- Sjedinjene Američke Države privremeno dozvolile rad NIS-a
Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD-a (OFAC) produžila je 31. decembra 2025. godine operativnu dozvolu za Naftnu industriju Srbije (NIS) do 23. januara 2026. godine. Premijer Srbije, Đuro Macut, naglasio je 1. januara da produženje dozvole omogućava NIS-u i rafineriji nafte Pančevo da nastave s radom.
Prema srpskim izvorima, dobijanje dozvole rezultat je intenzivne diplomatske aktivnosti i pregovora koje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić vodio s OFAC-om i američkim Stejt Departmentom, uz učešće mađarskog premijera Viktora Orbana.
„MOL je, zajedno s Naftnom industrijom Srbije i sa državom Srbijom, radio na pismu upućenom OFAC-u i na obezbjeđivanju ove operativne dozvole, koja nam daje vazduh i mogućnost za dodatne isporuke sirove nafte“, rekao je Vučić u intervjuu za srpski javni servis RTS. „Naravno, nisu svi problemi riješeni, ali ono što je važno jeste da od sinoć Naftna industrija Srbije ima pravo da plaća, isporučuje i prerađuje naftne derivate i sirovu naftu koju će isporučivati našoj zemlji putem JANAF naftovoda“, napomenuo je.
OFAC je 9. oktobra 2025. godine primijenio sankcije protiv NIS-a, čiji je većinski udio (56 posto) u vlasništvu ruskih kompanija. Navedeni cilj, kako je objavio Vašington, bio je da se spriječi Rusija da prihode od prodaje energije koristi za finansiranje rata u Ukrajini.
Od uvođenja sankcija, NIS nije bio u mogućnosti da uvozi sirovu naftu putem Jadranskog naftovoda (JANAF), koji prolazi kroz Hrvatsku, a 2. decembra NIS-ova rafinerija nafte u Pančevu bila je prisiljena da zaustavi rad. Da bi snabdijevala domaće tržište, Srbija je bila prisiljena da koristi državne rezerve i uvozi naftne derivate iz drugih zemalja, prvenstveno iz Mađarske.
Kako je Vučić izjavio, ekonomija zemlje osjetila je „vrlo ozbiljne posljedice“ sankcija uvedenih zbog ruskih vlasnika NIS-a. „Vidimo pad industrijske proizvodnje i u decembru i u novembru zbog zatvaranja rafinerije nafte. I to se upečatljivo i dramatično odražava na stanje naše ekonomije“, naglasio je.
Prema riječima srpskog predsjednika, tokom važenja izdate licence, do 23. januara, trebao bi biti pripremljen nacrt ugovora između ruskih vlasnika NIS-a i kupca, mađarskog MOL-a.
„Zašto je 23. važan? Mislim da u tom trenutku Amerikanci očekuju da vide sve glavne tačke budućeg ugovora između prodavca, Naftne industrije Srbije, i budućeg kupca, u ovom slučaju najvjerovatnije mađarske kompanije MOL.“
- Na prijevremenim parlamentarnim izborima na Kosovu pobijedile Kurtijeva stranka i „Srpska lista“
Na Kosovu su u nedjelju, 28. decembra, održani prijevremeni parlamentarni izbori. Ovo su bili drugi nacionalni izbori u jednoj godini: nakon izbora u februaru, poslanici nisu uspjeli formirati vladu, što je dovelo do raspuštanja parlamenta u novembru i zakazivanja novih izbora za kraj decembra.
Prema preliminarnim podacima Centralne izborne komisije, nakon obrade više od 99,5 posto listića sa biračkih mjesta, stranka aktuelnog premijera Albina Kurtija, Pokret za samoopredjeljenje, značajno je ojačala svoju poziciju. Pokret za samoopredjeljenje je dobio 49,3 posto glasova, što je znatno povećanje u odnosu na februarski rezultat (42,3 posto).
Iako Kurtiju i dalje može biti potrebna podrška zastupnika iz nesrpskih manjina kako bi obezbjedio apsolutnu većinu u parlamentu, njegova pozicija je postala znatno jača nego početkom 2025. godine.
U svom obraćanju nakon glasanja, Kurti je rezultate izbora nazvao „pobjedom naroda i Republike Kosovo“. Naglasio je da Kosovo sada mora da deblokira finansiranje EU i druge međunarodne programe koji su zamrznuti zbog nefunkcionalnih državnih institucija. „Čim se rezultati potvrde, moraćemo da uspostavimo institucije i nastavimo produktivan rad što je brže moguće. Čekamo Plan rasta EU vrijedan 880 miliona eura i tri sporazuma sa Svjetskom bankom u ukupnom iznosu od 120 miliona eura“, napomenuo je Kurti. Za glavne opozicione stranke, rezultati decembarskih izbora bili su jak udarac.
Demokratska partija Kosova zadržala je drugo mjesto sa 21 posto, gotovo ponovivši svoj februarski rezultat.
Demokratski savez Kosova pretrpio je najveće gubitke, pavši na 13,6 posto (u poređenju sa 18,3 posto u februaru). Mediji već raspravljaju o mogućoj ostavci rukovodstva stranke.
Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja dobila je 5,7 posto, jedva prešavši izborni prag.
Stranka „Srpska lista“, orijentisana ka Beogradu, osvojila je oko 90 posto glasova u srpskim zajednicama, osiguravši svih 10 mjesta rezervisanih za Srbe u parlamentu. Lider stranke Zlatan Elek naglasio je da su kosovski Srbi pokazali jedinstvo time što nisu dali šansu alternativnim srpskim kandidatima, koji su dobili minimalan broj glasova.
Parlamentarni izbori održani 28. decembra bili su istorijski u pogledu izlaznosti birača na Kosovu. Ukupno 899.521 građanin iskoristio je svoje pravo glasa, isključujući glasove dijaspore. U procentualnom smislu, glasalo je približno 45 posto birača.
Prethodni rekord postavljen je 9. februara ove godine, kada je na biračkim mjestima na Kosovu glasalo 871.662 građana.
Početak brojanja glasova iz inostranstva najavljen je 2. januara. Konkretno, dijaspora je mogla glasati u 29 diplomatskih predstavništava Republike Kosovo u 18 različitih zemalja širom svijeta.
Očekuje se da će nakon prebrojavanja svih glasačkih listića ukupan broj glasova iznositi približno 950.000.
- Obustavljen krivični postupak protiv bivšeg ministra građevinarstva Srbije zbog urušavanja nadstrešnice željezničke stanice Novi Sad
Viši sud u Novom Sadu je 24. decembra odbacio dio optužnice koji se odnosi na urušavanje nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad 1. novembra 2024. godine, kada je život izgubilo 16 osoba. Tragedija je izazvala talas masovnih antivladinih protesta koji traju i danas. Glavni zahtjev demonstranata bio je kažnjavanje odgovornih za tragično urušavanje dijela rekonstruirane zgrade stanice.
Međutim, svojom odlukom, sud je obustavio krivični postupak protiv šest osoba, uključujući Gorana Vesića, koji je u vrijeme rekonstrukcije željezničke stanice bio ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Kako je saopšteno, sud je ovu odluku donio zbog nedostatka dokaza za utvrđivanje osnovane sumnje da su optuženi počinili navedena krivična djela.
Pored Vesića, postupak je obustavljen i protiv tadašnje vršiteljke dužnosti direktora Infrastrukture željeznica Srbije Jelene Tanasković, tadašnje pomoćnice ministra građevinarstva Anite Dimoski i tri stručna nadzornika.
Istovremeno, sud u Novom Sadu potvrdio je optužbe protiv još sedam optuženih po istoj optužnici. Optužnica je potvrđena protiv Nebojše Šurlana, direktora Infrastrukture željeznica Srbije u vrijeme rekonstrukcije stanice Novi Sad, i šest drugih predstavnika projektantskih kompanija, građevinskih izvođača i organa za tehnički nadzor.
Odluka suda o obustavi krivičnog postupka protiv bivših zvaničnika, posebno bivšeg ministra, izazvala je negodovanje među rodbinom žrtava i učesnicima protesta. Više tužilaštvo u Novom Sadu već je podnijelo žalbu Apelacionom sudu na presudu, kojom je utvrđeno da „nema osnova za optužbu“ protiv šest osumnjičenih.
- Proglašeno stanje energetske krize u Sjevernoj Makedoniji
Vlada Sjeverne Makedonije proglasila je 24. decembra sedmodnevno stanje energetske krize zbog akutne nestašice naftne uzrokovane protestima poljoprivrednika u Grčkoj koji su počeli 30. novembra. Blokada autoputeva i graničnih prelaza od strane demonstranata dovela je do zaustavljanja stotina cistjerni s gorivom, potrebnih za rad makedonskih termoelektrana. Budući da Sjeverna Makedonija nema domaće kapacitete za preradu nafte, zavisi od isporuke goriva preko grčke granice.
U okviru proglašenog kriznog režima, vlada u Skoplju je dozvolila energetskoj kompaniji da koristi državne rezerve, nazivajući taj korak „prisilnim, ali neophodnim“ za spašavanje energetskog sistema. Zvaničnici su potvrdili da će više od 10.000 tona lož ulja iz rezervi pomoći da se kupi vrijeme dok se nastavljaju pregovori sa grčkom stranom o uspostavljanju „zelenih koridora“ za kamione s gorivom čak i tokom protesta. Premijer Sjeverne Makedonije i lider vladajuće stranke VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski i ministar energetike naglasili su da energetska situacija predstavlja „višu silu“. Vladini zvaničnici izjavili su da je prethodna administracija ostavila energetski sektor u zapuštenom stanju, smanjujući otpornost zemlje na vanjske šokove.
Istovremeno, predstavnici opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) optužili su sadašnju vladu za „amaterizam“ i neblagovremenu reakciju. Izjavili su da su vlasti trebale da formiraju dovoljne rezerve lož ulja prije početka zime, znajući za nestabilnu regionalnu situaciju, umjesto da čekaju potpuni prekid isporuka.
U međuvremenu, grčki poljoprivrednici privremeno su obustavili blokade tokom proslave Nove godine, ali su obećali da će nastaviti akcije nakon praznika. Njihovi zahtjevi ostaju nepromijenjeni: rješavanje korupcijskog skandala u koji su uključeni evropski poljoprivredni fondovi i isplata zaostalih subvencija, smanjenje visokih troškova proizvodnje i bolje nabavne cijene.
