument – Zaključci predsjedništva EU (Danska), koje je podržalo ostalih 26 država članica (bez Mađarske). Ova proceduralna promjena, iako potvrđuje podršku proširenju većine zemalja, lišava odluku težine službenog konsenzusa Savjeta EU i stvara dodatnu neizvjesnost za budući pregovarački proces cijelog regiona Zapadnog Balkana.
- Trampov zet se povukao iz projekta u Beogradu
Investiciona kompanija Afinity Partners, u vlasništvu Džareda Kušnera, zeta sadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trampa, povukla se iz projekta izgradnje luksuznog hotela pod brendom Tramp na mjestu uništenog kompleksa Generalštaba u centru Beograda.
Prema pisanju Wall Street Journala, razlog za povlačenje bili su veliki protesti protiv preuređenja kompleksa Generalštaba i podnošenje krivičnih prijava protiv ministra kulture Srbije i nekoliko zvaničnika zbog ukidanja statusa kulturnog dobra sa zgrada Generalštaba.
Nedavno se projekat preuređenja kompleksa Generalštaba suočio sa snažnim protivljenjem javnosti. Od najave planova za izgradnju hotela na mjestu Generalštaba, građanski aktivisti i studenti održali su nekoliko protestnih akcija. Demonstranti su naglasili da neće dozvoliti da se zgrade unište, jer oštećeni Generalštab efektivno služi kao glavni spomenik NATO bombardovanja 1999. godine i ima značajnu istorijsku vrijednost.
Istovremeno, srpsko tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv aktuelnog ministra kulture Nikole Selakovića i još trojice zvaničnika. Optuženi su za falsifikovanje dokumenata i zloupotrebu službenog položaja. Istraga tvrdi da su zvaničnici nezakonito oduzeli status kulturnog dobra kompleksu Generalštaba.
Pored ministra Selakovića, na listi optuženih su i sekretarka Ministarstva kulture Slavica Jelača, vršilac dužnosti direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Goran Vasić i vršilac dužnosti direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda Aleksandar Ivanović.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će podnijeti krivične prijave protiv svih koji su bili uključeni u „uništavanje“ planiranih američkih investicija u rekonstrukciju kompleksa Generalštaba u centru Beograda. Prema njegovim riječima, odluka Džareda Kušnera da se povuče iz planiranog projekta pod brendom Tramp u Beogradu bila je „strašno teška i loša vijest“, jer bi te investicije Srbiji donijele 750 miliona eura i stvorile hiljade radnih mjesta. Predsjednik je naglasio da će se „lično postarati da svi koji su nanijeli štetu zemlji budu pozvani na odgovornost“. „Podnijeću krivične prijave protiv svih policajaca, tužilaca i drugih osoba koje su bile uključene u uništavanje ove investicije, koje su doprinijele daljem potkopavanju ekonomije zemlje“, rekao je Vučić novinarima.
- Sumnjiva smrt predstavnika srpske odbrambene industrije u Moskvi
U Moskvi je, pod nerazjašnjenim okolnostima, preminuo Radomir Kurtić, predstavnik srbijanske državne kompanije za proizvodnju i prodaju oružja Jugoimport SDPR.
Jugoimport SDPR je srpska državna kompanija i najveća kompanija u regiji za proizvodnju oružja, vojne opreme, tehnologija, opreme i municije, kao i za uvoz i izvoz robe vezane za odbranu.
Prema srpskim medijima, Kurtić je preminuo 17. novembra, ali su se javni izvještaji o njegovoj smrti pojavili tek skoro mjesec dana kasnije.
Izvještava se da je Radomir Kurtić iznenada preminuo na ulici u Moskvi. Zvanični uzrok nije poznat, ali su srpske bezbjednosne službe poslale izvještaj o „sumnjivoj smrti“ predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Ruska strana još uvijek nije dostavila rezultate forenzičko-medicinskog pregleda u vezi s Kurtićevom smrću.
Nakon Kurtićeve smrti, predstavnici Jugoimporta posjetili su Moskvu i otkrili da iz kancelarije kompanije nedostaje veliki broj dokumenata, kao i hard diskovi iz računara.
Dana 16. decembra, odgovarajući na novinarsko pitanje o tome da li ima bilo kakve informacije u vezi sa slučajem Kurtić, predsjednik Vučić je rekao da ima više informacija nego što je objavljeno, ali da su one nedovoljne i da ne želi iznositi pretpostavke.
„Čekamo odgovor ruskih službi. Zvanično su im poslani pozivi, molbe i zahtjevi. Znamo da nedostaju određeni hard diskovi, da nedostaju neke druge stvari, ali to ne mora nužno značiti da ima ikakve veze sa samim događajima. Dakle, ovo bi mogla biti i rutinska akcija neke službe kada utvrđuje nečiji identitet na ulici“, rekao je Vučić.
Dodao je da je potrebno razjasniti više detalja i potvrdio da srpska strana još uvijek nije dobila nikakve nalaze forenzičkog pregleda. „Nadam se da ćemo ih dobiti u bliskoj budućnosti. Boriću se da se istina sazna. Ovo se tiče našeg građanina, uzornog građanina i osobe koja je dugi niz godina radila u dobroj srpskoj kompaniji“, rekao je Vučić.
Ranije ove godine, Ruska služba za vanjsku bezbjednost optužila je srpska odbrambena preduzeća za isporuku municije Ukrajini. Nakon ovih optužbi, srpske vlasti su bile prisiljene da efektivno uvedu moratorijum na izvoz vojne opreme.
Darko Obradović iz Centra za strateške analize izjavio je u intervjuu za srpske medije da slučaj Kurtić prijeti da preraste tragičan incident zbog nedostatka ruske transparentnosti, odbijanja saradnje i ugleda koji Rusija ima. Po njegovom mišljenju, cijela situacija oko sumnjive smrti predstavnika Jugoimporta izgleda kao svojevrsni „dodatak“ nametnutom moratorijumu na izvoz srpske vojne opreme i municije. „Ništa od ovoga se ne bi dogodilo da je Rusija komunicirala u skladu s međunarodnom policijskom saradnjom, ali čini se da su namjerno, kao oblik političke poruke, odabrali smjer dvosmislenosti, pa se zaključci mogu izvući u različitim smjerovima“, primijetio je Obradović.
